StoryEditorOCM
ŽupanijaBurnum: lokalitet koji treba posjetiti

Nacionalni park "Krka" do kraja kolovoza posjetilo više od milijun ljudi, a sve više njih otkriva i ljepote srednjeg i gornjeg toka kraške ljepotice

Piše Katarina Rudan
8. rujna 2019. - 11:56

Doći u Šibenik, kao i u druge turističke destinacije na području županije, na godišnji odmor a ne posjetiti katedralu sv. Jakova i šibenske tvrđave, ovjekovječiti to fotoaparatom ili mobitelom, bilo bi kao da tu niste niti bili. I još je niz lokacija i lokaliteta što mame turiste koji na odmor nisu došli samo zbog sunca i mora, već žele upoznati, vidjeti i doživjeti što je moguće više prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti kraja.

Ne čudi stoga što je jedno od mjesta na popisu koje valja posjetiti i Nacionalni park "Krka", kojeg je do kraja kolovoza ove godine obišlo 1.041.739 posjetitelja.

Osim obaveznog dolaska na Skradinski buk, zadnji u nizu sedam sedrenih slapišta od njezinog izvora do ušća, što su voda i priroda stvarali tisućama godina, sve veći je broj turista koji idu "Krkom uzvodno". Naime, ulaznicom za sve kopnene lokalitete omogućuje se posjetiteljima da kreiraju vlastiti plan obilaska Parka te, osim Skradinskog buka, posjete i uzvodne lokalitete i upoznaju skrivena blaga srednjeg i gornjeg toka Krke. Gornji tok rijeke Krke, odnosno sjeverni dio Nacionalnog parka „Krka" je od iznimnog značaja zbog kulturno-povijesne baštine i iskonske prirode. Javna ustanova „Nacionalni park Krka" taj prostor nastoji sustavno valorizirati, predstaviti u njegovoj izvornosti i razvijati za aktivni boravak u prirodi, kroz uređenje pješačkih staza i biciklističkih ruta, znanstveno-edukativne sadržaje i kulturne programe za posjetitelje.

- Značajan porast broja posjetitelja na uzvodnim lokalitetima bilježimo svake godine, što je rezultat djelovanja na prostornoj disperziji posjetitelja, a sve u cilju zaštite prirode, sigurnosti i doživljaja, kažu u toj Javnoj ustanovi. Među lokalitetima uzvodno, koje svakako treba posjetiti je i rimski vojni logor Burnum, smješten na području današnjeg sela Ivoševaca. Sagrađen je u I. stoljeću poslije Krista, a danas su vidljivi ostaci lukova koji su pripadali zgradi vojnog zapovjedništva te dobro sačuvan amfiteatar.

Bogata arheološka zbirka

Sustavna istraživanja amfiteatra i rimskog vojnog logora Burnum počela su 2003. godine. Otkriće tog arheološkog lokaliteta, na kojemu su pronađene tisuće predmeta koji su pripadali rimskim vojnicima koji su tu boravili prije dvije tisuće godina, značilo je početak snažnije valorizacije toga nekoć strateški važnog područja. Započela je rekonstrukcija amfiteatra, otvorena je restauratorska radionica a uređena je i Arheološka zbirka u Eko kampusu „Krka" u Puljanima, trenutno zatvorena zbog radova na uređenju kampusa. Na području amfiteatra postavljene su interpretacijske table a posjetiteljima su na raspolaganju djelatnici JU „NP Krka" za sve detaljnije informacije. S obzirom na nedavnu virtualnu rekonstrukciju amfiteatra u Burnumu, temeljenu na originalnim arhitektonskim karakteristikama, pružaju se brojne mogućnosti daljnje interpretacije i doživljaja ovog važnog arheološkog lokaliteta. Inače, na Burnumu i dalje traju arheološka istraživanja te je to još jedna činjenica po kojoj je ovaj lokalitet jedinstven.

- S ciljem provođenja arheološko-konzervatorskih istraživanja na području Burnuma, JU „Nacionalni park Krka" u suradnji sa Sveučilištem u Bologni i Odsjekom za arheologiju Sveučilišta u Zadru organizira od 2007. godine ljetnu arheološku školu. Paralelno se nastavljaju istraživanja na prostoru amfiteatra, koja provodi Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru pod vodstvom prof. dr. sc. Miroslava Glavičića. Istraživačka kampanja trenutno se odvija na prostoru sjevernog ulaza, kaže ravnateljica NP "Krka" Nella Slavica.

Burnumske Ide

Gledano očima današnjeg čovjeka, teško je zamisliti da je u amfiteatru u Burnumu prije dva tisućljeća živjelo šest do deset tisuća duša. Upravo taj duh i dašak minulih vremena oživljavaju „Burnumske Ide“, manifestacija koju JU „Nacionalni park Krka" na prostoru amfiteatra organizira od 2011. godine. Termin Ide, izvorno se odnosio na dane punog mjeseca, koje su Rimljani smatrali povoljnima za organiziranje svečanosti i proslava. Danas se pod vedrim kolovoškim nebom svake godine rekonstruira povijest ovog kraja u rimsko doba, prikazivanjem života i običaja civilnog pučanstva, ali i nezaobilaznih elemenata legionarskih vještina, upotpunjenim različitim umjetničkim formama koje svoje korijene i tematiku vuku iz toga vremena.

Važno je navesti da JU NP „Krka“ provodi projekt pod nazivom „Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke“ cilj kojeg je posjetitelje „usmjeriti“ uzvodno, pa su u sklopu tog projekta nedavno uređene, sanirane i otvorene za posjećivanje tri pješačke staze: staza Rimski put od vidikovca prema Manojlovačkim slapovima i mlinicama kod Ivoševaca, staza Perice koja polazi iz mjesta Nečven i spušta se do rijeke te pješačka staza od Brljana do Manojlovačkih slapova, koja je prijelaz preko rijeke Krke koji je u antičko doba povezivao Bukovicu i Prominu.

Povezivanje Promine i Bukovice

- Povijest nas uči da je sve povezano pa tako i projekt „Nepoznata Krka“, povezuje dvije obale rijeke, Prominu i Bukovicu, Eko kampus „Krka" u Puljanima i Centar za interpretaciju prirode: „Krka – vrelo života" u Kistanjama. U samom kampusu upravo je u tijeku završna faza izvođenja građevinsko-obrtničkih radova na rekonstrukciji zbirke „Hram prirode", rekonstrukcija Volonterskog centra i hortikulturno uređenje čitavog obuhvata, kao i izvođenje radova na rekonstrukciji zgrade u Kistanjama u svrhu interpretacijskog centra koji također predstavlja bitnu komponentu. Novom posjetiteljskom infrastrukturom, orijentiranom prvenstveno ka zaštiti i edukaciji, projekt Nepoznata Krka širom otvara vrata u sjeverni dio Parka, poseban po svojoj iskonskoj prirodi i jedinstvenoj kulturno-povijesnoj baštini. U tijeku je i gradnja aluminijskih katamarana u cilju elektrifikacije brodskog prometa prema otočiću Visovcu i Roškome slapu. Važan dio projekta je i unaprjeđenje sustava upravljanja sadržajima i posjetiteljima te suradnja s lokalnom zajednicom, na kraju će Slavica.


Kako do Burnuma?

Do parkirališta na Burnumu može se doći osobnim automobilom, cestama iz smjera Skradina, Drniša i Knina, a odatle kratkom šetnjom do samog amfiteatra. Amfiteatar se može obići, uz upoznavanje s poučnim tablama, samostalno ili u pratnji djelatnika NP „Krka", osim u zimskom razdoblju. Sagrađen je na prijelazu stare u novu eru, na strateški važnom položaju s kojeg se kontrolirao prijelaz preko rijeke, a iz njega su počinjala vojna djelovanja prema kopnu, sve do sjevernih granica rimske države. Zbog bogate i zanimljive povijesti vrijedi Burnum posjetiti, a dodajmo da je - među ostalim - JU „Nacionalni park Krka" nedavno predstavila i 470 kilometara novih biciklističkih ruta, od kojih se mnoge nalaze upravo u sjevernom dijelu Parka, koji je, zbog konfiguracije terena, idealan za aktivno posjećivanje.

07. studeni 2024 21:44