Radimo na projektu očuvanja plemenite periske i djeci smo pokazali kolika je njezina važnost, kazala nam je Angela Bradarić, članica istraživačkog tima Hrvatskog veterinarskog instituta
Više od stotinu djece u Podgori, Starom Gradu na Hvaru, Supetru na Braču i Marini kod Trogira privukao je projekt "Volim more", koji je posebno za njih organizirala Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije.
U Citadeli u srcu Marine djeca su gledala edukativnu predstavu koja upozorava na pomor periski na cijelom Mediteranu, kroz priču o maloj periski Pinni koja se razboljela i koju njezini prijatelji odvode na liječenje. Djeca su se potom igrala s lutkama iz predstave i bojila slikovnice. Razgovarali su s dvoje istraživača koji su se mališanima pokazali iznimno zanimljivi. Tako su djeca učila kako mogu pridonijeti očuvanju mora. Dobili su udice i naučili kako ih vezati, a priključili su im se mame i tate.
– Zanimalo ih je sve o periskama – što najčešće jedu, kako se razmnožavaju, gdje žive i kako im mogu pomoći. Tako da smo ispunili svoj cilj da malo dignemo svjesnost o očuvanju umora. Djeca su zaigrana, ne ide im se doma. Znalo je biti suza jer oni bi još, jer ovo je prilagođeno njima, imaju priliku pitati što žele, reći što žele. Tako da je stvarno dobro, i njima i nama – kazala nam je glumica Robertina Katić iz predstave o maloj Pinni u produkciji zadarskog Dragon teatra.
Učenica petog razreda Osnovne škole "Ivan Duknović" u Marini kaže da ljeti budu ribarske fešte i druga događanja, ali baš i ne događanja za djecu.
– Zbog toga je baš lijepo što se ovo održava i baš je zabavno. Bilo mi je zanimljivo i smiješno igrati se s lutkama iz predstave. Voljela bih da opet dođu sljedeće godine i da za nas bude više takvih događanja – rekla nam je djevojčica.
Nisu samo djeca bila zadovoljna, već i njihovi roditelji. Majka Željana Vidović iz Sevida tako je s nama podijelila koliko je zadovoljna viđenim:
– Ja sam oduševljena. Baš mi se svidjelo. Program je bio super i sve je bilo prilagođeno djeci. Baš je bilo zanimljivo. Oni su uživali, igrali se i crtali.
Još jedna mama, Marija Čolak Damjanović, dodala je:
– Imamo tu vikendicu i svaki vikend bježimo u zelenilo, u prirodu. Lijepo je da djetetu tu nešto ponudiš iz kulture, da nešto nauči, jer ti se u Splitu zbog gužve ne da ili nemaš vremena. Ali ovakvi događaji vikendom u manjim mjestima su jako
Suorganizator toga hvaljenog događanja u Marini njihova je lokalna turistička zajednica.
– Drago nam je što je naša županijska Turistička zajednica odlučila organizirati manifestaciju za naše najmlađe. Tijekom ljeta organiziramo brojna događanja, ali obiteljska smo destinacija i aktivnosti za djecu svakako pridonose obogaćivanju naše ponude. Tu su i djeca vrtićke djece i učenici nižih razreda osnovne škole. Odaziv je dobar i djeca su ovdje mnogo toga naučila. Da od mora svi mi živimo i da to trebamo čuvati. Naši maleni će krenuti tim stopama, čuvati naše more i sve resurse koje imamo – istaknula je Iva Dvornik, direktorica Turističke zajednice Marine.
Kako je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije došla na ideju projekta "Volim more", kazala nam je njezina predsjednica Ivana Vladović:
– Mi smo regija koja uz more živi, a sve se više otuđujemo od njega. Događa se da djeca ne znaju plivati, da ne znaju što se krije ispod mora, a da ne govorimo da smo i sami njegovi veliki zagađivači. Zbog toga se rodila ideja da provedemo akciju "Volim more" uz prigodnu predstavu o periskama, kojih je u našem djetinjstvu bilo koliko hoćeš, a danas je djeci gotovo nepoznanica jer izumire. Također, htjeli smo podsjetiti da je more puno otpada koji u njega bacamo. Istina je da ima dosta problema s nautičarima, ali često se u moru nađu i autogume, stari frižideri... To znači da smo zaboravili da je na nama da očuvamo naše more, a tek onda da krenemo govoriti o ponašanju drugih. More je bitno i za prijateljstvo, za upornost i ustrajnost. Na sve to smo kroz ovu akciju željeli podsjetiti.
Događanje je obogatio posjet Angele Bradarić, članice istraživačkog tima Hrvatskog veterinarskog instituta u projektu očuvanja periske, i Željka Mihaljevića, voditelja istraživačkog tima, koji su oduševili klince i klinceze.
– Radimo na projektu očuvanja plemenite periske i djeci smo pokazali kolika je njezina važnost. Donijeli smo jedan primjerak iz Veterinarskog instituta, da je djeca opipaju i kad je vide u moru, da znaju o čemu govorimo. U Jadranu imamo svega 20 živih primjeraka plemenite periske i djecu smo poučili kako se trebaju ponašati kad je vide. Da je ne vade iz mora jer je zaštićena i da svoj pronalazak jave svojim roditeljima – kazala nam je Angela Bradarić.
I djeca u Marini su istraživačima puno toga navela...
– Ispričali su na puno više nego smo mi to očekivali. Oni rone i vidjeli su perisku. Fenomenalni su, znači upućeni su u to da je periska važna i da postoji plankton, da je more zagađeno, da se more ne smije onečišćavati plastikom i s ostalim stvarima. Djeca već znaju jako, jako puno – nastavila je naša sugovornica.
I onda su im dali slikovnice.
– To su edukativne slikovnice koje su rezultat rada puno partnera u projektu očuvanja plemenite periske, koja je tu predstavljena kao plemeniti div Mediterana. Jer to je najveći školjkaš, postoji samo u Mediteranu. Njima prihvatljivim jezikom objašnjena je važnost periske – rekla nam je Bradarić.
Željko Mihaljević kazao je da je njihov projekt krenuo 2021. i da se bore da očuvaju periske na životu i sačuvaju ih od izumiranja.
– Imamo najljepše more na svijetu. Ovakva edukacijska akcija pretvara djecu u male ekologe koji će paziti na svoju okolinu i na svoje more. Važno je što su ovdje djeca s mora, koja poznaju more i vole ga.
Projekt je planiran do kraja 2025. i obuhvaća nekoliko osnovnih smjernica. Prvo je traženje periski u podmorju, živih jedinki. Vjerujemo da su te jedinke otporne na parazite i od njih možemo očekivati daljnju populaciju. Drugi segment je potraga za njezinim ličinkama. Kad nađemo ličinke, onda znamo da su tu negdje zdrave jedinke koje su u reproduktivnoj snazi i onda te ličinke transportiramo u pulski akvarij. Tamo se provodi treća faza, a to je očuvanje periske u akvarijskim uvjetima.
Koga sve educirate?
– Sve građane Republike Hrvatske i sve građane Europe, jer ovo je problem cijele Europe, cijelog Mediterana.
Pitali smo za parazit...
– Mislimo da je on glavni uzročnik uginuća, uz još nekoliko bakterija i uz virus koji je isto naznačen kao mogući uzrok uginuća. Izgleda da je ovo prvi njegov susret s periskom, jer ovako velika uginuća epidemiološki drukčije nisu objašnjena. Uvijek smatramo da kada imamo nekog parazita koji se već nalazi u okolišu, organizmi koje on napada imaju neku otpornost i nikada neće ubiti 100 posto populacije te životinje. Ali ovdje se radi da su od milijun periski, trenutno 22 žive, za koje mi znamo – veli nam Željko Mihaljević.
Objašnjava da su istraživanje počeli 2019. i negdje u travnju te godine su prvi put na Mljetu dokazali prisutnost tog parazita u periski, a do kraja godine više nije bilo ni jedne periske na Mljetu.
– Negdje još do polovine 2020. opstale su neke populacije periske na sjeveru Jadrana, ali od tada svuda je pomor. Mišljenja smo da se radi o tropskom parazitu, a zaraza je prvi put zabilježena krajem 2016. u Španjolskoj i od tada do 2020. proširila se cijelim Mediteranom – za kraj će voditelj istraživačkog tima.
