Diplomirana pravnica, donedavno pročelnica Županijskog upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj, Jadranka Fržop, od sredine siječnja obnaša dužnost ravnateljice Lučke uprave Šibensko-kninske županije. Godine 2016. imenovana je pomoćnicom ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Olega Butkovića te je u ministarstvu radila nešto više od godinu dana, do uvođenja institucije državnog tajnika, a potom se vratila na mjesto pročelnice u županijsku upravu. Na funkciju ravnateljice Županijske lučke uprave došla je nakon odlaska u mirovinu dugogodišnjeg ravnatelja te ustanove Željka Dulibića, s kojim je – reći će – imala izvrsnu suradnju kao pročelnica i pomoćnica ministra te kao predsjednica Upravnog vijeća Lučke uprave. To što joj je sektor kojim će sa suradnicima upravljati sljedeće četiri godine jako dobro poznat kaže da može biti i prednost i "mana".
- U pravilu to je prednost, jer unaprijed znaš što te sve može očekivati i koji su uopće problemi vezani uz pomorsko dobro. A problema ima. Prije svega to je zakonodavni okvir koji od 2003. godine nismo značajno promijenili i to je nešto što je zaista potrebno da bi stvari u sustavnom smislu bile bolje uređene na pomorskom dobru, pa tako i na lučkom području. Dakle, s jedne strane je prednost jer znaš što te čeka, a s druge strane imamo nedostatke koji se moraju otkloniti. Čak bih rekla da je postojeći zakon prepoznao lučke uprave kao nekoga tko može kvalitetno upravljati svojim lučkim područjima, ali treba još urediti puno toga da bi stvari bile jednostavnije i operativnije u praksi. U sustav trebamo uvesti još puno lučkih područja, jer na našem prostoru imamo oko 12 tisuća plovila. I sve ih treba negdje smjestiti, svako treba imati vez. Graditi luke je odlična stvar i prepoznata je od zakonodavca, ali to iziskuje velike financijske troškove – kaže ravnateljica.
Navodi da do prije desetak godina luke otvorene za javni promet nisu kao takve niti postojale. Bile su samo sportske luke i luke posebne namijene, kao što su nautičke, industrijske ili ribarske.
- Unaprjeđenjem luka otvorenih za javni promet pojednostavljuje se sustav i pod okriljem lučke uprave danas imamo komunalne, ribarske i nautičke vezove. Prije svega osiguravamo operativne dijelove obale za nesmetano obavljanje pomorskog prometa, odnosno ukrcaj i iskrcaj ljudi, robe i tereta - kaže Fržop.
Od Pirovca do Rogoznice
Županijska lučka uprava pokriva veliko područje, od Rogoznice do Pirovca, uključujući i otoke u šibenskom arhipelagu. Trenutačno upravlja s 25 luka u kojima je ukupno 2500 komunalnih i 390 nautičkih vezova. Na tom prostoru, osim održavanja, uvijek se ulaže u modernizaciju i rekonstrukciju, ali i gradnju novih lučkih područja. U tom smislu, Fržop navodi što imaju u planu te gdje su radovi u tijeku.
- Za Pirovac sad radimo vjetrovalnu studiju koja bi trebala pokazati kako sagledati cijelu uvalu, odnosno lučko područje u mjestu. U Murteru je već prošireno lučko područje u samom centru mjesta i sada radimo glavni projekt za ishodovanje građevinske dozvole. U Jezerima trebamo proširiti lučko područje od ACI marine prema našem lučkom području, što zahtijeva određenu proceduru. Što se tiče Vodica, imamo dosta velike planove u budućnosti. Na primjer, prostor ispred Stare škole u centru Vodica, ali prije svega treba izmijeniti Prostorni plan grada Vodica da bismo mogli početi s pripremama. Isto vrijedi i za Srimu, za koju smo napravili idejno rješenje kojim je predviđamo graditi, kako volim reći "malu Vrnažu", s oko 400 vezova - govori Fržop.
Što se otoka tiče, navodi da se u Prvić Šepurinama sada izvode radovi na izgradnji i rekonstrukciji prve prostorne cjeline, a potom će i druge s komunalnim vezovima. S obzirom na to da je pristanište u Prvić Luci potrebno sanirati i dograditi novi pristanišni lukobran, Lučka uprava, nakon što je snimila stanje na terenu, namjerava izraditi idejni projekt sanacije i dogradnje za lučko područje Prvić Luke.
- Na Kapriju se novcem iz EU fondova realizira projekt trajektnog pristaništa, a revidira se projekt lučkog područja u uvali Boci, za što je potrebno napraviti izmjenu prostorne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole. Tada ćemo i taj projekt aplicirati na natječaj za novac iz europskih fondova. Na otoku Krapnju sanirat će se postojeća riva i time omogućiti siguran pristanak za linijsku plovidbu, kao i zaštita komunalnog dijela luke - navodi Fržop.
Među prioritetima šibenski Dolac
Lučka uprava nastavit će realizirati i druge velike projekte, među kojima su uređenje šibenske obale, Doca, Bilica, Brodarice te ribarski dio luke u uvali Peleš u Rogoznici. U toj priči, kad se radi o gradu Šibeniku, prioritet je Dolac.
- Prijedlog Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Pekovac uskoro bi, kako je najavljeno u šibenskoj gradskoj upravi, trebao biti na javnoj raspravi i napokon bismo morali krenuti u provedbu projekta Dolac. Kako zbog klimatskih promjena koje za posljedicu imaju plavljenje obalnog dijela, tako i zbog uvođenja reda u sustavu komunalnih vezova. Veliki projekt će biti i uređenje šibenske rive i u tu priču potrebno je uključiti sve zainteresirane dionike i senzibilizirati javnost. Naravno, za to će trebati puno više vremena jer se radi o specifičnom i svima nama srcu posebno dragom području. Vjerujem da ćemo za ta dva velika i za Šibenik vrlo važna projekta, Dolac i obalu, povući i određena nepovratna sredstva iz nove financijske omotnice EU-a za razdoblje 2021. - 2027.godina. I ne samo za njih, već i ostale projekte koje pripremamo, vjerujući da će u Fondu za oporavak određeni dio novca biti namijenjen i za komunalnu infrastrukturu – reče Fržop.
Naglašava da će biti puno posla, jer u sustav je potrebno uvesti i lučko područje Brodarice, a u Bilicama nastaviti s radovima na izgradnji luke otvorene za javni promet, za što očekuju novac preko resornog ministarstva. Lučko područje Primoštena je dobro uređeno i pred svaku, pa tako i dolazeću sezonu nužne su intervencija na održavanju tog, kao i ostalih lučkih područja. U susjednoj Rogoznici u tijeku je realizacija velikog projekta uređenja obalnog zida vrijednog oko 20 milijuna kuna.
Uvala sv. Petra
- Ne smijemo izostaviti niti šibensku uvalu sv. Petra, koju doista treba urediti. Ona bi morala biti mjesto gdje će, osim operativnog dijela obale, vezove imati naši ribari, a u neposrednoj blizini će biti i purifikacijski centar. Koncesionar za realizaciju tog projekta je izabran i kad se centar sagradi, na relativno malom području imat ćemo sve dionike koji su u procesu proizvodnje hrane. Podsjetit ću da u Šibenskom kanalu imamo preko 50 polja za uzgoj školjaka i ribe. Što se tiče izgradnje ribarske luke Peleš u Rogoznici, napravljen je idejni projekt, gotov je i elaborat zaštite okoliša i poslan u Ministarstvo na ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Planova je puno, a sve to i jako puno košta. Prošle smo godine zbog situacije s pandemijom ostvarili oko 30 posto prihoda manje u odnosu na prethodne godine. Kakva će ova sezona biti, nitko ne zna i zbog toga bi nam jako dobro došla europska sredstva, kako kroz novu financijsku omotnicu, tako i iz Europskog fonda za oporavak i obnovu – rekla je na kraju Fržop.
Suradnja je nužna
Ravnateljica ŽLU-a kaže da ima jako dobra iskustva u suradnji s načelnicima i gradonačelnicima na čijem su prostoru lučka područja.
- Evo, tu je ta prednost što sam radila u županijskom Upravnom odjelu za pomorstvo, promet i otočni razvoj. Zaista sam se trudila i trudim se dobro surađivati i mislim da smo u tomu zajednički uspjeli. Ponekad se treba staviti u 'njihovu kožu', je oni su izabrani voljom građana i njima odgovaraju. Lokalna samouprava je nadležna za donošenje prostornih planova uređenja i oni su ti koji točno određuju što će biti na nekom području, žele li nešto ili ne. Suradnja je nužna, jer bez toga nema rezultata, koji su u konačnici naš zajednički interes - rekla je Fržop.