Nekoć odlagalište otpada, a u skoroj budućnosti - šuma, zelena oaza na rubu grada Vodica. Riječ je, naravno, o odlagalištu Leć, gotovo četiri hektara velikoj piramidi koja je krajem 2019. godine kompletno sanirana. Odvoz otpada, od tada, preuzeo je Županijski centar za gospodarenje otpadom Bikarac, čime su se stvorili preduvjeti da se sanirano područje krene pošumljavati.
Zahvaljujući udruzi Argonauta s otoka Murtera, uskoro će na bivšem deponiju, umjesto tona smeća, niknuti na tisuće stabala i mediteranskih biljki. Naime, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, ovu nedjelju, odrađena je akcija pošumljavanja saniranog deponija. Time je napravljen prvi korak da se to područje u bližoj budućnosti valorizira, u za Grad i njegove stanovnike, korisnijem smislu.
- Riječ je o jako velikom području, tako da ćemo za sada, sadnice stabala i biljki posaditi na samo jednoj strani deponija. Sam deponij će još nekoliko godina biti pod nadzorom inspektorata zaštite okoliša, tako da smo bili jako oprezni oko toga što posaditi i gdje – kazuje nam Sanja Kovačev, iz udruge Argonauta, nositelja ovog projekta.
Zbog dubine korijenja, tako su sadnice stabala, hrasta, bora pinija te čempresa, posađeni oko odlagališta, dok su biljke, poput lavande, ružmarina i smilja, posađene na vrhu deponija. Projekt pošumljavanja, nada se i Sanja, dobit će svoj nastavak.
- Mislim da je ovo pošumljavanje odskočna daska. S gradom Vodice smo imali zaista odličnu suradnju, i ne vidim nikakve prepreke da tu suradnju i nastavimo. Da bi obuhvatili čitavo ovo područje, potrebno nam je još nekoliko tisuća sadnica. Nadam se da ćemo kroz iduće razdoblje pošumiti cijeli deponij – optimistično će Sanja.
Inače, u pošumljavanju Leća su, osim udruge Argonauta i grada Vodice, sudjelovali još i učenici OŠ Vodice, polaznici Argonautine male eko škole "Eko patrola", predstavnici Javne vatrogasne postrojbe Vodice, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vodice, LAG-a "More 249" te brojni drugi volonteri.
- S ovim projektom smo krenuli još početkom godine. Hrvatske šume imaju jako stroge odrednice što se smije a što ne pošumljavati, tako da smo sretni što smo uspjeli dobiti baš ovaj prostor. Tim više što je na ovom području, ljetos bio velik broj požara – kazuje nam Sanja.
Plan sadnje, spomenimo, unaprijed je planiran, između ostaloga i s vatrogascima.
- Imali su samo jedan uvjet, a to je da ne sadimo alepski bor. Požari su nažalost sve učestaliji, moramo biti obzirni prema tim ljudima, ali i prema prirodi – dodaje Sanja.
Pedesetak volontera zasukalo je rukave i povezalo ugodno s korisnim, i tako, barem donekle, ovog ljeta opožarenom području vratilo dio zelenila. Zelenila u kojem će, nadajmo se, uživati i buduće generacije.
