U Primoštenu je poput bombe odjeknuo plaćeni oglas "Primoštena" d.d. da će jedini hotel "Zora" zbog renoviranja i ulaganja pustih milijuna eura biti zatvoren za goste u sezoni 2023. godine.
U nepoštenoj privatizacijskoj priči, tvrdi primoštenski načelnik Stipe Petrina, na stranu vlasnika hotelske kuće "Primošten" d.d., koji dvadeset godina nije ispunio svoje ugovorne obveze, stali su Vlada RH, Ministarstvo državne imovine, CERP, sudovi... Posumnjao je Petrina i na predsjednika države Zorana Milanovića. U početku je imao razumijevanja za ovu tešku privatizacijsku prijevaru na hrvatski način, ali u posljednje vrijeme nema vremena za Primoštence, posebice nakon zatopljenja odnosa s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Demanti s Pantovčaka
Međutim, iz Ureda predsjednika demantirane su Petrinine sumnje.
"Načelnik Općine Primošten Stipe Petrina zatražio je prijem kod Predsjednika Republike i pri tome je sam predložio termine/datume u veljači koji bi mu odgovarali za prijem. Ured Predsjednika Republike razmotrio je i prihvatio zahtjev Stipe Petrine za prijem kod predsjednika Milanovića te je određen datum za prijem u prvoj polovici veljače (u skladu s terminima koje je sam gospodin Petrina predložio u svom zahtjevu). O prihvaćanju njegovog zahtjeva i terminu prijema, Ured Predsjednika Republike obavijestit će Stipu Petrinu uobičajenom procedurom", odgovorio nam je predsjednikov glasnogovornik Nikola Jelić.
Primošten je prije rata imao tri luksuzna hotela. Hotel "Marina Lučica" imao je preko 700 postelja i bio je rezerviran za bogate naturiste. Od ukupno tri hotela, od dva su, "Raduče" i "Marine Lučice", dvadeset godina nakon privatizacije ostale ruševine, a trećemu je prije koji mjesec izgorio natkriveni bazen i sada i njega zatvaraju. Turistička zajednica gubi tisuće noćenja, ljudi su ostali bez posla, a Primošten gubi imidž hotelske destinacije.
Teško je pomiriti se s takvim crnim scenarijem, stoga je razumljiv bjes i nevjerica Primoštenaca. Valjaju se svakakve glasine o zakulisnim političkim i koruptivnim igrama, primoštenski načelnik u svojem stilu ide najdalje:
– Sve upućuje na organizirani kriminal hrvatske i mađarske države, a stvarni vlasnici "Primoštena" d.d. nisu Mađari, nego Hrvati. Primošten se vraća u 1964. godinu, kad nije imao ni jedan hotel. Ovakvih laži iz priopćenja naslušali smo se u prethodnih 20 godina barem 40 puta. Društvo bi danas prema ugovoru o prodaji i prijenosu dionica "Primoštena" d.d. trebalo imati minimalno 360 zaposlenih, a sad je jasno da neće imati nijednog – tvrdi Petrina.
Prisjetimo se, Hrvatski fond za privatizaciju je 2002. godine prodao hotelsku kuću "Primošten" d.d. mađarskoj "Diamant marini" za svega 1,6 milijuna kuna, ali uz uvjet da svi turistički sadržaji budu obnovljeni u roku od tri godine. Aneksom ugovora zabranjena je i rasprodaja imovine. Ništa od ugovornih obveza nije ispoštovano, rasprodano je sve osim hotela, marine Kremik i autokampa. U međuvremenu je 2019. godine "Primošten" d.d. promijenio vlasnike. Dugove primoštenske hotelske kuće, odnosno bivših vlasnika Tamása Vitezyja i Laszla Attile Kerekesa, otkupio je "Canberra Invest" iz Budimpešte. Novi vlasnik promijenio je Nadzorni odbor i Upravu. I bivši i sadašnji vlasnici bliski su, čak i rodbinski, mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.
‘Prijevara i pljačka‘
Bivši mali dioničari godinama su tvrdili da su se, umjesto privatizacije njihove hotelske kuće, dogodile i da se događaju prijevara i pljačka. Krivili su Hrvatski fond za privatizaciju i nasljednike te institucije koji nisu nadzirali temeljni ugovor i potpisane anekse. Dizali su hipotekarne kredite koje nisu vraćali pa su se na nekretnine upisivale strane banke. Od silnih kredita, tvrdili su bivši mali dioničari, ni jedna kuna nije uložena u obnovu hotela, pa su još 2003. godine podnijeli kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u Hrvatskom fondu za privatizaciju, od koje, naravno, nije bilo ništa.
Opet se vraćamo na početak, kao da nije proteklo dugih dvadeset godina. Primoštenska vlast traži odgovore od Ministarstva državne imovine i u Centru za rekonstruiranje i prodaju, koji je nasljednik Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Obje institucije priznaju da privatizacijski ugovori nisu ispoštovani, ali se, umjesto na prostorne planove, sada vade na turističko i ostalo građevinsko zemljište neprocijenjeno u postupku pretvorbe i privatizacije, premda ono i nije bilo predmet ugovora. Priču bi trebalo raspetljati nadležno Državno odvjetništvo, ali obje institucije u istom dopisu same sebi skaču u usta. Ako ih u ulaganju priječi neprocijenjeno turističko zemljište, kako to da su prihvatili izvješće ovlaštenog revizora o uloženih 123.320.485 kuna, i to u razdoblju od 2002. do 2007.godine.
Da je taj iznos uložen, Primošten bi se u doslovnom smislu pozlatio, pa su općinske vlasti od CERP-a zatražile izvješće ovlaštenog revizora, ali ne, to ne mogu dobiti, baš kao ni pravno mišljenje pravnog savjetnika zbog CERP-ova Pravilnika o poslovnoj i profesionalnoj tajni.
Za neispunjenje ugovornih obveza nisu krivi neriješeni imovinskopravni odnosi, tvrdi Petrina, jer je čestica hotela "Raduča" i "Marina Lučica" u vlasništvu i posjedu "Primoštena" d.d., a vlasnici su i dodatnih 45 tisuća kvadrata koje nisu kupili.
Kad se u ovu nevjerojatnu priču uključi i Prekršajni sud u Splitu, smatra Petrina, moramo sumnjati u zavjeru moćnika. Naime, prema Odluci o komunalnom redu, Općina Primošten pokušala je Društvu "Primošten" d.d. naplatiti po 10 tisuća kuna za svaki razbijeni i nepostojeći prozor i balkonska vrata na ruševinama hotela "Raduča" i "Marina Lučica". Nadležna tijela Šibensko-kninske županije potvrdila su odluku primoštenskog komunalnog redara, pa su vlasnici "Primoštena" d.d. potražili pomoć splitskog Prekršajnog suda.
Pogrešna formulacija
Komunalni redar pogriješio je u formulaciji, tvrdi prekršajna sutkinja. Vlasniku, korisniku, odnosno upravitelju zgrade, ako ne održava i ne obnavlja vanjske dijelove zgrade u cjelini, odnosno ne postavi fiksnu skelu, ogradu, odnosno zaštitnu ceradu, može se naplatiti kazna.
"U činjeničnom opisu kako je naveden u pobijanom obaveznom prekršajnom nalogu nedostaje podatak o tome u kojem su svojstvu okrivljenici prijavljeni (vlasnik, korisnik ili upravitelj zgrade), te nije navedeno što su to učinili ili propustili učiniti da vanjski dio zgrade bude održavan i uredan, već je samo navedeno da na objektu nedostaju balkonska vrata...", stoji to u sudskom rješenju koje nije baš lako ni čitati ni iščitati. Ima pravo sutkinja, na ruševinama ne trebaju ni balkonska vrata ni prozori, a tko je kriv komunalnom redaru što se nije sjetio cerade!
Ovih dana, tvrdi načelnik Petrina, stižu i ozbiljne ponude za otkup "Primoštena" d.d. Investitor grupa ponudila je 300 milijuna eura za otkup i 500 milijuna za obnovu svih objekata, međutim, ne zna se tko bi trebao prodati Društvo. Prema tvrdnjama Ministarstva državne imovine i CERP-a, vlasnici nisu ispoštovali ugovorne obveze, a Hrvatski fond za privatizaciju i njegov nasljednik CERP nisu riješili navodne imovinskopravne zavrzlame oko neprocijenjenog turističkog zemljišta, pa ni jedni ni drugi ne bi smjeli ništa prodavati. Možda za nekih dvadeset godina, ako ostane još koji kamen ili betonski blok, "Primošten" d.d. ponovno preuzme neka tvrtka za otkup dugova.