Razgovor s načelnikom šibensko-kninske policije: Sva najteža kaznena djela prošle godine su riješena

S načelnikom PU šibensko-kninske Ivicom Kostanićem razgovarali smo nakon božićnih, a ususret novogodišnjim blagdanima, koje ove godine slavimo u specifičnim okolnostima. Svima nam je poznato da su božićni blagdani protekli u znaku pooštrenih mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite, donesenih s ciljem sprječavanja širenja pandemije koronavirusa, a među kojima je bila i zabrana napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka bez propusnice. Kao što je poznato, zbog razornog potresa koji je u utorak pogodio Petrinju, Sisak i druga mjesta u Sisačko-moslavačkoj županiji, odluka je tog dana stavljena izvan snage. S tom temom smo i započeli razgovor.
 

Je li bilo kršenja odluke o napuštanju mjesta prebivališta i stalnog boravišta bez propusnice dok je ona bila na snazi, te kako je bila organizirana kontrola na administrativnim granicama Šibensko-kninske županije?
- Što se tiče provođenja odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite RH, kojom je bilo zabranjeno napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, mogu reći da smo od 23. prosinca, kada su postavljeni punktovi za kontrolu ulaska i izlaska iz županije, do ponedjeljka 28. prosinca, ukupno vratili 48 osoba koje nisu sa sobom imale propusnice za prolaz. Poznato je da u takvim situacijama nije bilo izricanja nikakve novčane ili neke druge prekršajne kazne, već se te osobe nisu propuštale dalje i morale su se vratiti natrag u svoje mjesto stanovanja. Pri postupanju policijskih službenika nismo zabilježili nikakve neugodnosti, građani su bili kooperativni i shvatili situaciju. Imali smo šest kontrolno-blokadnih punktova koji su radili 24 sata i bila je pokrivena cjelokupna županija. Punktovi su postavljeni u suradnji sa susjednim policijskim upravama PU zadarskom i PU splitsko-dalmatinskom, pa su tako oni postavili kontrolno-blokadne punktove na izlazu iz njihovih u našu županiju. Dakle, u dogovoru naše tri policijske uprave svi ulazno-izlazni pravci u Šibensko-kninskoj županiji su bili pod nadzorom. Inače, imali smo dva punkta na autocesti kod odmorišta Prokljan, smjer sjever i smjer jug. Treći punkt je bio na križanju ceste D59 i D27 kod poslovne zone Stankovci, granica prema Zadarskoj županiji, a četvrti na cesti D-58, tzv. Borajskoj cesti na skretanju za Lepenicu prema Splitsko-dalmatinskoj županiji. Peti punkt bio je na cesti D-1 u mjestu Pađene, na području kojeg pokriva Policijska postaja Knin, a cesta ide prema Gračacu i graniči sa Zadarskom županijom. Šesti punkt je bio na cesti D56 u mjestu Kljaci, koja vodi prema Splitsko-dalmatinskoj županiji, a kontrolu su obavljali policijski službenici Policijske postaje Drniš.

Može i bez pirotehnike, ali…

Ovih blagdanskih dana, a posebno na sam Badnjak, čula se „pucnjava“ na sve strane. Na sreću, dojava o posljedicama za ljude nije bilo. Je li bilo kršenja javnog reda i mora?
- Nismo imali prijava o kršenju javnog reda i mira tijekom božićnih blagdana, ali je bilo prekršaja korištenja pirotehničkih sredstava. Zatekli smo i prekršajno prijavili dvije osobe s područja Kistanja radi uporabe pirotehničkih sredstava F-2 i F-3 kategorije, prije vremenskog okvira kad se smiju koristiti, a i zbog činjenice da su ih bacala djeca. Naime, prema odredbama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, od 15. prosinca do 1. siječnja dozvoljena je kupnja, a od 27. prosinca do 1. siječnja dopušteno je korištenje pirotehničkih sredstava na otvorenim prostorima i na prostorima gdje se ne okuplja veći broj ljudi, ali samo osobama starijima od 18 godina. Također smo imali jednu dojavu da je u poštanski sandučić ubačeno pirotehničko sredstvo od kojeg su stradala vrata sandučića. Moram naglasiti da Ministarstvo unutarnjih poslova punih 27 godina, upravo u predbožićno, božićno i novogodišnje vrijeme, provodi hvale vrijednu akciju pod nazivom „Mir i dobro“. Apelirali smo i apeliramo svake pa tako i ove godine na ljude da ne koriste pirotehnička sredstva kao dio slavlja, jer nestručno rukovanje može imati teške posljedice za ljudsko zdravlje, ali i za imovinu. Ovom akcijom želimo utjecati na svijest građana da su ta sredstva opasna, nisu igračke i da ih ne treba koristiti. Nažalost, još uvijek ima onih koji tako ne razmišljaju. Osobno se čudim da se u 21. stoljeću i dalje „hvataju“ petardi i drugih opasnih sredstava, umjesto svjetlosnih, zvučnih ili nekih drugih efekata, nevezanih uz uporabu pirotehničkih sredstava. Čak i ona mala, obična petarda prepadne čovjeka, a pate i životinje. Roditelji i starije osobe trebale bi biti primjer djeci i ne koristiti petarde, jer kad djeca vide da ih koriste stariji i oni će učiniti isto.

Bez oružja u kući

Nerijetko, posebno u novogodišnjoj noći, ljudi znaju „zapucati“ i iz vatrenog oružja. I to svakojakog. Kako tomu stati na kraj?
-Teško je na to odgovoriti. Jedino apelima, upozorenjima da to ne čine, ali i našim represivnim postupanjem i oduzimanjem tog oružja, jer je zaista opasno i može završiti s teškim posljedicama. Na Novu godinu zna biti i rafalnih pucnjava, eksplozija… A čemu to, ljudi dragi – pitam ih i pozivam da to ne čine. Također, u kućama nekih ljudi, u gospodarskim zgradama i tko zna gdje sve ne još uvijek ima skrivenog oružja. Ilegalno oružje je najopasnije ne zato što je ilegalno nego zato što se skriva, na njega se zaboravlja i onda ga nakon godina pronađu najmlađi i nastane zlo. Za time nema potrebe – predaja bez ikakvih sankcija i nadalje je moguća. To je omogućeno zakonskim odredbama odnosno čl. 79. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja i još od 2007. godine provodi se akcija "Manje oružja, manje tragedija", a njezino provođenje nije vremenski ograničeno. Evo, par dana prije Božića dogodilo se da smo dobili poziv građanina koji je zatražio pirotehničare radi dragovoljne predaje ilegalnog oružja. Radilo se o dvije tromblonske osvjetljavajuće mine, dvije ručne bombe, o čak 2095 komada streljiva, dva pištolja 765 bez tvorničkog broja i jednog ručne izrade. Sastavljen je zapisnik o preuzimanju predmeta i sve je pohranjeno kod nas u Policijskoj upravi. To je jedan pozitivan primjer i način kako građani trebaju postupiti. Međutim, imamo i drugi, negativan primjer. Dana 22. prosinca u 15 sati na otvorenom prostoru na oko 500 metara od slapa Krčić pronađena je trenutna fugasna granata od 100 milimetara koju je naš pirotehničar odnio s tog mjesta. Dakle, netko ju je ostavio, a to je strašna neodgovornost. Moglo je naići neko dijete ili odrasla osoba i iz znatiželje uzeti da vidi što je i stradati. Pozivam naše građane da to ne rade, da ne ostavljaju eksplozivne predmete i oružje uz kontejnere za smeće, na cesti ili negdje drugo. Time dovode u opasnost druge ljude, a mogu se svega riješiti pozivom na 192, ostati anonimni, bez sankcija te sebi i drugima osigurati život bez oružja. Dodati ću da se akcija „Manje oružja, manje tragedija“ provodi pod sloganom koji govori sve - „Riješite se oružja bez sankcija i učinite svoj dom sigurnijim“.

Opće stanje sigurnosti

Kako na kraju još jedne kalendarske godine ocjenjujete opće stanje sigurnosti građana i materijalnih dobara na području Policijske uprave na čijem ste čelu?
- Ono je povoljno i na visokoj razini, s obzirom na to da bilježimo pozitivan trend pada ukupnog kriminaliteta, odnosno smanjenje ukupnog broja kaznenih djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti. U prvih jedanaest mjeseci imali smo 1561 kazneno djelo ili 10,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine kad ih je bilo 1740. Niti tijekom ljetne turističke sezone nismo zabilježili događaje koji bi znatnije utjecali na stanje sigurnosti, kao i osobni osjećaj sigurnosti kod naših građana i gostiju. Naknadna otkrivenost, odnosno efikasnost u rješavanju kaznenih djela po nepoznatom počinitelju iznosi 58,1 posto i veća je za 4,7 posto u odnosu na prošlu godinu, dok su ukupno riješena 1163 kaznena djela od ukupnih 1561 ili 74,5 posto što znači da je ukupna riješenost u 2020.godini veća za 5,6 posto u odnosu na lanjsku. U strukturi kriminaliteta bilježimo pozitivne tendencije u dva smjera: padu kaznenih djela općeg kriminaliteta za 17,4 posto ili 846 u odnosu na 1024 u 2019.godini i posebno pad kaznenih djela protiv imovine, kao najraširenijeg vida tog kriminaliteta, za 23,9 posto ili 613 u odnosu na 805 lani. Analogno tome bilježimo porast kaznenih djela organiziranog kriminaliteta kojih je u jedanaest mjeseci 2020. evidentirano 55 takvih djela u odnosu na 32 u istom razdoblju lani što je porast za 71,9 posto i gospodarskog kriminaliteta gdje je porast za 6,3 posto, odnosno 134 u odnosu na 126 kaznenih dijela u 2019.-toj. Napominjem da je porast ovih pokazatelja zapravo pozitivan podatak jer podrazumijeva provođenje kriminalističkih istraživanja kojim se otkrivaju kaznena djela iz tzv. „tamne brojke“ kriminaliteta, odnosno iz sfere kriminaliteta koji nije niti prijavljen policiji i uglavnom je posljedica proaktivnog policijskog postupanja. I materijalna šteta izazvana kaznenim djelima gospodarskog kriminaliteta je znatno veća u ovoj godini i iznosi 12.204.627 kuna u odnosu na 8.026.089 kuna u prošloj godini.
Sva najteža kaznena djela u ovoj godini su razriješena, među kojima izdvajamo jedno ubojstvo i šest razbojništava, što također upućuje na zadovoljavajuće stanje sigurnosti na našem području, jer i u odnosu na najteža kaznena djela općeg kriminaliteta koja bi u većoj mjeri mogla uznemiriti naše građane i javnost bilježimo odlične rezultate i izuzetnu efikasnost.

Kakvo je stanje u cestovnom prometu ove u odnosu na prošlu godinu?

- Po pitanju cestovnog prometa tijekom 2020. godine došlo je do značajnog poboljšanja stanja sigurnosti, budući da je ukupan broj prometnih nesreća smanjen za 320 ili 29,3 posto. U prvih jedanaest mjeseci imali smo 767 prometnih nesreća u odnosu na 1085 prometnih nesreća u istom razdoblju lani. Što se tiče najtežih posljedica ovih nesreća bilježimo izrazito pozitivan trend, pad za 83,3 posto ili 10 osoba manje smrtno stradalih, odnosno dvoje smrtno stradalih ove godine u odnosu na 12 smrtno stradalih u prošloj. Sve je to rezultat pojačanog policijskog postupanja na cesti i učestalog provođenja ciljanih preventivno-represivnih akcija.

Među redovnim zadaćama PU-a je i otkrivanje osoba koje namjerno izazivaju požar. Jeste li ove godine imali uspjeha?

-Tijekom jedanaest mjeseci ove godine evidentirano je ukupno 600 požara. U usporedbi s istim razdobljem lani, kad smo imali 648 požara, te je pad za 7,3 posto. Nažalost, jedna je osoba ove godine u požaru smrtno stradala, a lani smo imali dvije smrtno stradale osobe. Bitno je naglasiti da je i broj požara na otvorenom prostoru manji za 7,7 posto, odnosno 528 požara u ovoj u odnosu na 572 požara u 2019. s naznakom da je naglasak našeg rada bio na prevenciji tih požara i pronalasku mogućih počinitelja izazvanih požara. U 2020. godini bilježimo devet kaznenih djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. Kaznenog zakona u vezi paljevina s tim da su dva požara izazvana namjerno, a ostalih sedam iz nehaja.