Projekt golfa na Prukljanu, nakon desetogodišnje hibernacije, sa zadnjim danima 2017. neočekivano se probudio. Ono što se, kako to kaže bivši skradinski gradonačelnik, šibensko-kninski šef HDZ-a, Nediljko Dujić, trebalo dogoditi prije pet godina, događa se tek sada, i to samo zato što se shvatilo da golf na Prukljanu ne može biti skradinski, nego mora biti nacionalni projekt.
Ministarstvo državne imovine objavilo je 27. prosinca 2017. neobvezujući međunarodni javni poziv za iskazivanje interesa za izradu idejnog rješenja projekta kojim bi se uz obale Prukljanskog jezera izgradilo golf-igralište s 18 rupa i svim pripadajućim ugostiteljsko-turističkim sadržajima. Nositelj projekta je Ministarstvo turizma, a ima li zainteresiranih i tko su, bit će poznato 1. ožujka kad je predviđeno otvaranje dospjelih ponuda.
- Zona za golf, ukupne površine oko 200 hektara, ucrtana je u prostorno-plansku dokumentaciju županije i grada Skradina. Sam golf-teren protezao bi se na 160 hektara, a preostalih 40 ima turističku namjenu i tu bi se mogli graditi hoteli, vile, restorani i drugi sadržaji. Projekt je u fazi pred javnu raspravu - objašnjava aktualni gradonačelnik Skradina Antonijo Brajković.
Pretjerani strah
- Kao gradonačelnik, u tom projektu vidim rješenje brojnih problema Skradina, od otvaranja novih radnih mjesta do poboljšanja krvne slike grada i njegova proračuna. Ovo je svakako projekt s najvećim potencijalom u Šibensko-kninskoj županiji i na istočnoj obali Jadrana - ističe Brajković. Radi se o impresivnoj investiciji, od minimalno 200 milijuna eura, a ako pitate najgorljivijeg promotora ove inicijative, Nediljka Dujića, reći će čak 400 milijuna eura!
Nema tog investitora, slažu se bivši i sadašnji skradinski gradonačelnik, koji bi bio sklon graditi golf-terene bez smještajnih kapaciteta kroz koje bi de facto vraćao uloženo. Sam Grad Skradin na investiciju nema posebnog utjecaja, osim kroz prostorni plan, jer je zemljište u cijelosti državno.
- Ministarstvo državne imovine, kao vlasnik zemljišta, u procesu je formiranja radne skupine koja će poduzimati daljnje korake na temelju iskazanog javnog interesa investitora. Naša je uloga - skromno će skradinski gradonačelnik - da podupiremo projekt, a ne da ga blokiramo. Ako se budu dosljedno primjenjivali i poštovali zakoni, planska dokumentacija i sam projekt, golf na Prukljanu ne bi smio biti kontroverzan - smatra Brajković.
Optimistično vjeruje da postoji način da se zadovolje interesi i investitora i građana uz određene kompromise.
- Naravno, dio ljudi bi želio da se na toj lokaciji i dalje ništa ne događa, ali objektivno to je jedan od naših rijetkih resursa koje imamo i pokušat ćemo ga iskoristiti ma koliko to bilo teško u Hrvatskoj gdje investicije nailaze na stotinu prepreka.
Uz sav oprez, drži pretjeranim strah od mogućeg ekološkog onečišćenja, jer, veli, na Mediteranu postoji na tisuće golf-terena i to u mahom turističkim perjanicama Europe kao što su Španjolska, Portugal, Italija, Grčka… a koje imaju dužu tradiciju turizma od Hrvatske i više demokratske standarde.
Ništa bez Vlade
- Investitoru treba postaviti stroge uvjete i provoditi sustavnu kontrolu i sve će biti u redu - misli Brajković. Hrvatska ima snažan ekološki pokret koji je znao, podsjeća nas, zaustaviti i golf na Srđu, i HE Ombla, i Peruću i Ribicu u Drnišu, zbog koje se ne može navodnjavati Petrovo polje - konstatira gradonačelnik Skradina, razapet između želje da za svoj grad osigura jedan veliki projekt koji bi ga "digao iz mrtvih“, ali istodobno i da zaštiti zdravlje sugrađana i okoliš.
Zona golfa na Prukljanu nalazi se u neposrednom kontaktu s autocestom, udaljena je od splitskog i zadarskog aerodroma samo pola sata, i po svemu je, smatra Brajković, idealna lokacija. Nalazi se u zaštićenom krajobrazu, na šumskom predjelu koji se pruža dva kilometra u dubinu od obala Prukljanskog jezera, za koje su zainteresirani i konzervatori zbog potencijalnih arheoloških nalazišta. Realno, kaže, projekt bi se mogao realizirati za četiri-pet godina, a ako u ovoj godini bude odabran investitor, "bit ću zadovoljan jer ćemo znati s kim razgovaramo“ - zaključuje Brajković.
Objavljeni javni poziv za Prukljan najveća je satisfakcija bivšem gradonačelniku Nediljku Dujiću, koji projekt golfa zagovara već deset godina. Obišao je na stotine golf-igrališta na Mediteranu i razgovarao s brojnim potencijalnim investitorima, a zadnje dvije godine sve ih je uputio na Vladu, jer ovaj projekt, drži Dujić, ne može zaživjeti ako iza njega ne stane Vlada.
– Ovo je nacionalni projekt i sretan sam da je Ministarstvo državne imovine Prukljan preuzelo na sebe i objavilo međunarodni javni poziv. Kad se 2006. o tome tek počelo govoriti, postojao je konkretni investitor iz SAD-a. Vlada je tada zadužila pomoćnika ministra Šimičića da vodi projekte golfa u državi, ali tu se nije puno napravilo - prisjeća se Dujić.
Uvjeren je da Prukljan neće biti novi Srđ (Dubrovnik) "jer je ova priča posložena kako treba.“ Projekt je prošao na svim javnim raspravama, PP-a županije i grada, a konačni blagoslov dat će studija utjecaja na okoliš.
- To je projekt vrhunskog turističkog resorta koji će zaposliti 500-700 ljudi. Što se tiče onečišćenja herbicidima, nema straha, jer je to zatvoreni sustav. Nepropusne folije skupljat će i zadnju kap vode te je pročišćenu vraćati ponovno u sustav. Pa kome bi se isplatilo kad bi se teren svaki dan zalijevao novom vodom - veli dobro upućeni Dujić.
EKOLOŠKI POKRET
Piršić: Pogubno za biološki svijet
Danas se bez nekretninskog biznisa golf ne isplati - 'na prvu' će jedan od najagilnijih ekoloških aktivista kod nas, Vjeran Piršić iz udruge 'Eko Kvarner'.
Trošenje prostora je prvi ekološki problem, ističe, a troši se na poguban način za tamošnji biološki svijet. Drugo, golf je ogroman potrošač vode. Jedno prosječno igralište troši kao grad od osam-devet tisuća stanovnika. Voda se tretira raznim kemikalijama radi što gušćeg zelenog prekrivača, pa se postojeća staništa uništavaju ne samo fizički, nego i kemijski, tzv. permakulturom, i sadi bilje koje životinje ne podnose.
S golfom dolazi potpuno novi subjekt koji će nekretninskim biznisom postojeće subjekte oštetiti. Kad bi bio podrška postojećem turizmu, ako ne bi bilo apartmana ni permakulture, mogao bi biti prihvatljiv. No, kod nas se gura najagresivniji oblik - procjenjuje Piršić. Isplatilo bi se, kaže, izgraditi golf-igralište u Solarisu ili u Vodicama jer bi time dobili produžetak sezone. Ali netko tko dolazi kao potpuno novi subjekt, to je druga priča…