Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Bikarac osnovan je odlukom Gradskog vijeća Šibenika u rujnu 2013. godine, odvajanjem od gradskog komunalca 'Čistoće' kada je 35 djelatnika - danas ih ima 39 – prešlo u novu tvrtku čija je osnovna djelatnost deponiranje neopasnog otpada na istoimenom odlagalištu. Jedini osnivač i vlasnik tvrtke je Grad Šibenik, iako firma u nazivu ima da je to Centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije.
- To je zato što su svi gradovi i općine u županiji potpisali sporazum da će svoj otpad voziti i zbrinjavati na Bikarcu kad se napravi MBO postrojenje. Ukratko, 2014. godine mi smo deponirali 34 tisuće tona otpada. Ove godine ćemo deponirati više od 38 tisuća tona - kazao nam je Robert Podrug, direktor Bikarca. Jer, u međuvremenu su na Bikarac otpad počele voziti i Vodice koje imaju oko pet tisuća tona otpada godišnje i Skradin s oko tisuću tona godišnje. Još desetak tisuća tona povećanja bit će kada otpad na Bikarac počnu dovoziti i s kninskog i drniškog područja, nakon zatvaranja odlagališta Moseć i Mala Promina.
- Mi bismo do završetka 2018. trebali zatvoriti sva neusklađena odlagališta, a jedino usklađeno odlagalište je Bikarac. Nitko drugi, osim Bikarca, ne samo u županiji, nego u Dalmaciji nema okolišnu dozvolu - veli Podrug.
Bikarac, navodi, ima 24 satni monitoring, po svim kategorijama koji je propisalo Ministarstvo zaštite okoliša. Osim sanacije starog odlagališta, po svim standardima gornjih i donjih brtvenih slojeva, na koje je vraćen stari otpad napravljena je i nova ploha, također s brtvenim slojevima da prikuplja procjedne i procesne vode, koje završavaju u zatvorenim bazenima za obradu. Stalno se prate svi parametri zemlje, zraka, tlaka, buke, plinova – imamo i plinsku instalaciju koja odvodi plinove sa sanirane plohe do baklje gdje se vrši njhovo spaljivanje. Imamo geodetsko mjerenje slijeganja kompletnog tijela odlagališta. Nema smrada, to je kod nas nezamislivo, čak i za one koji žive u neposrednoj blizini odlagališta - navodi Podrug.
U prvoj fazi uređenja Bikarca – kompletnoj sanaciji starog odlagališta - uloženo je oko 65 milijuna kuna. Danas smo u drugoj fazi, vrijednoj 180-ak milijuna kuna. Velik dio, 72 posto troškova snose EU fondovi, 18 posto Fond za zaštitu okoliša i deset posto grad Šibenik – oko 18 milijuna kuna. 'Najskuplji dio te druge faze je izgradnja postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) i pratećih objekata – više od 130 milijuna kuna – za što je početkom prosinca raspisan i međunarodni natječaj. Mi smo i dosad napravili dvije pretovarne stanice od sedam milijuna kuna i nabavili specijalnu opremu za održavanje i za prijevoz otpada. Ukupno smo u 2016. i 2017. povukli 32 milijuna kuna iz EU fondova. Praktički smo od te druge faze koja se sastoji od devet ugovora riješili osam – sve osim ovog velikog. Ako bude sve u redu, natječaj završava 16. veljače pa se nadam da bismo negdje do travnja 2018. mogli potpisati ugovor za gradnju i onda to završiti do kraja 2019. godine. Možemo biti među prvima – ako ne i prvi - u Hrvatskoj koji će imati zaokruženu priču o obradi i zbrinjavanju otpada po svim najvišim EU standardima - kazao nam je direktor CGO-a Bikarac.