StoryEditorOCM
ŽupanijaAgromed u šibeniku

Župan iznio dramatične podatke: u područjima gdje imamo ekstremne suše pala kiša kakvu pamte samo najstariji

Piše Branimir Periša
19. svibnja 2023. - 11:44

Do ranog poslijepodneva u šibenskoj gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ održava se treći Mediteranski poljoprivredni forum Agromed o temi „Mediteranska poljoprivreda i klimatske promjene“, o čemu će raspravljati agronomi, poljoprivrednici i donositelji političkih odluka. Forum priređuje Institut za europske i globalizacijske studije u tijesnoj suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Gradom Šibenikom i Šibensko-kninskom županijom.

Koliko god da su minule kiše s katastrofalnim posljedicama došle u nevrijeme, kao još jedan u nizu alarma da se s klimom i prirodom događaju korjenite promjene, utoliko je tajming ovogodišnjeg Agromeda spontano pravodoban. „Iza vruće rane“, kako bi se reklo.

Jedan od današnjih panelista je i dr. sc. Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije. U područjima gdje inače imamo suše na prostoru naše županije, kod Kistanja, nakon ovih kiša nastalo je jezero površine 6 četvornih kilometara. To su enormne količine oborinskih, slivnih i podzemnih voda koje su odjednom nahrupile na jedno mjesto. Najstariji stanovnici kažu da je takav povodanj njihov kraj zadesio 1948., ističe Jelić.

image
Niksa Stipanicev/Cropix

Poljoprivreda u okolici Šibenika i Knina trpi velike štete prouzročene tim recentnim oborinama, a s druge strane, lani kiša nije pala pet mjeseci, što je pak dovelo do velikih požara. Poljoprivreda ima tradiciju u našem kraju, trebat će je razvijati da postane još komplementarnijom s turizmom, no trebat će se prilagoditi, iznosi Jelić. Trebat će što manje djelovati na prirodu pogubnim načinima koji uvjetuju klimatske ekscese poput zadnjih kiša, zaključio je Jelić.

U pogledu zaštite od poplava na županijskom prostoru, postojeće mjere imaju učinak, no trebat će mijenjati agrotehničke zahvate u budućnosti. Osim sustava navodnjavanja, trebat će raditi i na odvodnjavanju ogromnih količina padalina da bi se spriječile dugoročne štete vezane za ispiranje tla, Jelićev je zaključak.

Za dr. sc. Lea Gracina, predavača na kolegiju vinarstva Sveučilišta u Splitu, praktičnog vinogradara i predsjednika Udruge Vino Dalmacije, veći problem od klimatskih promjena je neorganiziranost elemenata sustava. Treba stalno razvijati znanje i infrastrukturu, kaže Gracin. Voda je nedostupna većini poljoprivrednika, no premda vinogradari možda trpe suše u manjoj mjeri s obzirom na tradiciju vinogradarstva u Dalmaciji i rješenja u obradi zemlje kojima se bolje čuva vlaga, voda je ipak nužnost. Trebamo se uozbiljiti prosto rečeno, da postignemo brže reakcije na sve izraženije klimatske promjene. Na tome treba nastaviti raditi, smatra Gracin. Tema vode je jednostavna i svima jasna; naši su stari međutim, imali gustirne koje smo mi zapustili. Kada dođete u francuske vinograde, uvidite kako se kod nas teško radi. Kod njih svaki vinogradar na jednom mjestu iz posebne česme ulije 1000 litara vode u svoj spremnik i odveze u svoj vinograd. Zato što nemamo te mogućnosti, nego proizvodimo s više troškova, manje smo tržišno konkurentni sa svojim skupljim vinima, kaže Gracin.

image
Niksa Stipanicev/Cropix

Dr. sc. Anđelko Milardović, politolog, sociolog i upravitelj Foruma Agromed klimatske promjene promatra kroz aspekte globalnog društva rizika. Klimatske promjene strukturni su rizik, jer prijete uništenju civilizacije ne budemo li adekvatno reagirali prilagođavajući poljoprivredne prakse. U tom slučaju moguće je da se otvore masovne klimatske migracije stanovništva te uslijed suša i gladi uvjetovati ratove i druge društvene potrese. Da se to ne dogodi, treba nam sinergija multidisciplinarnih znanja, kazao je Milardović u pozdravnoj riječi.

Skup je pozdravio i župan Marko Jelić, a predstavnik Grada Šibenika, Petar Mišura, pročelnik gospodarskog odjela – umjesto spriječenog gradonačelnika Željka Burića – istakao je uvodno da Grad Šibenik prepoznaje delikatnost zabrinjavajućih prirodnih procesa.

-Podižemo ekološku svijest kod najmlađih organiziranim edukacijama, pa i u suradnji s kulturnim institucijama poučnim kazališnim predstavama i konkretnim mjerama i projektima utječemo na unaprjeđenje ekološke infrastrukture za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Sadimo nova stabla, probijamo protupožarne putove i orijentiramo se na zelenu energiju na krovovima javnih zgrada i uneprjeđujemo energetsku učinkovitost objekata gradskih institucija, kazao je Mišura. Zahvalio je organizatorima Agromeda što su izabrali Šibenik za mjesto održavanja foruma.

-Nakon prohujalih, nezapamćenih kiša i reakcija ratnika na fejsbuku koji poriču klimatske promjene – a ima ih koliko i znanstvenika – jasno je da o promjenama u prirodi treba što više razgovarati i nuditi rješenja – kazao je Petar Mišura.

29. studeni 2024 01:17