- Nekoć smo imali problem rasterećenja centra grada, a sad ga moramo spašavati i reaktivirati. Za to napraviti trebaju nam zakonski i podzakonski akti, prostorno uređenje samo po sebi nije dovoljno. Mi možemo u prostorni plan staviti ne znam kakva ograničenja, ali ako ih je u zakonskoj regulativi moguće zaobići, a može se...
Samim time da mi pružanje usluga u domaćinstvu tumačimo na način da se bilo koji stan može koristiti kao apartman, odmah smo izgubili bitku. Ako nastavimo dalje ovako, može samo biti gore - kazao je arhitekt Dragan Žuvela, ravnatelj Zavoda za urbanizam grada Splita, jedan od sudionika panel rasprave na temu "Apartmanizacije stambenih zgrada, masovnog turizma i što to sve nosi sa sobom" održane u vijećnici Senata don Frane Bulić Sveučilišne knjižnice u organizaciji splitske Građanske inicijative Stanari zajedno.
- Mislim da su Split i Dubrovnik daleko najugroženiji gradovi po pitanju apartmanizacije. Jednostavno gubimo grad. Uz ovakav, nekontroliran sustav pitanje je o kakvom gradu ćemo uopće moći i pričati u budućnosti. Od koncepta policentričnosti, gdje su svojevremeno ‘novi‘ gradski kvartovi (kao Split 3) pokušavali rasteretiti gradsku jezgru, sad smo u poziciji da je ta jezgra samo scenografija bez građana - i ta se ‘scenografija‘ sve više širi, zahvaća sve više kvartova, a Split de facto gubi stanovništvo i postaje apsolutno nepriuštiv grad. Kontrola toga je stvar društvenog opstanka, ne samo prostornog razvoja – rekao je Žuvela.
U Splitu je trenutno, ustvrdila je Ana Glaurdić Mekinić iz županijskog Odsjeka za turizam/Pododsjek za minimalne uvjete i kategorizaciju, registrirano 8500 objekata za pružanje usluga u domaćinstvu kapaciteta 25.000 osoba. Mnogi su splitski iznajmljivači, slijedom najava novih zakona, a poglavito onih koji se tiču iznajmljivanja apartmana u stambenim zgradama i potencijalnim ograničenjima, pohrlili u njezin ured registrirati apartmane prije stupanja zakona na snagu.
- U razdoblju od 20. kolovoza do 20. listopada 2023. imali smo 85 novih zahtjeva, a u istom ove godine 373, većinom su bili u pitanju smještaji u stambenim zgradama – istakla je Glaurdić Mekinić.
Gost panela, vijećnik zagrebačke Gradske skupštine arhitekt Mauro Sirotnjak kazao je kako ne postoji cjeloviti sustav upravljanja stanovanjem i turizmom već se parcijalnim mjerama pokušava doskočiti višegodišnjem zanemarivanju manjka priuštivog stanovanja i politika za razvoj turizma koji doprinosi zajednici.
- Stihijske mjere poput uvođenja suglasnosti stanara za kratkoročni najam prebacuju odgovornost upravljanja turizmom s države i javnih tijela na stanare, bez da se sustavno adresira suprotnost propisa o prostornom uređenju koji definiraju stanovanje i propisa koji određuju turističku djelatnost.
Time se i dalje dopušta da se suprotno planskoj namjeni omogućava intenzivna turistifikacija stambenih zona. Pritom ne postoji distinkcija između obitelji koje turizmom nadomještaju svoj godišnji budžet i velikih, a sve više i stranih investitora kojima je iznajmljivanje špekulativna djelatnost što će potencijalno oštetiti kućanstva s manjim prihodima, pogodujući krupnom kapitalu – ustvrdio je Sirotnjak.
Video porukama javili su se Marija Selak Raspudić, saborska zastupnica i predsjednička kandidatkinja, gradonačelnica Supetra Ivana Marković, te prvi čovjek Makarske Zoran Paunović.
- Očekujem tematsku sjednicu saborskog Odbora za graditeljstvo na kojoj će inicijative, stručnjaci i vrh vlasti razgovarati o problemima sa kojima se susrećemo po pitanju apartmanizacije stambenih zgrada. U Hrvatsko se sve događa stihijski. To treba promijeniti. Protivim se tome da imamo obalne centre gradova koji su ispražnjeni od domaćeg stanovništva. Grad nisu ulice ni stambeni blokovi već prije svega ljudi kojima se mora omogućiti kvalitetan život i u centru grada, a ne da ih se tjera na periferiji - kazala je Selak Raspudić, a njezinim riječima prisnažila je Ivana Marković.
- Centri gradova odumiru, zgrade koje su služile za stanovanje sada služe samo za iznajmljivanje i taj proces je postao intenzivan, te ubija gradove i kulturne cjeline - izjavila je Marković navodeći kao dodatan problem raširenu bespravnu gradnju bez adekvatnog odgovora nadležnih inspekcija, kojom su ugrožene temeljne prostorne i prirodne vrijednosti hrvatske obale.
Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović podsjetio je da su građani Makarske na vlastitoj koži osjetili pretjeranu apartmanizaciju, jer se u njegovu gradu godinama gradilo zbog čega je došlo do degradacije prirodnog okoliša i stvorilo veliki pritisak na infrastrukturu što je rezultiralo smanjenjem kvalitete života lokalnog stanovništva. Prije tri godine Makarska je, dodao je, donijela strateške dokumente i akcijske planove zbog čega je doživjela veliki zaokret prema specifičnim oblicima turizma. Krajem prošle godine donesen je i prostorni plan koji je zaustavio betonizaciju, zabranio etažiranje aparthotela i ukinuo višestambenu gradnju.
Organizatori panela izrazili su žaljenje što se od četiri pozvana ministarstva (Turizma i sporta, Pravosuđa i uprave, Prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Demografije i useljeništva) baš nitko nije odazvao, kao ni predstavnici većine obalnih gradova Splitsko-dalmatinske županije uključujući i gradove Dubrovnik, Šibenik i Zadar.
