StoryEditorOCM
ŽupanijaNi vode ni asfalta

Vapaj iz Oklaja: Dok se birokrati probude, u Promini i Ružiću više neće biti života

Piše Matilda Jelčić Stojaković
11. listopada 2017. - 15:02

Kad sam prije 12 godina postao ravnatelj Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog, brojali smo 912 učenika, ove godine imamo ih 618, trećinu manje. Drugim riječima, u desetljeću iza nas trećina obitelji napustila je naše područje. Ove brojke najslikovitije dočaravaju razmjere depopulacije. Riječ je o specifičnoj školi koja se rasprostire na grad Drniš i dvije susjedne općine, Prominu i Ružić. Nemamo ni kadra. Samo za putni trošak nastavnika mjesečno izdvajamo nevjerojatnih 120 tisuća kuna. Predviđam da će uskoro biti još i gore. Tonemo u siromaštvo. Škola se iz obrazovne ustanove pretvara u socijalnu. Dajemo besplatnu marendu, besplatno voće iz EU-a, besplatne udžbenike - kazao je Saša Kolombo na okruglom stolu "Kako zaustaviti daljnje izumiranje sela, te sporost u rješavanju nagomilanih problema", koji je održan u Oklaju, u organizaciji Općine Promina, a na inicijativu saborskog zastupnika iz IX. izborne jedinice, HDZ-ova Mira Kovača.

- Ljudi odlaze jer nema posla. Jer nema osnovnih uvjeta za život. Pojedina sela nemaju ni asfalta ili vodu u slavinama, a kamoli što drugo. S druge strane, poduzetnici ili tvrtke koji bi investirali i otvorili radna mjesta zbog trome državne birokracije, zbog razvojnih strategija koje se stalno mijenjaju, zbog neusklađenih zakonskih normi - godinama uzaludno pokušavaju dobiti zeleno svjetlo. Među njima je i španjolska tvrtka "Acciona Energia" koja posljednjih pet godina na području općine Promina pokušava realizirati 150 milijuna eura vrijednu solarnu elektranu - tvrdi Aljoša Pleić, razvojni direktor.

- Država radije po značajno višoj cijeni ovo ljeto uvozi 60 posto potrebne energije. Osnovni problem je nejasna strategija koja ne prati suvremene promjene koje se događaju na tržištu, posebno u području obnovljivih izvora energije. Europa je najsiromašniji kontinent s fosilnim gorivima. Hrvatska pogotovo. Ali imamo i više nego dovoljno i sunca i vjetra koji mogu pridonijeti i razvoju i zapošljavanju. Lokacija Promine je idealna. Dovoljno odmaknuta od mora i soli, na povišenoj nadmorskoj visini, što utječe na bolju efikasnost solarnih modula i idealno sjecište za distribuciju energije prema potrošačima. Zakoni se kose, oni o zaštiti okoliša s onima o energetici, pa s onima o državnoj imovini - kazao je Pleić, dodajući kako dozvole, pa čak i samo odgovore pojedinih resornih ministarstva čeka mjesecima.

- Načelnici su izuzetno motivirani, ali izostaje koordinacija između lokalne razine i središnje države. Moramo učiniti iskorak da procesi koji su važni, kao što je izdavanje dozvola, budu efikasniji. Ovo područje treba izdvojeno sagledavati. Sa svime ću pisano upoznati svoje kolege u Vladi kako bi ubrzali projekte o kojima je danas bilo riječi - kazao je Kovač.

Prema ruralnim područjima treba drugačiji pristup od strane države, smatra načelnik općine Promina Tihomir Budanko.
- Naši problemi naša su svakodnevica već godinama. Demografija i izumiranje su problem broj jedan. Potom potencijale koje imamo ne možemo iskoristiti, poput mineralnih sirovina, ruralnog turizma i poljoprivrede. Potencijalnim investitorima treba olakšati proceduru ulaska u prostor državne imovine. To su pravo služnosti i pravo građenja, koji nikada nisu zaživjeli. Nužno je brže rješavanje natječaja koji su izdašni bar u roku tri mjeseca. Natječaja nema po nekoliko godina, a onda mjesecima ne znate jeste li uopće prošli administrativnu provjeru - rekao je Budanko.

- Od 16 naselja u našoj općini, iz njih osam nema ni jednog učenika u našoj Osnovnoj školi Jakova Gotovca. Svi su oni otišli dalje prema Splitu. Pet naselja nema pitku vodu. Neki bi se vratili. Imaju želju. Ali nemaju osnovnih uvjeta. Sva naselja s više od 50 stanovnika trebaju imati pitku vodu, stoji u konvenciji koju je Hrvatska potpisala s Europskom unijom. Što to nama znači? Ništa.

Ljudi od nas očekuju realizaciju, a mi smo nemoćni. Mi se prijavljujemo prema projektima na natječaje. Čekamo mjesecima, pa i godinama da uopće budu raspisani. Mjeru 7.2.2. predali smo u prosincu prošle godine i do danas nemamo ni povratnu informaciju je li projekt u redu, treba li dopuna ili nešto treće. U javnosti su pusti milijuni, a mi načelnici ispadamo nesposobni - istaknuo je načelnik općine Unešić Živko Bulat.

- Dok čekamo rezultate natječaja, gubimo dragocjeno vrijeme. Nemamo turizam, obalu, plažu. Živimo od prireza i poreza. Projekte realiziramo samo zahvaljujući prijavama na državne ili europske natječaje. Vremena nemamo, mladi odlaze. Dok čekamo da birokracija proradi, prođe mandat, a gdje nema mladosti, nema života i mi smo u začaranom krugu - naglasio je načelnik općine Ružić Ante Pijuk.


SUDIONICI
Puljić, Pijuk, Bulat, Slišković...
Osim načelnika općine Promina Tihomira Budanka sa suradnicima, skupu su nazočili i zamjenica župana šibensko-kninskog Darija Puljić, načelnik općine Ružić Ante Pijuk, načelnik općine Unešić Živko Bulat sa zamjenikom Valentinom Pranićem, tehnički direktor HE Miljacka Nikola Slišković, Mile Mrdeža iz tvrtke 'Pectus', Stipe Knežević, direktor 'Metal-Sinta' i drugi.
Bilo je govora o sve izraženijem izumiranju sela, inertnosti birokracije, nebrizi države za vlastitu imovinu, zaprekama na koje nailaze potencijalni investitori, te izostanku poticaja i olakšica za gospodarstvenike na potpomognutim područjima.

24. prosinac 2024 00:32