Uz jednoglasnu potporu Općinskog odbora SDP-a, tišnjanski načelnik Ivan Klarin ovih je dana najavio utrku za treći poteštatski mandat na čelu općine Tisno na predstojećim lokalnim izborima. Iako je iza njega osam godina načelnikovanja, koje je dijelom odradio usporedno s dužnošću saborskog zastupnika, osjeća se, kaže, jednako motiviranim za novu "političku utakmicu" kao prvi put.
– Ovaj posao iscrpljuje, ali ujedno je i predivan kad se iz politike uspije izvući najbolje i najplemenitije, kad se vide rezultati. Osim toga, osjećam se odlično, bolje nego ikad. Iza mene je osam godina iskustva u upravljanju jedinicom lokalne samouprave i neosporni rezultati, ne samo u aspektu turističkog sektora kao glavne gospodarske grane, nego općenito i na području podizanja kvalitete življenja na području općine Tisno.
Kad sam s 24 godine preuzeo dužnost načelnika, glavna nit vodilja bila mi je dosegnuti što viši urbani standard kako bih na našem otoku zadržao mlade ljude i zaustavio raseljavanje u potrazi za sadržajima koje tada nismo imali. Sjećam se da mi je glavna zadaća 2009. godine bila stabilizirati općinske financije. Tišnjanski je proračun bio teško devastiran, na naplatu je dolazilo više od sedam milijuna kuna računa, koji tada nisu bili proknjiženi. Iz prethodnog razdoblja vukao se dug od 2,6 milijuna kuna.
Bilanca na predaji mandata bila je netočna i takva me je situacija dočekala kao hladan tuš. Nije mi preostalo ništa drugo nego da se okrenem natječajima i namicanju nepovratnih sredstava ne bismo li privukli goste i osigurali im uređene rive, plaže, šetnice..., ne bih li stanovnicima Tisnoga život učinio sadržajnijim, kvalitetnijim. Prošlu smo godinu završili s 42 milijuna kuna, što govori o radu i aktivnosti.
Držim da sam postigao cilj. Stoga ću se u trećem mandatu, dobijem li priliku, usporedno s daljnjim podizanjem kvalitete života, posvetiti otvaranju novih radnih mjesta. Općina Tisno ima 80 stipendista. Želja mi je da se svi ti mladi ljudi nakon završetka školovanja vrate na otok, zaposle i žive poput svojih vršnjaka u većim gradovima. Već sada im Tisno može štošta ponuditi. Otvorene su jaslice i vrtić, glazbena škola i sportska dvorana. Imamo knjižnicu i muzej, dom za starije i nemoćne osobe... Želim da se ovdje radi i zarađuje, da se živi cijelu godinu – kaže Klarin.
Funkcija saborskog zastupnika mu je, dodaje, i do sada pomogla u ostvarivanju načelničkih zadaća, pa će to, vjeruje, tako biti i ubuduće. Zagreb je, obrazlaže, hrvatsko političko, kulturno, znanstveno, gospodarsko i administrativno središte u kojem se donose najvažnije odluke.
– Između ostalog, svi ključni natječaji od interesa i za našu lokalnu sredinu raspisuju se u Zagrebu. Od početka smo se usredotočili na apliciranje naših projekata na natječaje ministarstava, pretpristupne i kohezijske fondove. Vjerojatno se neki kapitalni projekti uopće ne bi dogodili da preko tjedna nisam u Zagrebu, da ne sudjelujem na sastancima, da nisam u stalnom kontaktu s državnim tajnicima, da ne obilazim ministarstva koja provode natječaje.
Činjenica je da su se na prostoru općine Tisno realizirali mnogi projekti na kojima nam zavide i mnogo veće sredine. Eto, primjerice, za jedan smo projekt 2014. godine povukli 267 milijuna kuna, a dogovorio sam ga isključivo u Zagrebu. Da je to iscrpljujuće – jest. Pola tjedna sam u Tisnome, drugu polovinu u Zagrebu, no želim kvalitetno obavljati i jedan i drugi posao.
Bez obzira na broj realiziranih projekata na tišnjanskom području, uvijek ima prostora za nove projekte i nove izazove, kaže Klarin.
– Pripremamo dokumentaciju za otvaranje Muzeja maslinarstva i maslinova ulja u Jezerima, projekt koji će se prostirati na ukupno 700 četvornih metara i tek jednim dijelom imat će turističku namjenu. Pod njegovim okriljem okupit ćemo OPG-ove i male maslinare, potaknuti ih da obnove svoje maslinike i pomoći im u plasmanu proizvoda. Projekt ćemo aplicirati na podmjeru 742 jednog natječaja EU-a. Uvijek ima prostora za dobro osmišljene projekte iza kojih stoje kvalitetni timovi. Ima, naravno, prostora i za daljnje poboljšanje turističke i komunalne infrastrukture, posebno u kopnenom dijelu naše općine, koja se proteže do poslovne zone Stankovci. Potičemo osnivanje malih obiteljskih gospodarstava, povećanje broja turističkih kreveta. Ljudi su zainteresiranih za investiranje u vile s bazenima, ali i za to treba, kao i na otoku, osigurati komunalnu infrastrukturu. Samo za poboljšanje vodoopskrbe do sada smo uložili pet milijuna kuna. U pregovorima smo s "Vodovodom" o novoj investiciji sredstvima Općine Tisno.
Zahvaljujući uplatama od prodaje zemljišta za gradnju hotelskih sadržaja u uvali Jazina, tišnjanski je proračun dvije godine zaredom premašio 55 milijuna kuna, što je, kaže Klarin, jamstvo financijske stabilnosti.
– To, međutim, ne znači da ćemo zanemariti natječaje koji nam otvaraju mogućnost financiranja projekata izvan proračuna. Dapače, maksimalno ćemo se usredotočiti na njih. Naša je jedinica lokalne samouprave jedna od rijetkih kojima je Svjetska banka odobrila ogromna sredstva unatoč vrlo rigoroznim kriterijima kojima su uvjetovani. Do kraja godine otvorit ćemo Prezentacijski centar NP Kornati i NP Krka, te PP Vransko jezero s nepovratnih 14 milijuna kuna. Projekt je financiran isključivo novcem Svjetske banke, baš kao i uređenje atraktivne šetnice Tisno – Jezera. Za Dječji vrtić iz općinskog je proračuna izdvojen minimalni iznos, a ostatak investicije "ponio" je program EIB 3. Štošta je napravljeno iz raznih fondova.
Prijelomnim trenutkom uzleta općine Tisno načelnik smatra odluku kojom je Vlada pod predsjedanjem Zorana Milanovića dodijelila Općini u vlasništvo 64 tisuće četvornih metara turističkog zemljišta u Jazinama.
– To se nije dogodilo na osnovi mojeg prijateljstva i stranačkog drugarstva s tadašnjim premijerom Zoranom Milanovićem, kako to zlonamjerni žele prikazati, nego na temelju zahtjeva Općine, primjenom zakona i pravnih propisa RH. Govorim i govorit ću dok sam živ da tih 64 tisuće kvadrata do tada nije bilo općinsko vlasništvo, nego vlasništvo Hrvatskih šuma. Uz pomoć ministra turizma Darka Lorencina i njegova tima, najprije smo morali eliminirati kriminalce i uhljebe koji su bili uknjiženi na kamp u Jazinama i koji su "gulili" zatvorske kazne zbog njegove preprodaje. To je bio uvjet da bismo uopće mogli govoriti o razvoju turističke zone. Nakon toga smo dobili 64 tisuće četvornih metara prostora preko ceste. Uvjetovana nam je gradnja hotelskih kapaciteta po cijenu vraćanja zemljišta u vlasništvo RH. Raspisali smo međunarodni natječaj, dobili investitora, investitor je predstavio program s kojim radimo na izgradnji hotelskih kapaciteta. To je najkraća i jedina istinita priča o Jazinama.
Tisno temelji svoju budućnost na turizmu i gradnji kvalitetnih smještajnih kapaciteta. Da je općina na pravom putu, svjedoče, naglašava Klarin, turističke brojke. U usporedbi s razdobljem od prije deset godina, kad su predsezona i posezona imale zanemarive pokazatelje, oni su danas hvalevrijedni.
– Nautička sezona počinje u travnju, u svibnju otvaramo predsezonu, kapacitete stopostotno punimo u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu, a solidni rezultati bilježe se i u posezoni. To je prije deset godina bila nemoguća misija. Između 15 i 20 tisuća gostiju doveo nam je samo Garden festival. Pripremamo strategiju razvoja turizma otoka za idućih deset godina. Zašto nam je to važno? Ove godine zabilježili smo 1,1 milijun noćenja. Za pet godina očekujemo korekciju na 1,5 milijuna. Strategija će odgovoriti na pitanje što će to značiti za lokalno stanovništvo, za nove turističke i građevinske zone, za sektor ugostiteljstva, što će to, na kraju krajeva, značiti za jedinicu lokalne samouprave – zaključuje Klarin.
Ugostitelje 'nasukao' PDV
– Ugostiteljstvo je ozbiljno ugroženo novim nametima. Stopa povećanja PDV-a u turizmu s 13 na 25 posto je katastrofalna. U Vladi moraju biti svjesni činjenice da će ugostiteljski sektor izbjegavati plaćati porez, jer je porez od 25 posto ubitačna mjera. To je samo PDV, a gdje su lokalni, komunalni i svi ostali nameti?! Da bi uopće opstali, ugostitelji su u takvim okolnostima prisiljeni utajiti dio prometa i jednostavno ga ne prikazati. Također, ukinute su olakšice na neinvestiranu dobit. To su suludi potezi kako bi se namaknulo milijardu kuna. Dakle, država će inkasirati tih milijardu kuna nauštrb većine jedinica lokalne samouprave od Konavala do Istre. Vlada je nekonkurentnim učinila jedan dio turizma, mislim na ugostiteljstvo. Stopa PDV-a u turizmu u svim susjednim zemljama je od 11 do 13, da ne kažem da Španjolska, Italija, Turska imaju 9, 10 posto. Po visini poreza prati nas samo Grčka. I to dovoljno govori. Naši djelatnici u turizmu moraju povećati cijene, što će nam se obiti o glavu. Ova će godina to pokazati, a mi već sada osjećamo posljedice, iako je početak godine.'Nisam za služenje vojnog roka'
Služenje vojnog roka – da ili ne?– Ne! Apsolutno ne. U situaciji kad Hrvatsku dnevno napušta 10.000 mladih ljudi, kada kufere pakiraju cijele obitelji iz Dalmatinske zagore ili Slavonije, u kojoj se za 5000 do 10.000 eura prodaju cijela imanja i odlazi se u Irsku, Njemačku, Austriju... to smatram nepotrebnim. Došli smo do brojke od 130.000 mladih ljudi koji su napustili državu bez ikakve namjere da se vrate. To je dramatičan rezultat porazne politike, jer izgubimo li mlade, izgubili smo državu. Zar se u takvim okolnostima bavimo pitanjem služenja vojnog roka?! Od toga, naravno, neće biti ništa.
Porezni zakoni oštetili općine i gradove
– Vodim najveću općinu u Šibensko-kninskoj županiji i na osnovi iskustva mogu kazati da su jedinice lokalne samouprave pokretači života u Hrvatskoj. Za njih se u saborskim klupama vrijedi boriti. U više sam navrata prilikom rasprave o poreznoj reformi i stopi poreza na dohodak uvedenoj od početka ove godine žestoko kritizirao ministra Zdravka Marića. Tvrdim da su jedinicama lokalne samouprave paketom poreznih zakona uskraćena znatna sredstva koja im nikada neće biti vraćena kroz nekakav kompenzacijski fond. To neće funkcionirati. Vidjet ćete na kraju godine koliko će izgubiti gradovi i općine.Nedostupni Mioč
– Gradonačelnika Šibenika Željka Burića, ujedno i predsjednika Skupštine "Vodovoda i odvodnje", upozorio sam na to da Miho Mioč, direktor te tvrtke, ugrožava izglede našeg ključnog projekta za dobivanje europskih sredstava. Sustav odvodnje, naime, u ovom je trenutku najvažniji za razvoj turizma, a direktor Mioč nije se javljao na telefonske pozive, nije odgovarao na e-mailove... Poslao sam mu sedam, osam molbi za sastanak. Ni na jednu nije odgovorio. Nastavak izgradnje treće faze vodovoda kroz Dubravu došao je u pitanje i tek nakon Burićeva angažmana stvari su se pomaknule s mrtve točke.