Prošle, 2021. godine, kao što je prije nekoliko dana službeno potvrdio Državni zavod za statistiku (DZS), živorođeno je više djece nego godinu prije, ukupno 36.508 ili 663 djece više (1,8 posto) nego 2020. godine. Korona, "lockdown" i sve drugo što je uslijedilo možda su tu i imali svoje prste, ali s druge strane obol je razorniji: u 2021. godini umrlo je ukupno 62.712 ljudi ili deset posto više nego također pandemijske 2020. (5689 osoba više), što je prema statističarima najviše u jednoj godini od završetka Drugog svjetskog rata.
I Dalmacija u minusu
Tako ogroman porast broja umrlih doveo je i do dosad najvećeg negativnog prirodnog prirasta u jednoj godini (više umrlih nego živorođenih), koji je lanjske godine iznosio čak 26.204 osobe ili, kako smo već prije izvijestili, nestanak grada većeg od Solina u samo jednoj godini. Nema ni jedne jedine županije (uključujući i Grad Zagreb) koja je lani zabilježila pozitivan prirodni prirast, izvijestio je DZS. Ipak, na časnom braniku pozitivne demografije lani je ostalo 25 gradova i općina u kojima je broj živorođenih premašio broj mrtvih, ali i to je smanjenje u odnosu na 2020., kad ih je bilo 34.
Čak 530 gradova i općina u Hrvatskoj lani je ostalo u demografskom minusu.
Dalmacija slijedi sudbinu ostalih regija. U četiri dalmatinske županije 2021. godine živorođeno je 250 djece više nego 2020., ukupno 7790, a prije dvije godine 7540 – i to je gotovo pa jedina dobra vijest. Istovremeno, na području Dalmacije lani je umrlo 11.895 osoba, ili 1363 više nego 2020. godine, pa ne treba posebna računica da bi se vidjeli razmjeri prirodnog "minusa". Sve dalmatinske županije imaju, naravno, negativan prirodni prirast, osobito znatan porast broja umrlih u odnosu na 2020. godinu. Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji lani je umrlo ukupno 6005 osoba, što je za 566 više nego 2020. i za oko tisuću više nego 2019. godine.
Malo svjetla unosi tek podatak kako je u SDŽ lani živorođeno 4211 djece ili 202 više nego 2020., a Zadarska je u plusu za njih 68 (lani živorođenih 1591, a preklani 1523). Međutim, u Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji to nije tako – ŠKŽ je lani imala četvero živorođene djece manje nego prije dvije godine (789 naspram 793), a u najjužnijoj županiji 16 ih je manje (lani živorođenih 1199, preklani 1215).
Kad su u pitanju gradovi i općine, u čitavoj Šibensko-kninskoj županiji nema ni jednog grada ni općine u kojoj je broj živorođene djece nadmašio broj umrlih. U toj se županiji lanjski negativan prirodni prirast mjeri četveroznamenkastim brojem: 789 rođenih, čak 1825 umrlih (243 više nego 2020. godine), što nas dovodi do prirodnog prirasta od – 1036 osoba!
Ipak, preostale tri županije imaju svoje propopulacijske adute. Tako je od 25 prošlogodišnjih gradova i općina "u pozitivi" na području Dalmacije njih ukupno deset, od kojih samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji šest. Naravno, među gradovima i dalje se drži Solin: prošle godine ondje je živorođeno 312 djece ili 26 više nego 2020. godine, ali je i umrlo 256 osoba ili 25 osoba više nego prije dvije godine, pa je prirodni prirast lani (+56) podjednak onome iz 2020. (+55).
Od gradova u SDŽ, u plusu je u 2021. godini bio još jedino Vrgorac, koji je u samo godinu dana preokrenuo trendove: lani je ondje živorođeno 69 djece, a umrle su 62 osobe (+7), dok su još 2020. godine upisali minus od čak 32 ljudi (56 živorođenih, 88 umrlih).
Pozitiva glasi...
Kad su u pitanju "pozitivne" općine u SDŽ, uvjerljivo vodi Podstrana, koja je lani zabilježila prirodni plus od čak 73 osobe (2020. iznosio je 44). Tako je ondje lanjske godine živorođeno 140 beba (2020. godine 119), a umrlo je 67 osoba (prije dvije godine 75).
U 2021. godini pozitivne su još i općine Dicmo (+5), Podbablje (+4) i Zmijavci (+6). Ipak, SDŽ u 2021. godini bilježi pad broja "pozitivnih" općina i gradova u odnosu na 2020., kad ih je bilo devet (plus Bol, koji je bio na nuli, odnosno imao je jednak broj živorođenih i umrlih, po 18). I dok su Solin, Podstrana i Dicmo i 2020. godine bili na listi pozitivnih, u odnosu na prije dvije godine s te su liste 2021. godine ispali Imotski, Kaštela, Baška Voda, Dugi Rat, Nerežišća i Zadvarje.
Primjerice, Kaštela su lani pala u minus od 84 osobe budući da su ondje prošle godine živorođene 374 bebe, a broj umrlih popeo se na čak 458. Prije dvije godine imali su 403 živorođene djece, a 387 umrlih (+16). U Imotskom je lani živorođeno 101 dijete, a umrlo je 114 osoba (prirodni prirast -13), dok su 2020. godine bili u plusu za 25 osoba (119 živorođenih, 94 umrle).
U Zadarskoj županiji lani su pozitivan prirodni prirast imale samo dvije općine, i to Zemunik Donji (+4) i Kolan (+1), jednako kao i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje su više živorođenih nego umrlih imali Metković (+9) i Župa Dubrovačka (+17).
Šibenski je minus - 314!
Ni jedan od velikih gradova, županijskih središta u Dalmaciji, nema pozitivan prirodni prirast, iako je u sva četiri grada u 2021. godini živorođeno više djece nego godinu dana prije. U Splitu je tako prošle godine živorođeno 1505 mališana, što je 128 više nego 2020., ali je istovremeno znatno porastao broj umrlih (2355, ili 185 osoba više nego 2020.) pa je dalmatinska metropola lani bila u minusu za čak 850 osoba.
U Zadru je broj živorođene djece prošle godine iznosio 701 (prije dvije godine 672), ali ih je visok broj umrlih (895) doveo u minus od 194 osobe. Ukupno je u Šibeniku lani živorođeno 384 djece (prije dvije godine 338), ali je porastao i broj umrlih (698) te je prirodni prirast negativan (-314). U Dubrovniku je broj živorođenih beba skočio s 448 u 2020. na 469 u 2021. godini, ali je porastao i broj mrtvih (s 528 na 585), pa je i ovdje lani zabilježen negativan prirodni prirast ili -116 osoba.
Općinu imaju, ali ne i beba
Općina Civljane u Šibensko-kninskoj županiji ni 2021. ni 2020. godine nije upisala ni jednog živorođenog stanovnika. Lani su ondje umrle tri osobe, preklani pet. U općini Kijevo, u istoj županiji, također prije dvije godine nije bilo živorođenih, a umrlo je devet osoba.
Ipak, 2021. godine u Kijevu se rodila jedna beba, ali se broj umrlih povećao na 13. I u Primorskom Dolcu u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine nije bilo rođene djece, a umrlo je 12 ljudi. Ipak, lani je u Primorskom Dolcu ubilježeno šestero živorođenih mališana, ali, nažalost, i ovdje dobre vijesti "ruši" podatak o 16 umrlih stanovnika.