Gospođo draga, imamo velikih... velikih problema s pronalaskom radnika – izjavio je Marko Sarađen, vlasnik jedne od najvećih građevinskih tvrtki na širem šibenskom području, čim sam mu počela objašnjavati zašto ga zovem. Stekla sam dojam da bi mi najradije rekao "... Ma, ne dirajte me tamo di me najviše boli..." Tvrtka "Sarađen" d.d., izvodi različite građevinske poslove, a krajem prošle godine dobila je, s još tri hrvatske tvrtke, posao dogradnje i rekonstrukcije sustava odvodnje i vodoopskrbe na području Aglomeracije Šibenik, vrijedan 288 milijuna kuna. A radnika fali...
– Sad kad ima posla, nema ljudi, a kad nije bilo posla, ljudi je bilo viška. Poznato je da u Hrvatskoj fali radnika svih profila, a za nas građevinare su to tesari, zidari, armirači i drugi građevinski radnici. Na domaćem terenu tih radnika odavno nema pa smo ih godinama "uvozili" iz Bosne i Hercegovine. Ali, ni tamo ih više nema. I Bosna je prazna! Otišli su za Austriju i Njemačku i mi se sada okrećemo prema Albaniji, Makedoniji i Ukrajini. Tim radnicima osiguravamo stan i naknadu za hranu, a plaća koju im nudimo je (neto!) od 9000 do 10 tisuća kuna za tesara, te od 8000 do 10 tisuća kuna za armirača i ostala zanimanja, ovisno o kvalifikaciji – kaže Sarađen.
Bit će sve teže
Njegova tvrtka trenutno broji 150 zaposlenih, među kojima je dvadesetak iz Bosne i Hercegovine, a zbog povećanja poslova treba ih još. Vlada je, za razliku od prethodnih, ove godine na vrijeme utvrdila godišnju kvotu zapošljavanja stranaca i povećala je te se poslodavci, pa tako i šibenski, ne moraju brinuti oko kvote. Prostora ima, ali kako stvari stoje, nema više radnika u zemljama u okruženju koji bi mogli doći raditi u njihove tvrtke.
– Nije problem dobiti radnu dozvolu ili obnoviti je, samo ako nađete radnika, koji nas zbog dodatnih troškova košta 15 posto više nego domaći. Na žalost, to je naša stvarnost, a bojim se da će biti i sve teže – kaže Sarađen.
Teška nestašica radne snage vlada i u metalnoj industriji doznajemo "iz prve ruke" od Vlade Čovića, vlasnika i predsjednika Uprave "Zagreb Montaže".
– Mislim da je ovo što se događa došlo do vrhunca, stanje je alarmantno i država to mora konačno shvatiti. U proteklih 25 godina svojim lošim potezima je uništila gospodarstvo i destabilizira proizvodnju, i to nam se sad razbija o glavu. Sad se povlače neki potezi, ali je to dosta kasno. Sva industrija će nam stati jer nema ljudi. U "Zagreb Montaži" fale nam sva zanimanja za strojnu obradu: zavarivači, bravari, mehaničari, tokari, električari i slična zanimanja. To s dozvolama ide, ali mi trebamo ljude s hrvatskim putovnicama koji mogu odmah ići na gradilišta u druge zemlje EU-a, a njih je sve manje – kaže Čović. Naime, oko 750 radnika "Zagreb Montaže" radi na inozemnim gradilištima, a među njima je 160 stranaca.
Stranci i na Podima
– Još uvijek "kupimo" sve što možemo s hrvatskim putovnicama, u susjednim državama, no takvih je sve manje. Sad pokušavamo riješiti problem uvozom radne snage iz Ukrajine i Srbije koji prema našim propisima moraju najmanje četiri mjeseca raditi u Hrvatskoj i tek onda ih možemo slati na gradilišta u inozemstvu. Ozbiljno na tomu radimo, jer nema drugog izlaza. Četiri mjeseca bit će u "Vikomu", a onda ćemo ih poslati na gradilišta u inozemstvo. U pregovorima smo s Ukrajincima i spremni smo njihove ljude školovati za zavarivače i cjevare u našoj školi u Zagrebu. Nema nam druge – govori Čović. Što se tiče pogona u Poduzetničkoj zoni Podi u Šibeniku, kaže da će i tu morati dovoditi strance.
– Da bi održali pogon morat ćemo uvoziti bravare, strojobravare i zavarivače. Inače ćemo ga morati ugasiti, jer u našim školama na području Šibensko-kninske županije tih obrazovnih programa nema. No, moram kazati da se jako varamo ako mislimo da državu, kao i naš Šibenik, možemo održati na turizmu. Bez proizvodnje nema sreće ni za jednu državu, pa tako ni za našu – na kraju će Čović. Na pitanje o plaćama koje njegova tvrtka nudi radnicima govori u bruto iznosima, jer neto – kaže – ovisi o poreznim olakšicama svakog pojedinog radnika. Tako je bruto plaća zavarivača 8200, a bravara 8000 kuna rade li na gradilištima u zemlji ili u ovdašnjim pogonima. Uz to ide osiguran smještaj i do 170 kuna terenskog dodatka dnevno. Radnici na stranim gradilištima, u Njemačkoj ili Češkoj, uz osiguran smještaj prosječno mjesečno zarađuju oko 2000 eura neto.
Sizifov posao
I tvrtka "MIAB" d.o.o., vlasnika Mate i Ankice Burić, koja se bavi izgradnjom objekata, montažom postrojenja, proizvodnjom opreme i zaštitom materijala u sustavima pitkih i otpadnih voda, nije izuzeta od kadrovskih problema. Zanimanja metalske struke koja su im potrebna – bravar, zavarivač ili tokar – nema niti za lijek.
– Još nemamo stranih radnika, ali je veliki problem na domaćem tržištu rada, i snalazimo se svakako. Na primjer, primimo radnika elektrostruke kojeg doškolujemo i doslovce učimo za zanimanje koje nam treba. Međutim, često se dogodi da nas nakon nekoliko godina, kada smo u njega uložili i obučili ga, napusti jer mu netko drugi ponudi par stotina kuna veću plaću. To vam je Sizifov posao – kaže Mate Burić. Upitan za visinu neto plaće koju "MIAB" nudi meštrima, dobili smo odgovor da je ona iznad republičkog prosjeka, a prosjek je nešto viši od 6200 kuna, dok terenski rad podrazumijeva i smještaj i dnevnice.
Radnika iz godine u godinu sve više nedostaje i u turističkom i ugostiteljskom sektoru, pa je Vlada u odobrenoj kvoti od 65.100 zapošljavanja stranaca u ovoj godini, predvidjela ukupno jednogodišnjih i sezonskih 15.611 dozvola u ovom sektoru. U tome je, među ostalim, 1000 kuhara, 1400 konobara i 7000 pomoćnih radnika u turizmu. Za strancima će i ove godine morati "posegnuti" neki ugostiteljski i hotelski objekti na šibenskom području. Iskustva sa zapošljavanjem stranaca već ima vodički hotel "Olympia", u kojem se nadaju da ove godine neće morati uvoziti radnu snagu.
Veliki troškovi
– Lani smo prvi put zaposlili strance, tridesetak ljudi iz susjedne Bosne i Hercegovine, točnije iz Drvara. Bili su to konobari, vrtlari, kućni majstori, radnici u kuhinji i drugi pomoćni radnici u turizmu. Slučajno smo, preko nekih osobnih kontakata, došli do njih i pokazalo se da ima interesa. Organizirali smo u Drvaru dva intervjua, odaziv je bio velik i izabrali smo sezonce. Došli su na posao 1. svibnja, a radne dozvole smo dobili bez problema. Neki su odustali ranije, ali većina ih je odradila šest mjeseci, odnosno sezonu. Ove godine ćemo nastojati izbjeći zapošljavanje stranaca ili svesti ga na minimum, na desetak do petnaest, jer to znatno povećava troškove poslovanja – kaže Darko Bastić, direktor vodičkog hotela "Olympia". Naime, vlastiti smještaj za osoblje nemaju, niti se takav oblik smještaja u Vodicama može naći u sezoni, pa su radnike iz Drvara smjestili u Šibeniku.
– Morali smo ih dovoziti i odvoziti s posla, a radi se u smjenama, te im osigurati hranu. Plaća je ista kao i domaćim radnicima, a smještaj i prehrana dodatni su troškovi, i to su glavni razlozi zašto ćemo ove godine to pokušati izbjeći – kaže Bastić.
Mjesečna plaća koju hotel "Olympia" nudi iskusnom i "provjerenom" kuharu iznosi od 6000 do 10 tisuća, pomoćnom kuharu 5500, a konobaru 5000 kuna neto.
– To je bez stimulacija i nagrada – dodaje Bastić.
Radne dozvole
Inače, poslodavci koji djeluju na području Šibensko-kninske županije radne dozvole za strance moraju zatražiti u Službi upravnih i inspekcijskih poslova PU šibensko-kninske. U pravilu, kaže Katica Mihaljević, voditeljica Službe, dozvolu će dobiti u roku desetak dana nakon uredno podnesena zahtjeva.
– To "uredno" podrazumijeva da su uz zahtjev priloženi svi potrebni dokumenti, u protivnom postupak će se odužiti. Premda po zakonu zahtjev može podnijeti i sam radnik, u pravilu poslodavci podnose zahtjev za izdavanje radnih dozvola za radnika, imenom i prezimenom, s kojim su sklopili predugovor ili ugovor o radu. Godišnje kvote su jedinstvene za cijelu Hrvatsku, što znači da nisu ograničene po županijama, odnosno policijskim upravama, te je na snazi ona "Tko prvi djevojci, njegova je djevojka". No, ove godine kvote su povećane i vjerujemo da neće biti problema. Međutim, najveća boljka je što poslodavci kasno traže izdavanje radnih dozvola. Trenutno je u našoj službi samo desetak zahtjeva jer svi čekaju zadnji tren, i zato veliki pritisak očekujemo tek u ožujku. Treba navesti da veliki broj ljudi koji dolaze iz Hercegovine nisu u kvoti pošto imaju hrvatsku domovnicu i ne trebaju imati radnu dozvolu, a to nije zanemariva brojka – kaže Mihaljević.
Radna dozvola se izdaje na godinu dana, a produženje se traži 60 dana prije isteka. Sezonskim radnicima izdaje se na 90 dana do šest mjeseci i sve je to u godišnjoj kvoti. Inače, izdavanje dozvole košta nešto manje od tisuću kuna. Za radnu dozvolu poslodavac će platiti 560, za boravišnu iskaznicu 240, te za taksu 70 kuna.
– Hoće li te troškove poslodavac kasnije "odbiti" od plaće radnika, nije u našoj nadležnosti. Naše je da sukladno zakonskim odredbama postupamo u samoj proceduri izdavanja dozvola. Moram istaknuti da izvrsno surađujemo sa svim službama u sustavu tako da stranac koji dođe kod nas na rad nije zaboravljen ili izgubljen u tom sustavu. Imamo pravo kontrole, jer moramo brinuti o našoj nacionalnoj sigurnosti – na kraju će Mihaljević.
Dodajmo na kraju da je u prošloj godini na području Šibensko-kninske županije najviše stranih radnika dolazilo iz zemalja u okruženju: Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova te nešto manje iz Srbije i Albanije.
Hotelu 'Olympia' trebat će još stotinu sezonaca
– Što se tiče kvalitetne radne snage, to je relativan pojam. Zaposlimo mi i domaće sezonce, uvijek među njima ima dobrih, manje dobrih i loših radnika. Tako je i sa strancima, no troškovi su veliki. S obzirom na to da radimo cijelu godinu, nastojimo svakog kvalitetnog radnika i zadržati, neovisno o tomu što nema posla, tako da imamo sigurnu i kvalitetnu bazu za ljeto. Povećali smo, dakle, broj stalnih radnika u odnosu na lani, ali će nam ipak trebati još najmanje stotinu sezonaca svih profila – kaže direktor "Olympije" Darko Bastić.
Lani izdano oko tisuću dozvola
– U 2018. godini izdali smo oko tisuću radnih dozvola i to najviše u djelatnosti ugostiteljstva i turizma – 450. Na drugome mjestu je građevinarstvo s 320 dozvola, industrija sa 120, a ostale su u sektoru poljoprivrede i drugih djelatnosti. Godinu ranije izdali smo 110 radnih dozvola, i to 72 za građevinarstvo, za ugostiteljstvo i turizam samo pet, te nešto u brodogradnji i poljoprivredi – kaže Katica Mihaljević iz PU šibensko-kninske.
Ima i nepoželjnih
Na pitanje ima li odbijenih zahtjeva za izdavanje radne dozvole, Mihaljević odgovara potvrdno.
– U zemlju ne puštamo svakoga i naravno da ima odbijenih zahtjeva. Najčešće ti ljudi ili imaju zabranu ulaska u schengenski prostor ili lošu prošlost. Dobro smo umreženi, imamo uvid u bazu podataka i vidljivo je ako neka osoba ima zabranu ulaska u bilo koju zemlju EU-a. Mi imamo pravo provjeriti razloge i na temelju činjenica odlučujemo da li ćemo osobu pustiti u našu zemlju ili ne – istaknula je Mihaljević.
Županija: na birou 285 građevinaca i metalaca
Prema posljednjim podacima Područnog ureda HZZ-a Šibenik među 5156 evidentiranih nezaposlenih osoba na području županije, 285 je različitih deficitarnih zanimanja koja se traže u građevini, ali i u metalskoj industriji. Među njima je 13 zidara, 26 bravara, 56 različitih instalatera, 19 tokara, pet zavarivača te četiri tesara i armirača. Poslodavci su tijekom prošle godine najviše tražili montere (305), bravare (97), zidare (59), tesare (38) i zavarivače (34).
Što se ugostiteljskih i turističkih radnika tiče, prema zadnjim podacima u evidenciji je bilo 316 pomoćnih kuhara i kuhara, 264 pomoćna konobara i konobara, 260 raznih domaćinskih zanimanja te 73 recepcionara.
U prošloj je godini preko Zavoda za zapošljavanje sezonski posao u turizmu i ugostiteljstvu dobilo 2546 osoba.
– Velike turističke kuće već u studenom počnu osiguravati radnu snagu za sljedeću godinu i imaju uhodane sustave, a manji s objavama za radna mjesta idu tek u veljači i ožujku. Ako se potrebe za radnicima ne mogu zadovoljiti na području naše županije, onda se oglasi raspisuju u svim područnim uredima koji imaju registriranu radnu snagu koju poslodavac traži – kažu u HZZ-u Šibenik. U slučaju da netko od nezaposlenih odbije posao i dokaže se da je to bilo neopravdano, briše ga se iz evidencije nezaposlenih. Tijekom prošle godine takvih je "brisanja" bio zanemariv broj – kažu nam u Zavodu.
To što u evidenciji ima građevinskih ili metalskih zanimanja, ne znači da ljudi ne žele raditi, već je pitanje koliko su zdravstveno sposobni te na birou čekaju da steknu uvjete za odlazak u mirovinu.