Iako povremeno održavana, danas su najvjerojatnije prvi put od njihovog postavljanja 1593. godine radi restauracije zatvorena južna gradska vrata u Trogiru, što je kuriozitet za građane te brojne posjetitelje UNESCO-ova grada u ovo predblagdansko vrijeme. Ponovno će biti otvorena 24. ovog mjeseca na Badnji dan.
Riječ je o drvenim dvokrilnim vratnicama izrađenim od drva i kovanoga željeza.
Konzervatorsko restauratorski radovi na takozvanim Morskim vratima - Porta Marina tvrtka "Kvinar" započela je krajem rujna ove godine. Ukupna njihova vrijednost iznosi 60.000 eura, koje će izdvojiti pola Grad Trogir, pola Ministarstvo kulture.
Prema riječima Ele Mrduljaš - Kutlača, glavne restauratorice iz spomenute tvrtke u proteklom periodu odrađeno je nekoliko faza restauratorskih zahvata.
- Oni su provedeni na južnom i sjevernom pročelju, portalu i drvenim vratnicama. Na vratnicama je provedeno mehaničko i kemijsko čišćenje, uklanjanje recentne boje, tretiranje crvotočine, konsolidacija drva, kitiranje oštećenja te konzervacija metalnih šiljaka. Na sjevernom unutarnjem i južnom vanjskom pročelju provedeni su zahvati uklanjanja metalnih elemenata i dotrajalih sljubnica, uklonjen je biološki obraštaj, kamen je očišćen vodom pod pritiskom.
Uklonjene sljubnice popunjene su novim materijalom. Na kamenom portalu obavljeni su zahvati uklanjanja neadekvatnih rekonstrukcija i dotrajalih sljubnica, dijagnostička ispitivanja kamena njegovo čišćenje pod vodenim pritiskom, mehaničko i kemijsko čišćenje te desalinizacija i izrada rekonstrukcija. I na koncu vratnice su zatvorene kako bi se zahvati mogli provesti i na unutarnjim stranama vrata - pojasnila je Mrduljaš- Kutlača.
Povijesna i kulturna vrijednost vratnica južnih gradskih vrata iz 16. stoljeća u Trogiru jest ta što su izuzetno rijedak primjer sačuvanih vratnica „in situ“ (na izvornom mjestu) na području Dalmacije - podsjetila je Jelena Grabovac iz Konzervatorskog odjela Trogir.
- Kao dio južnih gradskih zidina, do danas su sačuvana takozvana Morska vrata – Porta Marina monumentalnih razmjera s odlikama manirističkog stila te pripisana radionici Bokanić, odnosno najistaknutijem njezinom članu - Trifunu Bokaniću.
Dovratnike portala čine bandažirani polustupovi na bazama građeni od vodoravno postavljenih kamenih blokova slaganih jedan iznad drugoga, te naizmjenično klesanih finom obradom i tehnikom bugnato. Nad dovratnicima su jednostavno profilirani toskansko-dorski polukapiteli nad kojima je nadvratna greda, a u njezinu središtu je grb u visokom reljefu. Na nadvratniku se nalazi teško čitljiv natpis koji u prijevodu glasi:
Delfin Delfino pretor i vitez pobrinuo se da ovaj stari grad, nekoć rimski, osobito plemeniti zbog starine i zbog glasovitih ljudi koje je rodio, zaštićen vječnom obranom svog biskupa blaženog Ivana, ukrasi sa ovim zaista odličnim vratima. G.G. 1593. (Prijevod: I. Delalle)
Iznad ovoga natpisa na sredini smješten je kameni okvir s izvijenim konzolama unutar kojega je do 1932.g. stajao krilati lav sv. Marka, istaknula je Grabovac i nastavila.
- U ovako reprezentativan kameni okvir smještene su, do danas sačuvane i povremeno održavane, drvene dvokrilne vratnice koje su se otvarale prema unutra. Dva velika simetrična krila viša od 4 metra izrađena su od drvenih dasaka, vjerojatno od hrastovine. Krila su s unutrašnje strane građena okomito postavljenim daskama debljine 6 cm dok su daske na vanjskoj strani postavljane vodoravno jedna na drugu i debljine su 4 cm.
Takva dvoslojna konstrukcija dasaka međusobno je povezana s 495 gusto raspoređena velika kovana čavla s glavom u obliku piramide. Ovi čavli u redovima pravilnoga ritma imali su dakle, konstruktivnu ali i obrambenu i dekorativnu funkciju. Vrata su se zatvarala iznutra zasunom čiji su kovani okovi također do danas sačuvani na unutrašnjoj strani krila.
Zapadno krilo ima u donjem desnom kutu u obliku uspravljenog pravokutnika ugrađeno manje krilo koje je služilo kao pomoćni ulaz kada nije bilo potrebe za otvaranje cijeloga krila. Po tri kovane šarke (zglobnice) umetnute su u kamene dovratnike i pričvršćene olovom te na taj način nose drvena krila vratnica.
Nekoć u funkciji zatvaranja i zaštite grada u noćnim satima danas se vratnice ne pomiču nego su otvorene i fiksirane u kameni podupirač ispod svakoga krila. Ovom mjerom zaštite iz sedamdesetih godina 20. stoljeća svakako je spriječeno ugrožavanje statike vratnica ali je između ostaloga doprinijelo i njihovu očuvanju na izvornome mjestu.
Poznato je kako su drvene vratnice arhitektonski element koji je podložan brzom propadanju zbog osjetljivosti materijala izrade, ali i učestalih izmjena uvjetovanih promjenom stila. Vrijednost je stoga, ovih drvenih vratnica južnih gradskih vrata u Trogiru starih 431. godinu što su izuzetno rijedak primjer sačuvanih vratnica „in situ“ na području Dalmacije, zaključila je.
Grad Trogir financijski je sudjelovao u obnovi južnih gradskih vrata kao i na brojnim drugim spomenicima kulture kao što su najnovije Gradska loža te cjelovita obnova crkve sv.Sebastijana na središnjem gradskom trgu u kojoj je i memorijalni prostor za sve hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu.
- Sigurno nam je svima neobično vidjeti zatvorena južna vrata, ali to je privremeno i s posebnom svrhom, da se rekonstrukcija privrede kraju. Sad već imamo niz temeljito obnovljenih objekata u jezgri, od cjelovite obnove gradske lože, crkve sv. Sebastijana, Kuće Puović koja je u tijeku, pa i obnove krova na Kneževom dvoru prije nekoliko godina.
Obaveza nam je čuvati i obnavljati naše starine, da što duže potraju u maksimalno autentičnom obliku, prvenstveno zbog našeg identiteta kao grada, a tek onda zbog činjenice da su turističke atrakcije i zato će Grad nastaviti financirati ovakve projekte.
Jedino veliko što nam je ostalo za napraviti, ne samo što se tiče kulturne baštine nego na razini cijelog grada, je obnova Kule Kamerlengo. Idejno rješenje obnove Kule, prostora Batarije i Kule Sv. Marka je spremno. Temu financiranja smo otvorili u resornim ministarstvima jer to će biti jedan od najskupljih projekata u povijesti grada. Nadam se da ćemo tijekom 2025. imati okvirne planove i rokove - istaknuo je gradonačelnik Ante Bilić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....