Konzumacija marihuane među mladima često se romantizira i prikazuje kao bezopasna zabava no novo istraživanje objavljeno u uglednom časopisu za neuroznanost otkriva ozbiljne posljedice. Kod adolescenata koji konzumiraju marihuanu zabilježeno je stanjenje moždane kore - ključnog područja mozga odgovornog za donošenje odluka, učenje i pamćenje.
Koliko je ova podcijenjena droga zaista opasna i zašto je nužno educirati mlade i njihove obitelji otkriva dr. Tomislav Franić, psihijatar i subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije te forenzičke psihijatrije u KBC-u Split. U razgovoru s njim razotkrivamo mitove o „prirodnosti“ marihuane i naglašavamo važnost prevencije.
Unatoč znanstvenim dokazima mnogi tvrde da je marihuana "prirodna" i sigurna, što biste rekli onima koji i dalje vjeruju u tu tvrdnju?
- Rekao bih da su u velikoj zabludi. Brojna istraživanja jasno pokazuju kako izlaganje THC-u - glavnom psihoaktivnom sastojku marihuane - tijekom adolescencije može dovesti do stanjenja moždane kore. To je područje mozga ključno za kognitivne funkcije, poput učenja, pamćenja i socijalnih interakcija. Na temelju smanjenja broja ogranaka dolazi do stanjenja kore velikog mozga, ogranci su jako važni jer njima neuroni međusobno komuniciraju, integriraju različite impulse.
Njihova narušenost utječe i na socijalnu interakciju i sposobnosti učenja, to se nadovezuje na prethodna istraživanja koje pokazuju da je prenatalno, postnatalno i izlaganje THC-u tijekom adolescencije povezano s nizom i funkcionalnih i vidljivih promjena. Jasno je pokazana povezanost između veće konzumacije marihuane i pojave čak i teških duševnih poremećaja poput psihoze.
Sudjelovao sam u jednom istraživanju u Belgiji gdje smo uspoređivali mlade ljude koji su konzumirali marihuanu s onima koji je nisu konzumirali, ali su hospitalizirani zbog psihotičnog poremećaja. Uz učestalost konzumacije pratili smo i uspoređivali intenzitet i dob javljanja. Utvrđena je korelacija, kod onih koji su konzumirali marihuanu poremećaji su se javljali u ranijoj dobi, a simptomi su bili puno intenzivniji.
To i dalje ne znači da je marihuana uzrok psihoze, ali je sigurno okidač koji povećava rizik za razvoj bolesti kod nekoga tko već ima određenu genetsku ranjivost. Ona se ne bi pokazala da nije došlo do konzumacije.
Drugo je istraživanje uspoređivalo konzumente marihuane, odnosno kanabinoida u Londonu i Amsterdamu. Promatrali su se različiti parametri kod ljudi koji su po prvi puta hospitalizirani zbog psihotičnih smetnji. Rezultati su pokazali da je u Amsterdamu čak 50% slučajeva povezano s konzumacijom marihuane, dok je u Londonu taj udio bio nešto niži, 30%. Treba istaknuti da u novije vrijeme koncentracija aktivne supstance, THC-a u marihuani značajno povećala u posljednjim desetljećima – s nekadašnjih 3–4% na čak 15%, pa i više od toga. Pitanje je da li se u prodaji koriste još nekakvi preparati kojima se marihuana obogaćuje zbog djelovanja? Svakako sintetski uzgojena marihuana sadrži puno više THC-a.
Može li se mozak adolescenata oporaviti od oštećenja?
- Uvijek je pitanje intenziteta, o kojem je oštećenju riječ i pitanje koliko i da li se mozak može oporaviti. Nekada davno mislili smo kako se čovjek rodi sa zadanim brojem moždanih stanica te da se one ne mogu obnavljati. To je već stara teorija, znamo da se određene moždane stanice mogu obnavljati, mozak se može oblikovati, to se zove neuroplastičnost.
No, kao i kod svega kod prejake i prevelike izloženosti povratak, reparacija tog oštećenja je puno teža. Dakle, veća izloženost i veće doze i učestalost dovode do većeg oštećenja i manje mogućnosti oporavka. Čak su i manje doze povezane s promjenama mentalnog zdravlja.
Koje su najčešći mitovi i zablude povezani s konzumiranjem marihuane?
- Najveći mit i zabluda je upravo podjela na lake i teške droge. To je vrlo velika zabluda, ne postoje lake i teške droge. Sasvim je jasna korelacija između uporabe marihuane i teških duševnih poremećaja, kako to onda možemo nazvati lakom drogom? Naravno, postoji velik broj ljudi koji konzumira marihuanu i imaju tu sreću da im se ne dogodi ništa.
Kao što sam rekao, potrebna je ranjivost, međutim oni koji imaju ranjivost vrlo lako uđu u stanja koja se više ne mogu oporavit. Drugi mit je da marihuana, čak i ako ne govorim o nekim kratkotrajnim utjecajima može izazvati neke druge, prilično neugodne mentalne poremećaje kraće naravi, napadaje panike, uznemirenosti, čak i neke paranoidne napade koji traju samo tijekom intoksikacije. Dakle, da naglasim, nema tu lakih i teških droga.
POGLEDAJTE I VIDEO:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....