Koromašnja je spas za Žirje

Nije baš ugodna statistika koja govori kako trajekt za Žirje nije u zadnje dvije godine, zbog nevremena (čitaj: jakog vjetra), plovio više od osamdeset puta. Na najudaljenijem naseljenom otoku šibenskog arhipelaga problem je u luci Muna, u kojoj snažni sjeverni vjetar dovodi u pitanje sigurnost pristajanja.

– Naši prosvjedi dosad nisu puno pomogli. Puna nam je kapa situacija gdje ostajemo na šibenskoj rivi ili, pak, moramo prenoćiti na susjednom Kapriju. To više što smo odavno izašli s prijedlogom o alternativnom pristaništu u Koromašnjoj, uvali u kojoj, za razliku od naše glavne luke Muna, nema problema s manevriranjem trajekta po žestokoj buri ili tramuntani – unisoni su Ivan Dobra, predsjednik MO-a Žirje, i Maksim Roman, potpredsjednik Savjeta za revitalizaciju otoka Žirja.
Nije riječ samo o zimsko-jesenskim (ne)odlascima na otok. U pitanju je toliko važna sigurnost putnika. U sjećanju starijih Žirjana i te kako živi kobna zima 1954. godine, kad se kod prebacivanja putnika iz "Jadrolinijina" broda u vojni čamac utopilo četvero otočana.

Zamisao o uređenju alternativnog pristaništa u Koromašnjoj nije nova. Naprotiv, kad je ne tako davno Hrvatski otočni sabor zasjedao na Žirju, šef "Jadrolinijine" poslovnice Emir Berbić i već spomenuti Maksim Roman dobili su praktički suglasnost za taj projekt.

– Naišli smo na izuzetno razumijevanje predsjednika HDZ-ova Kluba zastupnika Branka Bačića, koji je u tom trenutku obnašao funkciju tajnika Hrvatskog otočnog sabora. Dobili smo i suglasnost stručnjaka u akciji, koju je vodio naš Ante Mrvica, legendarni koordinator brodskog prometa u splitskoj luci. Ruku na srce, problem je bio u nama, Žirjanima, jer su neki, nasuprot praktičnom rješenju u Koromašnjoj, inzistirali na puno daljoj uvali Stupica. Vjerujem, međutim, da takvih problema, ako se ponovno založimo, neće biti – uvjeren je Maksim Roman.

U Koromašnjoj bi se trebao proširiti i produžiti bivši vojni mul, te urediti pristupni put. Po približnoj računici, cijela investicija, zajedno s projektnom dokumentacijom, stajala bi oko šest milijuna kuna.