Jutros sam se na novom križanju Meterize htio okrenuti natrag u Knin zato što elementi pristupačnosti za osobe s invaliditetom nisu izvedeni onako kako treba. A gradi ga državni HAC što je tragično nakon toliko godina, a imamo sugrađane u invalidskim kolicima, slijepe osobe... pa napravite nam onda elemente pristupačnosti po standardima, da možemo izići iz kuća! S tim je riječima apelirao na investitore, projektante i upravna tijela koja propisuju uvjete gradnje i izdaju građevinske dozvole Josip Blažević, predsjednik Udruge za osobe s invaliditetom "Sv. Bartolomej" na tribini u Gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić" pod nazivom "Pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti: Šibensko-kninska županija po mjeri čovjeka, da ili ne?"
Blaževićeva udruga organizator je ovoga skupa zajedno s "Kamenčićima", koji okupljaju osobe s intelektualnim teškoćama, te udrugom "Aurora" za osobe s invaliditetom, a povod je izrada lokalnih programa Nacionalne Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. Pozivu na tribinu koju je moderirala Anita Škugor Kodžoman, ravnateljica županijske podružnice HZZO-a, inače jedine ustanove u županiji koja je na zadovoljavajući način prilagodila pristup i sadržaje svoga sjedišta invalidima, odazvali su se pored ostalih, dožupani Nikola Blažević i Darija Puljić, predstavnici šibenske gradske uprave i neki županijski pročelnici - jedino su lokalne samouprave ostale gluhe na poziv. Šteta, jer se nisu upoznali s listom invalidima nepristupačnih objekata i javnim novcem uređenih izletišta.
Duga je i nažalost poražavajuća za društvo općenito i institucije koje njima upravljaju, a na njoj su, upozorio je Josip Blažević, NP Krka, sve četiri šibenske tvrđave od kojih su dvije uređene u zadnje tri godine i postala su znamenita mjesta u cijeloj zemlji, šetnica u Kanalu sv. Ante, sve ustanove osim HZZO-a, neke crkve, čak i novosagrađena, naziva Velikog hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu arhitekta Ante Vrbana, primoštenska atrakcija Gospe od Loreta, neadekvatna rampa za ulaz invalida u more također u Primoštenu... Premda je Darko Juras, tajnik Udruge slijepih i slabovidnih osoba, iznio ocjenu da se suradnja s lokalnim samoupravama na prilagodbi javnih prostora toj populaciji građana sve više popravlja, generalna je ocjena da uvjeti za svakodnevni život invalida i njihovo normalno funkcioniranje, naročito onih u kolicima, ne idu nabolje.
Prema tome, odgovor na pitanje iz naslova tribine glasi da županija nije po mjeri čovjeka, osim ako invalidi nisu isključeni iz toga pojma. Kako naglašava Blažević, osobe u kolicima koje ne izlaze iz kuća zbog niza nepremostivih arhitektonskih prepreka, krivnja su cijelog društva. Nije međutim, štedio ni invalide:
- Osobe s invaliditetom u Šibeniku to zaslužuju jer ne reagiraju i ne traže svoja prava! Mi možemo ući jedino u zgradu Gradske knjižnice i Gradsku upravu i to nakon što smo inzistirali na tome, dok u zgradu Županije možemo ući samo u prizemlje, a onda nam opet treba nečija pomoć. Sramota je da ja kao čovjek ne mogu negdje ući normalno, popeti se na kat, ići u WC. Proglašavaju nas osobama s posebnim potrebama, a ja nemam nikakvu posebnu potrebu koju nema i normalan čovjek - istaknuo je Blažević, ne i prvi put. Jer, postojala je i Vladina strategija 2007. - 2015., a nije se do danas napravilo gotovo ništa. Hoće li tako biti i ovaj put, da sve ostane na deklaracijama i potpisanim poveljama, a nakon toga sve opet prekrije zaborav na ljude kojih ima "na vrhu Everesta i na dnu mora", samo ako im se to omogući.
Anita Škugor Kodžoman rekla je da je zakonodavstvo u toj oblasti napisano vrlo kvalitetno, međutim u provedbi uvijek nešto pođe po zlu. Počev od projektanata, preko izvođača radova, sve do upravnih organa zaduženih za izdavanje uvjeta građenja - invalidi opet ostaju zanemareni. A da se može i prema postojećim propisima izjednačiti mogućnosti za invalide, svjedoči, čulo se na tribini, primjer izgradnje jednoga trgovačkog lanca u Šibeniku. Da, ali je u njemačkom vlasništvu!
Kako je istaknuto na tribini, županije i lokalne samouprave dužne su izraditi svoje strategije, kakvu zasad, od travnja, kada je Nacionalna strategija prihvaćena ima jedino Grad Zagreb.
