Kad bi hotelske kuće i ugostiteljski objekti iskazali svoj interes za domaćim ekološki uzgojenim poljoprivrednim proizvodima u konkretnim brojkama i zajamčili otkup, poljoprivrednici bi bili motiviraniji i sigurniji. Njive kijevskoga kraja dijelom bi se, sasvim sigurno, preorale i zasadile traženim kulturama, a u 480 stambenih jedinica u toj općini bilo bi više stalnih stanovnika. Ovako ih dvije trećine zjapi prazno, a većina vlasnika razmišlja o njihovu iznajmljivanju i prenamjeni u prenoćišta.
Zašto ne bi? I ta zagorska općina okrenula se turizmu, koristeći prije svega svoje prirodne potencijale za koje planinari odavno znaju. Sve je više i biciklista, domaćih i stranih, a i zainteresiranih za konjički sport. Stižu čak i iz Japana i Kine, pa bi se 160 smještajnih jedinica moglo začas popuniti. O tome je govorila Lidija Slavić, načelnica općine Kijevo, na nedavnom susretu načelnika šibensko-kninskih općina koje je okupila županijska Razvojna agencija u povodu Dana EU projekata.
– Vidimo potencijal u poljoprivredi, ratarstvu i stočarstvu, pa bismo u tom smislu sa susjednim općinama i gradovima, poput Civljana, Vrlike, Drniša, Knina i drugih, mogli zajednički nastupati prema EU fondovima, ako takva opcija bude moguća. Osim toga, naš je prostor idealan za adrenalinske sportove, a imajući u vidu mirno okruženje i za rehabilitacijske centre, stacionare studenata prirodoslovnih znanosti, ljetne škole... Europski novac bio bi nam dragocjen za takve projekte, koji bi polako vratili život u kijevski kraj. Računamo i na 40 hektara državnog zemljišta za gospodarsko-poljoprivrednu zonu i vjerujemo da ćemo u dogledno vrijeme moći njime raspolagati – kazala je Slavić.
Prvi čovjek tribunjske općine Marko Grubelić nije se, baš kao ni kijevska načelnica, zalijetao u najavama velikih projekata. Naznačio je, istina, da se radi na projektu "Kornatske vale", odnosno pripremi dokumentacije za gradnju tematskoga golf-parka na brdu Kamena. O konkretnijim podacima, kazao je, znat će se nakon sređivanja imovinskopravnih odnosa, osobito s Ministarstvom državne imovine.
– Sama dokumentacija koštala bi, po procjenama, milijun kuna, a investicija bi bila teška i do 300 milijuna eura, slično kao i u slučaju skradinskog Prukljana. Zato će nam i iskustva Skradina s njihovim projektom biti dobrodošla – dodao je.
Grubelić je, inače, zadovoljan s nekoliko projekata koji su uspješno privedeni kraju uz pomoć europskog novca, od projekta "Zaželi", preko kojega je povučeno 1,4 milijuna kuna i zaposleno sedam žena, do uvođenja smjenskog rada u tribunjskom vrtiću, za što je osigurano 1,7 milijuna kuna. Uređena je i šetnica od sela do otoka za nepuna četiri milijuna kuna. Bila bi dobrodošla i valorizacija vojnih objekata na Logorunu, a posebno bi Tribunju trebao novi dječji vrtić za koji je pripremljena dokumentacija, a investicija bi "težila" pet milijuna kuna. Na natječaju, nažalost, nisu prošli. Europski je novac, obrazložio je Grubelić, za takve projekte dragocjen jer je tribunjski proračun od 10 milijuna kuna već raspoređen u 70-postotnom iznosu, a preostalih 30 posto utrošit će se na infrastrukturu.
Načelnik je najavio i intenziviranje pripreme dokumentacije za 13 EU projekata jer su imovinskopravni odnosi, koji se pokazuju kao kamen spoticanja, uglavnom riješeni.
Najiscrpniji je u svojem izlaganju bio Toni Turčinov, načelnik općine Murter-Kornati koja je i pripremila najviše projekata – čak 52, a ukupno su vrijedna 393 milijuna kuna.
– Najpotrebniji nam je dječji vrtić s jaslicama, a to je projekt od 10 milijuna kuna. Radimo ga zajedno sa Župom Murter, koja nam je dala dio zemljišta, a drugi dio smo otkupili. Značajan je i projekt Razvojnog centra za jadranske otoke koji bi se nalazio na brdu Raduč, u starom vojnom kompleksu sa 300-tinjak metara tunela. Centar bi okupljao tim istraživača koji bi osmišljavali samoodržive otočne projekte namijenjene ostanku ljudi na otocima i otvaranju radnih mjesta. Financirao bi se prihodom od restorana u vlasništvu Općine.
Prisutni su od Turčinova, uz ostalo, čuli i detalje o projektima "Kuće amfora", brendiranju murterskog pira, planovima vezanim uz obilaznicu kroz Murtersko polje, o uređenju obale s disperziranim hotelom, preseljenju NP Kornati u novu zgradu, Šetnici latinskog idra...
Iako u svakom trenutku ima između 10 i 15 projekata spremnih za apliciranje na natječaje europskih fondova i Ministarstava, Tihomir Budanko, načelnik općine Promina, nije se usredotočio samo na njih, nego i na probleme općina poput njegove u pripremi dokumentacije za takve projekte.
– Gradovi i bogatije općine mogu se pohvaliti stručnim službama koje takve poslove odrađuju, a moja stručna služba ima pet djelatnika, od kojih su jedna spremačica i jedan pravnik pred umirovljenjem. Unatoč tomu, ta je stručna služba učinila da općinski proračun, koji je 2014. godine iznosio 1800 kuna, danas naraste na 20 milijuna kuna – precizan je bio Budanko.
Prominjani će iz EU fondova dobiti 7,3 milijuna kuna za infrastrukturu, za kulturni dom u Mratovu odobreno je 3,5 milijuna kuna, a za prometno rješenje središta Oklaja dodatnih 400 tisuća kuna. Trećim izmjenama i dopunama Prostornog plana osigurat će se i zone specijalizirane za turističke sadržaje i gradnju.
U svojem se obraćanju Budanko, inače, zauzeo za pojednostavljivanje procedure sređivanja zemljišnoknjižnog stanja jer se na to, kako je kazao, troše godine, "a dok se usklade katastri i zemljišnici i urede imovinskopravni odnosi, prođoše i natječaji".
Naveo je i primjer 11 nekadašnjih školskih zgrada na koje se računa u turističkim planovima, no dok je zemljište još uvijek "općenarodna imovina" ili zajedničko vlasništvo, teško će se išta pomaknuti s mrtve točke.
– U općini je 1150 kuća po popisu za plaćanje komunalne naknade, a ukupno je 1136 stanovnika. To su poražavajuće brojke, iako se iz općinskog proračuna izdvaja i za rješavanje stambenog pitanja mladih bračnih parova, i za djecu, i za stipendije i za druge oblike pomoći i potpora. Važno je, stoga, da se u našim projektima ubrzamo, da se i država sa svoje strane priključi sa zakonodavnom regulativom kako bi se situacija promijenila – zaključio je prominski načelnik.
JOSIP ČALETA CAR (BILICE)
'Zarobilo' nas pomorsko dobro
Za razliku od murterskog poteštata, njegova biličkoga kolegu Josipa Čaletu Cara u najavi europskih projekata mogli bismo, našalio se, komotno preskočiti jer najmlađa općina u Šibensko-kninskoj županiji takvih projekata nema. Možda bi i bilo da su određene granice pomorskog dobra, no to se, kazao je načelnik, nije dogodilo u 12 godina bitke s državnom administracijom. Na sreću, do kraja svibnja najavljeno je da će i taj problem biti konačno riješen, pa će se, za početak, moći ishoditi građevinska dozvola za pripremljeni projekt uređenja uvale Stubalj i šetnice između Stublja i Vrulja. Išli bi Biličani i u gradnju dječjeg vrtića jer potrebe za njim ima, no sve kad bi Europa pokrila troškove investicije u stopostotnom iznosu, općinski proračun ne bi mogao podnijeti obveze koje u tom slučaju preuzima osnivač. Među njima su i plaće zaposlenika. Zbog toga se Općina, istaknuo je Čaleta Car, okrenula onome što može vlastitim snagama, pa i dobrovoljnim radom mještana. Uređeno je 5000 četvornih metara plažnog prostora s opremom i otvorena je plaža za pse, a broj turističkih noćenja u dvije godine narastao je sa 17 tisuća na 53 tisuće. Sprema se i uređenje zajedničke zgrade općinske uprave i DVD-a, koja bi imala i mini sportsku dvoranu s dvije učionice. Tako će se najkorisnije iskoristiti 12.500 četvornih metara površine.