Kao novi kninski gradonačelnik najprije ću upoznati ljude u gradskoj upravi i gradskim poduzećima, ravnatelje, direktore i tako redom dalje.
Druga stvar – upoznat ću se sa stvarnim stanjem financija i gradske blagajne, moram znati s čim krećem, koliko uopće imam manevarskog prostora, jesam li kome dužan, koliko sam dužan, ako jesam. Ne mislim ja, nego Grad Knin – najavljivao nam je dr. Marko Jelić u srijedu, dok smo ga pratili po Zvonimirovu gradu, što će prvo napraviti kad u ponedjeljak i službeno preuzme vlast od svojeg prethodnika, HDZ-ovca Nikole Blaževića. Da će u tome imati punu podršku Kninjana, vidljivo je ne samo po visokim postocima kojima je u drugom krugu porazio Josipu Rimac, HDZ-ovu "kninsku kraljicu", nego i golim okom. Malo je koji Kninjanin prošao a da nije pozdravio gradonačelnika, da mu nije poželio čestitati, stisnuti ruku, izraziti podršku ili izložiti neki svoj prijedlog, problem. Jedan od njih bio je i Vjekoslav Šavija Živković.
– Ja vjerujem da će novi gradonačelnik nešto napraviti za Knin! – bio je izravan Vjekoslav, koji se nakon 20 godina zajedno sa suprugom Njemicom vratio u Knin.
Namjera im je da se u starom dijelu grada, ispod tvrđave, bave turizmom, za što Knin, smatra, ima sve preduvjete.
– Vrijeme je da ih počne koristiti, i da se u grad počnu vraćati i oni koji su ga napustiti – uvjeren je Vjekoslav. Isto kao i Želimir Đujić iz Kovačića, diplomirani rudarski inženjer, kojeg – iako ovih dana slavi 60. obljetnicu mature – ne napušta entuzijazam da bi se oko Krčića mogla zavrtjeti priča o uzletu kninskog turizma.
– Željko, vidimo se, ja sam vam od ponedjeljka u gradskoj upravi, slobodno dođite pa ćemo razgovarati – daje mu ruku dr. Jelić. Ispada kao da su se dogovorili što će mu govoriti ispred novinara...
– Ma ne, ja sam i u predizbornoj kampanji govorio da su prve konkretne stvari koje ćemo napraviti, osim ovog mosta u Žagroviću, koji je sitni infrastrukturni problem i koji ljudi čekaju već 10-15 godina, biti upravo u turizmu. I to već sada radim, jer imam kontakte s ljudima otprije, da dio turista iz NP Krka već ove godine, ovog ljeta, počne dolaziti na našu tvrđavu, a pokušat ćemo riješiti i restoran na Krčiću. To je potpuno devastirano područje i mi pokušavamo stupiti u kontakt s vlasnicima, a HEP je većinski vlasnik. Šteta je da to onako stoji. Ili će ga oni ukloniti, a ako oni neće, Grad će to učiniti o svojem trošku i njima ispostaviti račun. Mi imamo rekonstrukcijski idejni projekt i vlasnicima nudimo da uzmemo u gospodarenje objekt, koji bismo svojem trošku doveli u operativno stanje i koristili ga do isteka vrijednosti kompenzacije. Nakon toga vraćamo ga vlasniku, koji može s njim činiti što ga volja, prodati ga Gradu ili nekom drugom. To je najelegantniji način da se prevladaju imovinsko-pravni odnosi, neki vlasnici ne komuniciraju međusobno, nemaju ni novca da nešto sami pokrenu, a moraju. Imovina obvezuje, sada je u pripremi i Zakon o porezu na nekretnine. Cilj je da se to na bilo koji način revitalizira i pokrene, na korist svih, i vlasnika i zajednice. U tom objektu na samom izvorištu može raditi 15 ljudi, u restoranu i smještajnim kapacitetima, a moj prijatelj chef Dino Galvagno, da ga pozovem, sutra bi došao raditi i dizati kninski turizam na jednom ovakvom, ekskluzivnom mjestu – kazao nam je dr. Jelić, koji nas je i osobno odveo na izvor Krke da nam pokaže kakav se mrtvi kapital – HEP je vlasnik 13/16 – godinama krije u bujnom zelenilu Krke.
Ima takvih mrtvih kapitala, zapuštenih prostora u Kninu i okolo, na Krki i uz Krku, koliko hoćeš, i uza samu tvrđavu, u tzv. Podgrađu, najstarijem dijelu Knina, koji imaju status kulturnog dobra.
– Mi bismo to na isti način stavili u funkciju. Ako ne može vlasnik, Grad će to obnoviti o vlastitom trošku i gospodariti tim 20 ili 30 godina dok ne isplatimo troškove, a nakon toga vratili vlasniku.
Imate li u gradskom proračunu novca za to? Ili ćete dizati kredite?
– Postoje europski fondovi za takvo što. A zašto ne ići i s kreditima ako se radi o nečemu što će se samofinancirati? Ja sam uvjeren da će se restoran na Krčiću samofinancirati jer ljudi traže jedan takav sadržaj. Zamislite koliko stranaca, turista, dolazi na Krčić, a da ne mogu popiti ni čašu vode. Većina njih i ne zna da je to pitka voda! – veli novi kninski gradonačelnik, koji vjeruje da se, osim u turizmu, brzi pomaci mogu napraviti i u poljoprivredi.
– Dio novca iz Programa integralne regeneracije, teškog 25 milijuna eura, namijenjenog gospodarstvu, u dogovoru s ministarstvom prenamijenit ćemo da idu odmah u male farme. Ja i moj zamjenik Mario Čačić radili smo puno projekata dok smo vodili Maticu, tvrtku koju su osnovali Veleučilište i Grad zajedno, kojima je zajedničko bilo da su izvedivi odmah, mali, da su lako provedivi, da zapošljavaju jednog ili dva čovjeka, obitelj. Ako imate mini siranu, od toga može živjeti jedna obitelj i držati 40 ili 50 životinja, a tako je i u kozarstvu, pčelarstvu i povrtlarstvu – obrazlaže dr. Marko Jelić, koji ipak najveću okosnicu Knina vidi naslanjanjem na NP Krka.
– Utjecaj NP Krka na Šibensko-kninsku županiju je golem, jer on sam dovede 1,1 milijun gostiju. Ta rijeka i taj NP Krka je zapravo županija, koja je njezina kralježnica, koja od izvora do ušća veže Knin, Drniš i Šibenik. Mi u Kninu imamo bivšu vojarnu Krka, na 12 hektara. Želimo tu otvoriti ulaz u NP s kninske strane, s ravnateljem smo razgovarali o izgradnji malog eko-etno sela, a s druge strane bismo otvorili i mali kamp, koji bi držao ili Grad ili netko od privatnika, i gdje bi ljudi mogli odsjesti. Mi u Kninu imamo vrlo malo smještajnih kapaciteta, zato nam ljudi i ne dolaze. A ljudi koji dolaze s kamperima, šatorima, oni bi vrlo rado prenoćili uz Krku, samo da imaju priliku. Nastavak te priče vezan je i uz izgradnju akvaparka, ali zona je dovoljno velika i za čitav niz drugih sadržaja, pa ćemo vidjeti, ovisno o interesu – kazao je novi kninski gradonačelnik, koji nam je rekao i par riječi o sebi.
– Kninjanin sam i živim u Kninu, sa stalnom adresom 2 Z 7. Ili drugi red zapad, sedmo mjesto na kninskom groblju, gdje su pokopani i svi moji preci, pa se i ja spremam tamo, jednom kad dođe vrijeme za trajnu adresu. Doktor sam molekularne biologije i biokemije, završio sam molekularnu biologiju na PMF-u u Zagrebu, nakon toga sam otišao 2000. godine u Kiel, na sveučilište "Christian Albrecht", kod profesora Jurgena Solla.
Nakon toga sam se 2002. godine zajedno s cijelom grupom prebacio u München na sveučilište "Ludwig Maximillian", jedno od najboljih na svijetu, 48. po rangu, a biološki fakultet tog sveučilišta na kojem sam doktorirao najbolji je u Njemačkoj – osobna je iskaznica dr. sc. Marka Jelića, 42-godišnjaka koji je Kninjanima prije izbora bio najpoznatiji kao osnivač i bivši dekan kninskog Veleučilišta. Sa suprugom Nadanom, koja je profesorica njemačkog jezika i povjesničarka umjetnosti, u braku je već 20 godina. Imaju četiri kćeri – Mariju (19), Luciju Terezu (15), Petru Leu (9) i Kaju Anteu (5). Strastveni je lovac i planinar, a Dinaru toliko voli da kaže da mu je – ljubavnica.
Dva sata tjedno s građanima
Moramo s građanima Knina imati kontakt "jedan na jedan". To znači da smo predvidjeli da jednom tjedno, ili barem jednom u dva tjedna, ja i moji zamjenici imamo dva sata u kojima smo na raspolaganju građanima. Ljudi će se najaviti, tajnica će im reći kad mogu doći sa svim svojim prijedlozima, kritikama, molbama, problemima, željama, potrebama, da ih zajedno pokušamo riješiti. To u Zagrebu vjerojatno ne bi bilo moguće, ali ovo je mali grad u kojem svatko svakoga zna, i u kojem će to biti moguće organizirati.
Nema euforije, tek nas čeka pravi posao
– Nikad više ljudi nije izašlo na izbore u Kninu, i očekivanja su velika. Kao i moja odgovornost da ih ne razočaram. Ja jesam sretan zbog pobjede i uspjeha u Kninu, zahvaljujem svima koji su glasali za mene, ali i onima koji su glasali za drugog kandidata. To je demokracija, ja uistinu cijenim taj pluralizam, ali nisam euforičan. Nije ovo nogometna utakmica, pa smo sad postali prvaci svijeta. S ovom smo se utakmicom tek kvalificirali za jako naporan nastavak priče. Ja realno sagledavam stvari, pred nama u Kninu, svim građanima, enormno je puno posla. Moramo nešto brzo napraviti, a u isto vrijeme moramo imati i strpljenja. Po popisu nas ima 15.300, a ja vjerujem da nas nema više od 9000. I ono što je gore od toga, to je dobna struktura, otišli su većinom mladi, obrazovani, oni koji rade, a ostali su umirovljenici. Oni koji su svoj radni vijek uglavnom završili – kazao je dr. Jelić.