Da je normalna situacija, sada bismo, dvadesetak dana prije obljetnice Oluje, s kninskim gradonačelnikom Marijom Ćaćićem razgovarali o pripremama za proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Ali, situacija je takva da neka druga pitanja imaju prioritet. Knin je mali grad za velike probleme. A sve su veći što ih se duže ignorira. Posljedice toga Kninjani su itekako osjetili i ovih dana kada je cijeli grad bio pod oblakom dima kojim se širio nepodnošljivi smrad. O tome se govorilo i u Saboru, zahvaljujući apelu Mostovog zastupnika Ivice Ledenka na resorna ministarstva da napokon saniraju ekološku bombu u Kninu, crnu točku na lokaciji Bare, jednu od kritičnih devet u Hrvatskoj, gdje je toksična laguna otpadnih voda, od rijeke Orašnice odvojena tek malim nasipom. Kilometri tekstova su ispisani tijekom godina o nužnosti hitne sanacije lagune, ali do danas to se nije dogodilo.
I kad se Knin nekidan gušio u dimu i smradu, mnogi su pomislili da je tome razlog upravo sporna laguna, ili možda prečistač otpadnih voda izgrađen europskim novcem, ali, nažalost, promašena investicija, radi koje je gradonačelnik Marijo Ćaćić austrijske izvođače radove prijavio USKOK-u. A Knin je vlasti na umu jednom godišnje, za obljetnicu Oluje...
U međuvremenu, gradska vlast muku muči sa starim problemima za koje nema rješenja. Problem je to za Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša, riječju - državu, a ne tek za sam Knin na čija je leđa neodgovorno prebačen. No, možda bi u dogledno vrijeme moglo biti i drugačije. S optimizmom nam to govori gradonačelnik Mario Ćaćić s kojim smo razgovarali neposredno nakon ovotjednog sastanka kod nove ministrice zaštite okoliša Marije Vučković, gdje je na najvišoj razini, veli Ćaćić, problematizirano i pitanje spornih laguna koje se za obilnih kiša izlijevaju u Orašnicu, a ona se ulijeva u Krku i kontaminira je otrovnim teškim metalima, ugrožavajući time oko 100 tisuća stanovnika Šibensko-kninske županije.
E, pa da vidimo zašto je gradonačelnik Ćaćić ovog puta optimističan.
Da odmah raščistimo: nedavno je Knin osvanuo uronjen u dim i nepodnošljivi smrad. Navodno se radilo o izdimljavanju višegodišnjih slojeva zapaljenog mulja i raslinja odloženog uz obalu rijeke Orašnice. Je li riječ samo o tome?
- Da, o tome se radilo. Hrvatske vode, kad čiste rijeku od mulja i raslinja sve to odlažu na obalu. Na jednom mjestu je došlo ili do manjeg požara ili do samozapaljenja tog starog biološkog materijala koji se taložio godinama, žar je otišao pod zemlju i tinjao, što je dovelo do izdimljavanja. Sumnjali smo da je opet nešto DIV skrivio pa smo mislili da je problem u prečistaču, da bismo na kraju otkrili da je riječ o tom otpadnom materijalu. Sve je sanirano, ali i dalje provodimo monitoring, jer na tri mjesta su se pojavili manji tragovi dima pa su vatrogasci ponovo intervenirali. Pratimo što se događa, a ako se dim opet pojavi, pozvat ćemo Hrvatske vode da s bagerom sve to uklone.
Ali, nije to jedini problem s otpadom u Kninu. Nisu sanirane ni lagune u koje se slijevao i industrijski otpad iz DIV-a, odnosno nekad TVIK-a, a ni prečistač otpadnih voda nije u funkciji radi čega se gradom često širi nepodnošljivi smrad. Je li o tome bilo govora na sastanku u Ministarstvu?
- Da, upoznali smo novu ministricu s našim problemima. Knin je jedna od devet hrvatskih crnih točaka obuhvaćenih Nacionalnim planom gospodarenja otpadom, koje država mora sanirati. Ministrica Vučković ima ambiciju svih devet sanirati do kraja mandata ili ih makar dovesti do visokog stupnja rješavanja. Na njezin prijedlog je odmah dogovoren i novi sastanak koji će se krajem ovog mjeseca održati u Kninu. Ključno pitanje je tko će biti nositelj projekta sanacije. Mi predlažemo da to bude Fond za zaštitu okoliša, jer su oni već sanirali kod Rijeke lagunu sličnu kninskoj. Jako smo zadovoljni sastankom, a pogotovo obećanjem ministrice da to mora biti riješeno do kraja njezinog mandata.
Koliko je to financijski težak zahvat?
- Prema sanacijskom elaboratu koji je 2021. izradila ECOINA d.o.o. Zagreb, bilo je procijenjeno da će za radove trebati nešto preko tri milijuna eura, a ako ukalkuliramo inflaciju i poskupljenje građevinskih materijala i radova, to sada ne bi bilo više od četiri milijuna eura. Uz Fond za zaštitu okoliša, smatramo da su Hrvatske vode najpozvanije biti jedan od sudionika u sanaciji. Znate ono staro pravilo da sanaciju onečišćenja plaća onečišćivač. No, DIV nije pravni sljednik TVIK-a, oni su samo kupili njihovu imovinu, pa je prema tome pravni sljednik TVIK-a koji je bio državna firma, država. Sva ta pitanja, napose imovinsko-pravna, ministrica Vučković će proučiti sa svojom pravnom službom, a onda ćemo imati odgovore i o nositelju sanacije. U svakom slučaju, DIV u tome mora sudjelovati. Sa županom Markom Jelićem i sa mnom, na sastanku kod ministrice Vučković je bio i direktor DIV-a Darko Pappo i svjestan je i sam da imaju odgovornost jer su i oni, nakon TVIK-a, nastavili ispuštati otpadne industrijske vode u lagunu. Sudjelovali su i u troškovima izrade Sanacijskog elaborata, opsežnog dokumenta od 600 stranica, a koje smo dijelili na četiri dijela: Grad Knin, Županija, Hrvatske vode i DIV. Analizu onečišćenja je napravio prof. Kisić i nju je platio grad Knin. Glavni problem je mazut iz bivše Tvornice vijaka koji se za vrijeme Oluje izlio u njihov kanalizacijski sustav. Nije ni DIV za sve kriv. Eto, ratne okolnosti su glavni krivac. I zato bi sanacija trebala biti obveza države. Osim toga, DIV u Kninu zapošljava 400-500 ljudi, to je najveći gospodarski subjekt u gradu, a ako bi sav teret pao na njih to b dovelo i do otpuštanja radnika. Optimalno bi bilo da Fond za zaštitu okoliša to preuzme na sebe. Vidjet ćemo na sastanku u Kninu, gdje će s ministricom doći i predstavnici Hrvatskih voda, Fonda, svi. Zahvalni smo našem zastupniku Ledenku koji je pokrenuo taj problem i digao ga na višu razinu. Inače, kninska oporba voli manipulirati tim lagunama, pa kad o njima govori objave sliku od prije sedam godina kad je bila najveća kriza. A već godinama nema ispuštanja mazuta i industrijskog otpada u lagunu, nema smrada, nema isparavanja, možete vidjeti da plivaju ribice, kornjače...
A prečistač, što je s njim? zar nije trebao biti izmješten na drugu lokaciju s obzirom da je postavljen u močvarno tlo i da kontinuirano tone?
- Hrvatske vode u ime Grada vode projekt prečistača koji je izgrađen europskim novcem. Uređaj nije dobio uporabnu dozvolu zbog greške na postrojenju. Odabrana je pogrešna lokacija, močvarno tlo, muljevito i uređaj je već potonuo 70-ak centimetara i nastavlja kliziti i dalje u mulj. Hrvatske vode mogu tražiti od izvođača povrat novca ili izmještanje uređaja na drugu lokaciju. Grad je investitor, i nismo imali izbora nego smo lani prijavili izvođače USKOK-u. Nažalost, još nemamo nikakvih informacija, to kod nas sve dugo traje. Vrijeme je da nam izvođač vrati novac, a onda ćemo mi provesti novu javnu nabavu i graditi prečistač na odgovarajućoj lokaciji. Tko zna što je sve tu bilo, čovjek sumnja na svašta... a sve se lomi preko malih gradova. Kad uređaj radi, još je kako-tako, ali stalno klizi prema rijeci. A kad ne radi, kanalizacijski otpad ide u rijeku. Srećom da je samo dio kanalizacije priključen na uređaj. Nismo htjeli priključiti sve dok ne odlučimo hoćemo li uređaj dislocirati.
Prebacimo se na Oluju... Pripreme još nisu ni počele?
- Ne, prvi sastanak će se održati u Ministarstvu branitelja polovinom srpnja jer je ono glavni organizator proslave. Nakon toga će biti još nekoliko operativnih sastanaka u Kninu, ali ovo nije okrugla godišnjica pa je lakše. Iduće godine je okrugla, a osim toga, dogodine slavimo i 950. godišnjicu krunidbe kralja Zvonimira i 1100. godina krunidbe kralja Tomislava. Bit će to velika proslava!
Kako Knin danas živi, budi li se gospodarstvo, ima li doseljavanja u grad?
- U gospodarskom smislu bilježimo zamah. Svi poslovni prostori su iznajmljeni, a izgradili smo i nove. Veliki austrijski investitori počeli su u našoj poslovnoj zoni i s proizvodnjom i sa zapošljavanjem. Po broju novorođene djece zadnje dvije godine imamo porast beba i to za 40 posto 2022., a 30-ak posto 2023. u odnosu na najlošiju 2021. Vidi se to i po listi čekanja za upis u vrtiće, tako da gradimo i novi vrtić. Budi se i turizam. U lipnju ove godine imali smo 66 posto posjetitelja više nego lani, a u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na prošlu 51 posto više. Broj prodanih karata za tvrđavu je 28 posto veći do 30. lipnja, s tim da u to nisu uključene grupne ulaznice. Imamo i 51 posto više noćenja, a u lipnju čak 66 posto više. Ponosni smo na ove brojke i očekujemo da će se ti trendovi nastaviti.
Hoćete li se ponovo kandidirati za gradonačelnika?
- Ne, dva mandata, i to volonterska, su dosta. Neka dođu mlađi, projekti ih čekaju, trebaju samo s njima nastaviti. Mislim da sam svoju misiju pošteno ispunio, pogotovo što sam bio volonter. Zaposlen sam kao profesor na Prehrambenom fakultetu u Zagrebu, inače sam i konzultant za EU projekte. Često na ovom poslu gubite energiju na nepotrebne stvari, dokazivanja, uvjeravanja ljudi, odgovaranja na kojekakve neargumentirane optužbe. To vas potroši, opterećuje vas kad vam netko ne priznaje ono što radite, kad vas omalovažava.
Ima li i onih koji pokazuju želju da se dosele baš u Knin?
- Grad po zadnjem popisu ima 11. 655 stanovnika, a sve je više primjera i osobno primam sve više poruka, onih koji žele doći živjeti ovdje, mahom su to mlade obitelji. Javili su mi se mladi Kninjani iz Francuske koji se žele vratiti u Knin. Ne teče više ni tamo med i mlijeko. Ima i primjera da su stranci, recimo jedan Nijemac, kupili kuće i doselili s obiteljima i djecom. Jedan se odlučio za selo, Žagrović, drugi je kupio stan u starom dijelu grada, kod crkve sv. Ante i kaže mi - pa ovo je raj na zemlji. Polako ljudi prepoznaju da je ovo iznimno ugodan kraj za život. Polako, mnogi će to shvatiti, Knin ima budućnost, ne bojim se za njega...