Općina Promina obilježila je Dan sjećanja na vojne i civilne žrtve prominskoga kraja u Domovinskom ratu i 139. obljetnicu osnutka Općine Promina. Tom prigodom u Promini je boravio i predsjednik RH Zoran Milanović, koji je u pratnji načelnika općine Promina Tihomira Budanka i gradonačelnika Knina te izaslanika župana Šibensko-kninske županije Marija Ćaćića obišao Spomen-sobu u zgradi Općine Promina te položio vijenac i zapalio svijeću ispred središnjeg Spomen-križa u čast poginulih branitelja i civila prominskoga kraja u Domovinskom ratu. Nakon ceremonije polaganja vijenaca, predsjednik Republike sudjelovao je na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Promina u povodu 139. obljetnice osnutka.
Dan općine Promina, kazao nam je načelnik Budanko, prije se obilježavao trodnevnicom, što je u zadnje dvije godine poremetila pandemija korone. No ni ove godine događanja nije nedostajalo. Jedan od važnijih događaja svakako je bio i promocija Zbornika radova 46 autora – ukupno će ih biti 80 – "Promina – slavlje spomena kao sjeme budućega" u povodu 330. obljetnice župe Promina, te znanstveno-stručni simpozij u povodu 500 godina osmanlijskog osvajanja Promine, koji je održan u Eko kampusu Krka, na kojem su se okupili brojni arheolozi, znanstvenici i povjesničari. Organizatori su mu bili Općina Promina i partneri JU NP Krka, Državni arhiv u Šibeniku, Gradski muzej Drniš i Ogranak Matice hrvatske Drniš.
Predavači iz Beograda
Na tom su simpoziju, koji je imao i međunarodni karakter, bila i dva predavača s Beogradskog univerziteta, Neven Isailović i Aleksandar Jakovljević, koji se direktno i usko bave proučavanjem osmanlijskih osvajanja, pa su za ovaj simpozij obradili i prikazali nahiju Nečven i njezine katastarske mape, što bi trebalo izići u obliku knjige do kraja godine, jednako kao što je predstavljena knjiga "Petrovo polje u turskim katastrima za vrijeme osmanlijskih osvajanja". Na simpoziju su svoja predavanja održali i arheolog Joško Zaninović, Antonija Tomić, kustosica Gradskog muzeja Drniš, Stipe Ramljak, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Drnišu, čija su istraživanja bacila novo svjetlo na srednjovjekovnu prošlost Promine i prominskoga kraja. Live prijenos simpozija još uvijek je dostupan na YouTube kanalu NP Krka.
I Zbornik radova, kazali su nam načelnik Budanko i Jelena Loić Pokrovac, viša savjetnica za društvene djelatnosti i turizam, nastao je na temelju velikog trodnevnog simpozija koji se trebao održati prije dvije godine, odgođenog zbog pandemije. No ostali su radovi, ocijenjeni visokim recenzentskim ocjenama, podijeljeni u pet poglavlja – povijest, kulturni, gospodarski aspekt Promine, njezina flora i fauna, te sakralni život. Predstavljanje Zbornika bilo je 10. lipnja u Oklaju, gdje su knjigu predstavljali Višeslav Aralica, glavni urednik, prof. dr. Edi Maletić, dr. Marica Čilaš Mikulić, prof. dr. Jasmina Karoglan Kontić, fra Ivan Maletić i dr. Zoran Aralica.
Nasuprot ovim ozbiljnim temama za odrasle, najmlađi Prominjani uživali su u "Žagrarijama", trodnevnim igrama na igralištu ŠC Žagra, po kojima su i dobile ime, a kojima je cilj revitalizirati stare, tradicijske igre – povlačenje užeta, graničare, skakanje u vrećama, kličak, franjice, gađanje praćkom, koje su privlačile i po 150 do 200 djece koja su stizala sa svih strana općine, pa čak i šire.
Otvorena 'Bubamara'
Djeca su tu mogla pogledati i poneki animirani film, a u finalu je najveći događaj bila "vodena fešta", koja je bila vrhunac "Žagrarija". U Suknovcima je također ovih dana otvoren i Dječji vrtić "Bubamara", područno odjeljenje Dječjeg vrtića Drniš, u nazočnosti Šime Mršića, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede. Cijela investicija teška je ukupno 7,7 milijuna kuna, od čega je milijun kuna sufinancirala Općina Promina, dok ostatak otpada na EU-ove fondove i RH kroz Program ruralnog razvoja. Vrtić će imati dvije mješovite skupine, jednu mješovitu jasličku i jednu mješovitu vrtićku, radit će po desetosatnom dnevnom programu, što je u odnosu na sadašnji šestosatni program jedne skupine itekako bolja opcija za sve prominske roditelje.
– Promina ima sve uvjete za idealan obiteljski život, ali i za razvoj obiteljskog turizma, koji kombinira sve najbolje od urbanog i ruralnog tipa. Prije nekoliko godina, kad je otvorena prva kuća za odmor u Bogatićima, bilo je dosta skeptika koji su sumnjali da će tu itko doći, no kako je vrijeme išlo, skeptika je bilo sve manje, a turista sve više. Danas je sve dostupno preko interneta, pa ljudi lako vide sve prednosti koje pruža naš kraj.
Danas je tih kuća više od 30, većinom s bazenima, to su mahom objekti s četiri ili pet zvjezdica. Veliki impuls razvoju turizma dao je i NP Krka, koji puno ulaže u gornji tok Krke, podignut je Eko kampus Krka, na 4,5 hektara, s fenomenalnim sadržajima, pa staze prema Rogovu, prema Manojlovačkom slapu, vidikovci. To je sve prostor naše općine, u kojemu i mi sa svoje strane pokušavamo ići ukorak s tim, pa obnavljamo zapuštene područne škole, kojih imamo ukupno 11.
Nekima smo dali nove sadržaje, tri škole smo obnovili, a s ovim ostalima ćemo, po svemu sudeći, ići na osnivanje jedne javne ustanove koja će ih koristiti u turističke svrhe. U prve dvije koje su na redu otvorit ćemo hostele, nove smještajne kapacitete, a možda i ugostiteljske objekte, restorane, kojih nedostaje na području Promine, što je usko grlo u razvoju turizma – kazao nam je Budanko.
Strategija za razvoj turizma općine Promina napisana je 2019. godine. Osim obnove i novog života starih školskih zgrada, odnedavno se provodi i preko web-stranice Visit Promina, koja je kreirana kao alat za turističku promociju, te Instagram i Facebook profila. Obnovljen je i čitav niz pješačkih staza, za jedan dio napravljena je i projektna dokumentacija, pa lokava i tradicionalnih pojilišta, a u suradnji s Ministarstvom gospodarstva dosta se radi i na sanaciji boksitnih jama, koje su, nažalost, korištene i kao ilegalna odlagališta otpada. Inače je dosta napravljeno u pogledu sanacije glomaznog građevnog otpada, koji je prikupljen na jedno mjesto i za njega se priprema jedno reciklažno dvorište. To je također posljedica rata i obnove, koja je bila u prvom planu, dok je o otpadu malo tko razmišljao. Danas je to došlo na naplatu, pa se pokušava s komunalnim redarom tome stati na kraj i poraditi ponajprije na preventivi i edukaciji stanovništva.
Akcije čišćenja
U suradnji s Eko udrugom "Krka" iz Knina, svake se godine odrade najmanje dvije akcije čišćenja, a i provode se brojne druge ekološke aktivnosti, organiziraju se radionice o tradicijskoj kulturi, ljekovitom bilju, pet-šest radionica mjesečno posvećenih djeci, igrama, projekciji filmova. Imamo odličnu suradnju s Eko udrugom "Krka" iz Knina i Veleučilištem "Marko Marulić", što je rezultiralo i dvogodišnjim projektom "Društveni centar Promina", koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali". Vrijednost je projekta 1,8 milijuna kuna, a trajanje provedbe projekta je 24 mjeseca, od svibnja 2020. do svibnja 2022. godine – istaknuo je načelnik općine Promina, dodajući kako bi se preko Ministarstva kulture trebalo uložiti oko 300 tisuća kuna u etnografsku zbirku koja se planira postaviti u kulturnom centru Mratovo, a za koju je već prikupljeno dosta eksponata, alata i oruđa, predmeta uporabne vrijednosti, narodnih nošnji. I tu je riječ o jednoj staroj školskoj zgradi, izgrađenoj 30-ih godina prošlog stoljeća, koja danas dobiva novi život, u novom modernom ruhu.
Nekad je u tim područnim školama – u njih, kako rekosmo, 11 – bilo 1600 đaka ukupno, a danas ni broj stanovnika u općini ne prelazi više od tisuću, po zadnjem popisu. No takva demografska situacija nije samo u Promini, nego i puno šire, ali raduje što se veliki broj Prominjana, makar i u trećoj životnoj dobi, vraća natrag, na očevinu i djedovinu, gdje uređuju stare i grade nove kuće. Ima i stranaca koji dolaze, pa čak i mladih obitelji koje se planiraju nastaniti i trajno živjeti u ovom lijepom kraju. Još kad bi prošla i brza cesta Šibenik – Drniš – Knin, bilo bi to sve skupa i brže, ali i ovako se do centra županije dođe za 40-ak minuta, a za sat i pet ili deset minuta do Splita i Zadra.
Stambeno zbrinjavanje
– Ide se i prema poduzetničkoj zoni, koju se čeka već dugi niz godina. Zakazale su administracije i birokracije, već četiri godine vrtimo se oko tog prostora, da država riješi papire, gordijski čvor oko vlasništva, da nam da darovnicu, jer je sve u vlasništvu RH, ali različitih titulara, da možemo taj prostor kod Metalsinta, nekih 20 hektara s trafostanicom, staviti u funkciju gospodarskog razvoja općine. A pored tih 20 hektara je i dodatnih 20 hektara novog građevinskog područja, tako da bi se pored zone napravilo i novih 130 parcela za kuće i stambeno zbrinjavanje. I, naravno, treća su stvar obnovljivi izvori energije, po kojima je Promina poznata, jer mi nismo išli prema vjetroparkovima, nego prema solarima i solarnim elektranama.
Sad bi trebala početi gradnja jedne od 8,8 MW u Suknovcima, a iduće godine 150 MW od Razvođa pa do Mratova. Mi smo na takvoj poziciji da nam tu prolazi 400 kV dalekovod, HOPS će graditi novu trafostanicu s rasklopnim postrojenjem koja će moći prihvatiti ne samo ovih 150 MW, nego i znatno više, čak 600 MW. To je prostor između nas i Miljevaca, koji bi općini donio jednu lipu po kilovatsatu. Ako znamo da godišnje dobivamo 400 tisuća kuna od 20 MW hidroelektrane Miljacka, a to je pola, jer drugu polovinu dobivaju Ervenik i Kistanje, onda je to, znači, nekoliko milijuna u proračunu Općine samo od proizvodnje – kazao je Tihomir Budanko.