Otok Vis mjesto je s posebnom energijom koju osjetite čim nogom stupite s trajekta, bilo da se tamo nađete usred ljeta ili u nekom mirnijem periodu kada na otoku možete sresti uglavnom samo lokalce. Viška turistička ponuda svakako se ne može smatrati masovnom, smještaja nema koliko hoćeš i čini se da Višani više idu na kvalitetu, nego na kvantitetu.
O ovoj temi porazgovarali smo s Markom Dragojevićem, direktorom Turističke zajednice grada Visa. Dragojević nam je otkrio kakav je turizam u gradu Visu trenutačno, ali i kako vide njegov razvitak u budućnosti. Kaže nam da se u suštini sve vrti oko prirodnih ljepota, odlične gastronomske ponude i istinskog odmora od gradske vreve.
- Zadržali smo podjednako dobru posjećenost kao i prošle godine, čak smo u nekim postotcima i bolji, unatoč cijenama koje su narasle i koje negativno utječu na trend turizma.
Sezonu smo uspjeli produžiti, ali i nešto ranije započeti. S nekim projektima koje smo imali sredinom lipnja uspjeli smo započeti Viško kulturno ljeto, a ono neslužbeno završava Viškom regatom - započeo je Dragojević priču o viškom turizmu.
Naglasio je pri tom da je Vis ipak specifičan, a i nije za svaki džep, zbig čega ove rezultate možemo proglasit pravim uspjehom. Recimo, četveročlana obitelj s automobilom prije samog dolaska na Vis popriličan iznos mora izdvojiti samo za dolazak na otok, a što tek s ostalim troškovima...
Kako bi se dolazak na Vis isplatio, predivnu prirodu i otočka mjesta mora pratiti i dostupnost sadržaja. Baš zato ovo su Viško ljeto poprilično podebljali, nastupalo je na njemu ove godine preko 50 izvođača, što je značajan skok u usporedbi s prošlom godinom, kada ih je bilo 37.
- Ove smo godine imali veća “imena”, ciljali smo i na internacionalne izvođače pa smo doveli Vlatka Stefanovskog, Ramba Amadeusa, Nacionalni jazz orkestar Makedonije. Bilo je, naravno, i domaćih izvođača kao što su Goran Karan, Daleka obala, Tedi Spalato... - priča nam Dragojević.
‘Zelena smo destinacija zbog povijesti otoka‘
Ono što je Visu pomoglo da ide održivijim smjerom od nekih drugih otočkih mjesta, primjerice Hvara, je činjenica da je dug period bio izoliran. Osim što ga se gotovo pola stoljeća nije moglo tek tako posjetiti, zabranjena je bila i komercijalna gradnja. Nakon Domovinskog rata, Vis je turizam mogao graditi od samog početka, moglo bi se čak kazati na zdravim temeljima.
- Preko 85 posto otoka prekriveno je zelenim površinama. Sam Vis nije gusto naseljen, imamo otprilike 3500 stanovnika na 90 kvadratnih kilometara, samim time izdvojen je iz masovnog turizma. Igrom slučaja smo došli u sam vrh trendova, a to je trenutačno taj mirni turizam okrenut prirodi.
Kroz povijest je Vis bio vojni otok, utvrda, i ta izolacija koju je JNA provodila od ‘45. do ‘89. dovela je do toga da Vis nije turistički eksponiran, a zabrana gradnje komercijalnih objekta koja je tada bila na snazi nas je nakon Domovinskog rata lansirala u vrh turističke ponude, postali smo zelena destinacija - govori nam.
U skladu s principom održivosti, Vis ima i vlastitu solarnu elektranu koja tijekom zime proizvodi više energije nego što je Višanima potrebno pa višak prodaju. Poznat je Vis i po izvorima vode zahvaljujući kojima su se uvijek mogli baviti poljoprivredom. Što, onda, Visu nedostaje?
- Kao perjanice viškog turizma moram istaknuti autentičnu višku gastronomiju i autentična vina, posebice vugavu. Druga važna stavka je nautički turizam, a treća je priroda.
Cijela turistička ponuda bazirana je na odmoru, Vis je destinacija za relaksaciju. Tome bi doprinijelo da imamo još hotelskih kapaciteta i da taj smještaj više ide u smjeru kvalitete nego kvantitete - zaključuje Dragojević.
Smjer za budućnost?
Kako je propisano novim Zakonom o turizmu, Vis će morati donijeti Plan upravljanja destinacijom. Kaže nam Dragojević da će ga se može očekivati do kraja 2025. godine, a pretpostavlja da će tu biti u pozitivnom trendu jer Vis kao destinacija nije pretjerano popunjen. Zanimalo nas je i koliko im trenutačno traje turistička sezona, a koliko bi željeli da traje.
- Sezona sramežljivo počne već 1. svibnja, kada imamo uglavnom domaće goste i Slovence. Sezona završava Viškom regatom u trećem tjednu listopada. Dakle, imamo dobrih pet mjeseci sezone.
Bio bih najzadovoljniji kada bi sezona počela već početkom travnja, a završavala krajem studenog jer čak i tada na Visu imamo povoljne vremenske uvjete. Tada se još može uživati na aktivnostima na otvorenom koje nisu nužno vezane uz plažu i kupanje.
Ove godine krenuli smo s planom revitalizacije proljetnog i zimskog turizma, u najavi je prvi viški polumaraton koji će se održati sredinom ožujka, a vezujemo se i za košarkaške i nogometne veteranske turnire - otkrio nam je Dragojević planove za širenje turističke ponude.
U planu je, kaže nam, i organizacija veteranskih sportskih turnira, uglavnom nogometnih i košarkaških.
- Imamo jako dobru suradnju s Hajdukom, ne znam je li to općepoznata stvar... Hajduk je u poslijeratno vrijeme osnovan upravo na Visu, a prvi predsjednik Šime Poduje bio je Višanin. U suradnji s aktualnim vodstvom Hajduka pripremamo prezentacije knjiga u Hajduku i njihovim članovima - kaže.
Osim novih smjerova, cilj je Vis dodatno ustoličiti kao gastro-destinaciju, ali i destinaciju prepoznatljivu po koncertima jazz i blues izvođača. Istaknuo je za kraj nekoliko autohtonih viških jela koje posjetitelji nikako ne smiju propustiti.
- Pogača s otoka Visa, stavljaju se slane srdele, luk i pomidore, kako tko voli. To je tipično jelo koje su ribari nosili na putovanja. Vrijedno je spomenut manistru i fažol na brujet, što je još jedno tipično viško jelo i priprema se samo ovdje. Od ‘slatkarija’ moram spomenut viške cvite. Da ja ne dužim, najbolje bi bilo da ljudi dođu ovdje i sami probaju te naše delicije! - zaključio je Dragojević.