Još do jučer Josipa Rimac činila se u javnom i političkom životu kao aorist - prošlo svršeno vrijeme. Bila je tek bivša gradonačelnica Knina i bivša saborska zastupnica, bivša direktrica kampanje HDZ-a i bivša 'desna ruka' bivšeg predsjednika stranke Tomislava Karamarka koju je tek nesklonost Mosta i istraga - poslije odbačena - što se oko nje vukla zbog otkupa stana spriječila da postane ministrica. Promjenama u HDZ-u, izborom Andreja Plenkovića za predsjednika i Nediljka Dujića na čelo ŽO HDZ-a Šibensko - kninske županije pala je u drugi plan, ali se ovih dana vratila na političku scenu na velika vrata - kninski HDZ izabrao ju je za kandidatkinju stranke za gradonačelnicu na izborima u svibnju ove godine.
Tek što ste objavili da ste kandidatkinja kninskog HDZ-a za gradonačelnicu, a vaš protukandidat Marko Jelić, bivši dekan Veleučilišta u Kninu, optužio vas je da ste mu ukrali predizborni slogan "Živim(o) Knin".
– Makar sam se ja svih ovih godina naslušala optužbi bez argumenata jer HDZ Knin još nije prezentirao izborni program, izborni slogan i sve ono što spada u izbornu promidžbu, ja sam napisala – 'Zato živimo Knin' – uopće ne aludirajući da je to naš (pred)izborni slogan, mi ćemo tek izići s njim, nije kampanja još ni počela. S druge strane kada bismo sad išli tjerati 'mak na konac', a ja stvarno ne spadam u tu kategoriju, onih koji se time bave, je l' se sjećate slogana HDZ-a u pretkampanji 2015. godine 'Živimo Hrvatsku? I što bi sada na temelju toga trebali reći, da je Marko Jelić ukrao slogan HDZ-a iz 2015. godine.
Sada ispada da to nitko ne bi smio reći, ni živimo Hajduk, ni živimo Hrvatsku, ni Udrugu koju je on registrirao, 'Živim Knin'. Svatko ima slobodu govora, i ja da sam osjetila potrebu da nekog citiram, ja bih to i rekla. Ali niti sam koristila njihov logo, niti je to naš slogan. HDZ Knina je uvijek imao i prepoznatljive slogane, i prepoznatljive ljude, imat će ih i ovaj put.
Vaša kandidatura za kninsku gradonačelnicu, u javnosti je shvaćena kao trijumfalni povratak u politiku, nakon što ste mjesecima bila u zavjetrini...
– Možda je takav dojam stvoren zato što u međuvremenu nisam punila medijske stupce i nisam bila toliko interesantna vama, novinarima, no ja sam stalno u politici. Sve ovo vrijeme – i od parlamentarnih izbora, u rujnu i prije - ja sam predsjednica GO HDZ-a Knin, i stalno sam aktivna, imamo redovno svoje stranačke aktivnosti. Možda to nije onaj dio politike koji je vama kao medijima interesantan, pa se smatra da je to nekakva neaktivnost, ali to nije točno. Baš suprotno. Ta moja aktivnost kroz stranku je kontinuitet koji traje od 1996., više od 20 godina. Tada sam sa 16 godina pristupila HDZ-u i nikad nisam mijenjala stranački dres i nikad nisam bila od onih koji se šetaju iz stranke u stranku.
Ja sam dosljedna programu HDZ-a, bez obzira je li HDZ išao uzbrdo i nizbrdo. Nema čovjeka koji nije pao, ali se digao pa nastavio. Ne možete samo trčati čitavu dionicu, nekada morate stati. Tako i ja gledam na ovu kratku dionicu nakon deset godina vođenja Knina, ove dvije godine pauze. Ne čine mi se nekim strašno dugim razdobljem, bez obzira na to što možda to nekome tako izgleda.
Vaše ime izaziva u javnosti žestoke reakcije. Nitko nije prema vama indiferentan. Ljudi vas ili vole, ili vas u potpunosti odbacuju?
– Ja vodim stranku u Kninu 11 godina i na svim izborima dosad – a nisu to bili samo lokalni – uvijek sam imala potporu biračkog tijela grada Knina. Isto tako, to izaziva kod jednog dijela ljudi koji me ne prihvaćaju, i zavist i ljubomoru. I to je sasvim normalno, ne možete se svima sviđati, ne mogu vas svi voljeti. Pogotovo što je matematika pokazivala da je uvijek značajno bio veći broj onih koji su mi davali potporu. Ono što uočavam kod ljudi koji mi nisu davali potporu, i koji su bili nezadovoljni sa mnom je da je to često na osobnoj razini. Može me netko voljeti ili ne, ali neke stvari su se definitivno pokazale i ostale tu kao trajna vrijednosti. Imamo tu, kada pogledamo kroz ovih 12 godina, od uređenih cesta, zelenih površina, dječjih igrališta, sportskih terena, crkvu, kad pogledamo da smo mi u DIV-u imali 80 zaposlenih 2004., a danas ih imamo 450.
Netko to može komentirati ovako ili onako, može netko reći da je veliki broj nezaposlenih, da gospodarstvo nije dobro, kao što sigurno nije, jer ne možemo mi reći da je nešto sjajno ako nije, ali kao grad mi smo učinili maksimum koji smo mogli, sukladno okvirima u kojima smo djelovali, sukladno zakonu, da to gospodarstvo potičemo. Dobili smo studentski dom, novu gradsku knjižnicu i muzej na Kninskoj tvrđavi, 30 i nešto zgrada smo obnovili kroz program Ministarstva regionalnog razvoja, s fasadama, prije energetske učinkovitosti, ona je došla iza nas...
Nema ni jednog javnog objekta za kojeg mi kao grad nismo bili inicijatori da se to uredi, počevši do općinskog suda, gradske uprave, osnovne škole jedne i druge, Elektre, Pošte... Pokušali smo i na taj način mijenjati lice grada. Često puta će netko reći da spomenici i crkva da to ne nosi radna mjesta. Ja se ne slažem. Netko je to morao nacrtati, projektirati, netko je to morao izvesti, sagraditi, a danas to netko i održava. Nemojmo promatrati gospodarstvo socijalistički, samo kroz tvornice. Jako malo u Hrvatskoj vi imate slika, kao što još ima u Kninu, da stotinjak ljudi izlazi kroz tri smjene u TVIK-u u trlišu. Zato i ne možemo očekivati da ćemo u Kninu takvih tvornica imati pet ili deset, nema ih ni u ostatku Hrvatske. Nema ministarstva u kojem nismo bili i nema onog u kojem nismo realizirali neki projekt, i to uz maksimalnu potporu. Jer proračun grada Knina nije velik, ni danas, a pogotovo to nije bio 2005. godine.
Koliki je gradski proračun?
– Izvorni iznosi oko 40-ak milijuna kuna, a s projektima koje ćemo realizirati iz državnog proračuna – bilo nacionalna sredstva ili EU sredstva – dosegnut će i do 65 milijuna kuna. A 2005. je bio skoro duplo manji i iznosio je 21 milijun kuna. Bile su tu razne promjene, razne porezne reforme koje su najčešće bile na štetu jedinica lokalne samouprave. Pa mi 2005. nismo imali ni jedan stan uknjižen na RH da bi se ti stanovi mogli darovati po svim onim osnovama kako je to propisala država, no i to smo uspjeli riješiti. Mi smo kao grad ispisali, a ja kao gradonačelnica potpisala 2400 tabularnih isprava puta osam komada jer je išlo na osam različitih institucija – pa sad znate koja je to hrpa papira bila - da bi HŽ, HEP, DIV, MORH mogli darovati stanove, da se oni mogu dati korisnicima.
Kad uzmete da smo 34 zgrade obnovili, što u potpunosti, što kroz sanacije, neke su se doslovno rušile pa su se gradile nove jer je bila ugrožena statika, negdje oko 400 stanova pojedinačno je bilo obuhvaćeno kroz te aktivnosti obnove, i svi su oni darovani ili prodani pod povoljnim uvjetima, to ćete malo gdje naći. Ali to se brzo zaboravilo, svi očekuju još bolje i još više.
Meni se čini da Vi nikad niste imali problema – ili barem znatno manje - zbog toga što ste radili ili poteza koji ste vukli kao gradonačelnica Knina. Vi ste uvijek problema više imali vezanih za stil oblačenja, torbice, satove. Kao da postoje dvije Josipe Rimac – jedna radna, u uredu, a druga paradna, 'estradna posvuduša', koja gostuje po celebrity rubrikama modnih portala i ženskih časopisa...
– Nadam se da će se i žene u politici konačno promatrati kroz svoje rezultate, te da će se rasprave voditi o projektima, a ne o stilu odijevanja. To je isto pitanje toga kako će vas tko percipirati i kako će vas prezentirati. Ja jako dobro znam tko sam i što sam, da sam peto žensko dite svojih roditelja, da sam rodom iz Dalmatinske zagore, iz Promine, iz Lukara, uopće se ne vidim u tom svjetlu u kojem me netko prikazuje. Ja nisam definirala ni svoju visinu, ni boju očiju, ni svoj izgled, iako i on pripada mom identitetu. Nažalost, to je onaj problem koji ja često spomenem, ali ga ne želim koristiti kao obrambeni mehanizam. Ženama je u nas u politici i životu značajno teže, jer ja vas pitam tko će mom muškom kolegi pogledati koje cipele ima, kakva mu je frizura. A žena kad vam dođe, uvijek će se gledati i komentirati kako izgleda.
S kojim ćete projektima ići pred Kninjane tražiti potporu za novi mandat?
– Sigurno je da će jedan od projekata biti ovaj veliki projekt uređenja stare gradske jezgre, tvrđave, šetnice uz Krku i oporavka gospodarstva. Najveći interes građana je za temu gospodarstva. Tvrđava bi trebala dobiti uređenje postojećih objekata, a sjeverni dio bi trebao biti namijenjen za smještajne kapacitete. Ti bi kapaciteti trebali biti nešto većeg ranga i kategorizacije, a cilj nam je da, zajedno s hostelom u starom dijelu grada, dođemo do 150 kreveta. Kninsku tvrđavu želimo pozicionirati kao važnu točku u turističkoj ponudi grada i županije. To je srce povijesti ovog kraja. Južni dio tvrđave govori o arheologiji, etnografiji, tu će se ispričati priča o poznatim ljudima iz ovog kraja, od Hrvoja Požara do fra Luje Maruna.
Centralni dio tvrđave pripada Domovinskom ratu, od Oluje, do sobe u kojoj je general Gotovina imao onaj svoj povijesni brifing, pa do zastave i spomenika predsjedniku Tuđmanu.
Sjeverni dio će biti posvećen kralju Zvonimiru, ispričat će se priča o njegovu vremenu, uz interaktivan pristup i origninalne lokacije. Ne mislimo se zanositi time da ćemo mi biti neka bombastična turistička destinacija, ali nelogično je da se uz Nacionalni park u cijelom tijeku rijeke Krke ne zaštiti sam njezin izvor ispod Krčića. Ta se činjenica da Krka izvire u Kninu mora osvijestiti, što je moguće i točkastom oznakom Nacionalnog parka. Imamo prirodne i kulturne ljepote koje Knin može i mora valorizirati u turističkom i gospodarskom smislu. Često čujem svoje građane kako žele da se pokrene gospodarstvo i upravo ovim projektom gospodarstvo dobiva najveće financije i značaj.
Tema o 25 milijuna eura malo koga zanima
– Dobili smo kroz 2013. kao pilot-projekt 25 milijuna eura, a zahvaljujući Kninu dobili su i Vukovar, Beli Manastir, Darda, Benkovac i Petrinja. Mi smo išli prvi, i kroz sljedećih 45 dana izlazi nam iz ISF fonda 21 milijun kuna za socijalno gospodarstvo i poduzetništvo. Nakon toga u travnju ili svibnju bi trebalo ići 23 milijuna kuna nepovratnih sredstava za poduzetništvo plus infrastruktura koju mi radimo iz tih 25 milijuna eura. I mi sad umjesto da se fokusiramo da što više tih sredstava iskoristimo, malo tko će o tome pisati. Ljudi nisu svjesni na koliko vrata treba pokucati da bi se svaka kuna dobila, pogotovo iz europskih sredstava, i treba je znati cijeniti. Preko toga se, preko tih 25 milijuna eura, prešlo, jedanput se napisalo, a medijska tema je nekakav slogan, to je valjda atraktivnije.
U Kninu danas živi...
Koliko Knin trenutno ima stanovnika ?
– Statistika je čudno brojka. Kada se Knin želi prikazati u negativnom svjetlu, onda se koriste različite statistike i brojke. Tako smo 2009. imali 21 tisuću birača, a nismo imali ni 15 tisuća stanovnika. Tada smo imali više osiguranika zdravstvenog osiguranja nego stanovnika. Po zadnjem popisu smo imali 15.400 stanovnika, bili smo jedini grad u Hrvatskoj, koji je rastao za nekih 180 stanovnika u odnosu na popis iz 2001. godine.
Danas u samom gradu, užem dijelu bez naselja koji pripadaju grada Kninu, živi devet tisuća stanovnika, a zadnji popis birača, za parlamentarne izbore, brojio je oko trinaest tisuća. I to bi bila neka realna brojka. Kada gledate socijalnu sliku, onda se kaže da grad Knin ima enormno veliki broj korisnika socijalne pomoći. Imamo veliki broj, ali ne onaj koji se stalno prikazuje, jer naš centar za socijalnu skrb pokriva i teritorij susjednih općina, zaduženje za Kistanje, Biskupiju i Ervenik. Pa u ukupnoj statistici ispadne da vam je 60 posto stanovništva na socijali, a to nije stvarno tako. Tako da se ponekad te brojke koriste nerealno, nekorektno...