Kako je mala Betina pobjedila veliku krizu: u špici sezone imali više od 80 posto, a u prvih devet mjeseci gotovo 70 posto noćenja u odnosu na lani

Kad smo dogovorili posjet Betini, posrećilo nam se. 'Uhvatili' smo jedan od, u zadnjih desetak dana, rijetkih sunčanih i mirnih dana, bez juga i svih oblaka. Tiho, malo misto, savršeno za odmor i duše i tila u srcu otoka Murtera, polako se priprema za ulazak u zimski odmor. Mještani idu svaki za svojim poslom, a u kafiću na predivnom Trgu na moru, stalni gosti ispijaju jutarnju kavicu. A u mistu, s oko 700 stanovnika, u kojem svatko svakoga zna, ako ste stigli 'sa strane' ne možete ostati nezapaženi. I ne prepoznati. Ako vas se kojim slučajem ne sjećaju iz prijašnjih dolazaka, fotoaparat razotkrije vaš 'identitet'. Svakako, prepoznali su nas i – naravno – slijedi zanimanje zašto smo došli i o čemu ćete ovaj put pisati.

- Čuli smo da ste imali jako dobru sezonu i zato smo tu. Ima li još turista, upitala sam znatiželjno društvo Betinjana.
- Dobro je bilo. Ma odlično, nismo se tome nadali. A ima di koji i danas. Uglavnom Poljaci i Česi. Evo, maloprije su neki prošli na biciklima. Idu svako jutro na vožnji po otoku. Bolje će vam sve reći naša Ana iz turističke, rekao nam je jedan od njih.
Kako kojeg upitam da porazgovaramo o njegovim iskustvima o ovoj, po svemu neobičnoj i nepredvidivoj turističkoj sezoni, dobijem odbijenicu uz odgovor „Nemojte mene, nisam vam ja za novine, nađite nekog drugog“. I tu razgovor prestaje. Nije nam bilo druge nego „put pod noge“ do obližnje Turističke zajednice u koju smo ionako dogovorili doći.

Turizam u uzletu

Mjesto, naširoko i nadaleko poznato po kalafatima, majstorima gradnje drvenih brodova, o čijoj prisutnosti od sredine 18.stoljeća i značaju za razvoj mjesta danas svjedoči postav Muzeja betinske drvene brodogradnje otvoren 2015. godine, početkom 21. stoljeća otvorio je novu stranicu. Okrenuo se turizmu u čemu je važnu ulogu odigrala i Marina Betina, koja je pružila mogućnost razvoja nautičkog turizma. A onda su počeli „nicati“ kampovi, uređivati se i graditi apartmani, tako da je turizam postao glavna gospodarska aktivnost. I dobro im ide, a ovu su godinu, iako mali, svojevrsni rekorderi u Šibensko-kninskoj županiji po broju ostvarenih noćenja. Naravno, usporedba s većim i velikim destinacijama u županiji, poput Vodica ili Šibenika, nije moguća, s obzirom na smještajne kapacitete, ali je činjenica da su ostvarili „čudo“.

Danas u Betini ima oko 3000 smještajnih jedinica, iliti komercijalnih ležajeva, i to u deset kampova u kojima ih je i najviše, dok je i objektima u domaćinstvu oko 1.200. Treba dodati i marinu i čarter plovila u kojim se također ostvaruju noćenja, ali ona nisu u službenim podacima betinske TZ-e, jer se evidencija o tomu vodi na razini HTZ-a. Betina nema niti jednog hotela, a poznato je da su u godini pandemije koronavirusa hotelske kuće su u cijeloj priči o turističkoj sezoni prošle najgore. Da ih imaju, to bi sigurno srušilo dobre statističke podatke ostvarenog turističkog prometa. Evo što nam je o sezoni rekla Ana Mijat, direktorica betinske Turističke zajednice.

Odlična špica sezone

- Imali smo jako dobru sezonu što je i nas same ugodno iznenadilo s obzirom na to kakve su prognoze i očekivanja bila. U prvih devet mjeseci ove godine imali smo 13.795 dolazaka domaćih i stranih turista što je 63 posto u odnosu na isti lanjski period kad ih je bilo 21.913. Ukupno je u tom razdoblju ostvareno 150.671 noćenja ili gotovo 70 posto u odnosu na lani kad smo imali 218.756 noćenja. U špici sezone, dakle u srpnju i kolovozu, uspjeli smo doći do 75 posto dolazaka i skoro 80 posto noćenja u odnosu na iste mjesece lani. Bilo bi i bolje da nas Njemačka i Austrija nisu stavile na „crvenu listu“, jer smo do 15. kolovoza u nekim danima bilježili čak i 95 posto noćenja u usporedbi s istim danima lani, kaže Ana.
Najvjerniji gosti i ove su godine bili Nijemci i na prvom su mjestu kako po broju dolazaka, tako i po broju ostvarenih noćenja. Potom, po ostvarenim noćenjima, slijede Hrvati, Slovenci, Česi, Poljaci, Austrijanci, Talijani, Slovaci, Mađari, Belgijanci…
U nastavku razgovora direktorica Mijat kaže da im je čak i listopad dobro počeo te u nekim danima u odnosu na lanjski imaju i 85 posto prometa. Pripisuje to „skidanju“ Šibensko-kninske županije sa „crvene liste“, pa su se, kaže, neki odvažili doći.
- Nadamo se lipom vrimenu i dobroj epidemiološkoj situaciji, jer nam je deseti misec uvik bio dobar, na kraju će Ana.

Listopadni gosti

Upravo ovih dana kod njezine radne kolegice Antonije Pavić, koja se turizmom, odnosno iznajmljivanjem jednog apartmana u obiteljskoj kući, bavi četvrtu godinu, na odmor su stigli Rusi, što ih je pomalo iznenadilo. Ugodno, naravno, jer svaki je gost važan i dobrodošao u svako doba, a pogotovu u godini kao što je ova.
- S obzirom na cjelokupnu situaciju mogu reći da smo imali dobru sezonu. Srpanj i kolovoz smo bili puni, a predsezone nije bilo. Prijašnjih godina bili smo puni od četvrtog miseca pa sve do kraja rujna, a ove je godine bilo dosta otkazivanja rezervacija za rujan. Uglavnom su kod nas u apartmanu odsjedali Nijemci, Hrvati, Talijani a bilo je i nešto Španjolaca i Engleza. U prosjeku su boravili pet ili šest dana i svi su bili jako zadovoljni. Osjećali su se sigurnima, nije bilo nikakvog straha od korone, a Betinom su oduševljeni. Svi kažu da im paše taj mir, to što nema puno ljudi i vreve kao u velikim turističkim mistima, ispričala nam je Antonija.
Naša slijedeća „stanica“ bio je Muzej betinske drvene brodogradnje, u kojem su nas dočekale ravnateljica Kate Šikić Čubrić i Mirela Bilić, voditeljica marketinga. Obje, kao i uvijek, susretljive i razgovorljive, tako da mi nije trebalo postavljati puno pitanja i potpitanja o temi turističke sezone.

Proračunska „rupa“ u Muzeju

- Što se tiče Muzeja osjetila se velika rupa u proračunu zbog nepostojanja predsezone. Grupne posjete koje smo imali rezervirane, a bile su brojčano velike, za ožujak i travanj otkazane su. Nakon „lockdowna“, peti i šesti mjesec nismo imali gotovo ništa posjetitelja, tako da je krenulo tek u srpnju. Kroz kolovoz smo čak „lovili“ i lanjski promet, a po nekim danima bili i bolji. Radilo se o pojedinačnim posjetima, a mogu reći da su turisti trošili više nego prijašnjih godina, kaže ravnateljica.
Na moje pitanje kako su to i gdje više trošili, u razgovor se uključila i Mirela.

- Vidimo to po računima. U našoj suvenirnici kupovali su po tri i više stvari, jer nisu odlazili u druga mjesta iz sigurnosnih razloga, pa su na jednom mjesu kupovali suvenire za one kojima su ih odredili donijeti po povratku iz Hrvatske kao uspomenu, reče Mirela.

- Da, sve je bilo dobro do 22. kolovoza i te nesretne „crvene liste“, a onda je opet sve palo. Čak nam ovaj deseti misec i nije krenuo loše s individualnim posjetama, ali su nam grupe koje su trebale doći u studenom, opet otkazale. Generalno gledajući, zadovoljni smo s obzirom na prvotne prognoze, kaže Kate. Mirela dodaje da do daljnjega mogu zaboraviti i grupe školske djece koji su redovni posjetitelji Muzeja.

- Uglavnom su to grupe iz susjednih županija Zadarske i Splitsko-dalmatinske, te kontinentalnog dijela Hrvatske Međimurske, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te Grada Zagreba, koje dolaze na ekskurziju u Dalmaciju i obavezno posjete Muzej. Evo, sad nam treba doći jedna manja grupa planinara iz Istre, ali smo izmijenili način vođenja i prilagodili ga preporučenim epidemiološkim mjerama, dodala je Kate.

Zadovoljan i načelnik općine

Svoje zadovoljstvo ovako uspješnom sezonom u mjestu koje administrativno pripada općini na čijem je čelu, ne skriva Ivan Klarin, načelnik općine Tisno.

- Veseli me što je Batina u ovako izazovnoj godini postigla tako dobre turističke rezultate. No, moram naglasiti da to nije došlo „preko noći“ jer iza nas su godine ulaganja u infrastrukturu i ustanove u Betini. Kompletnu revitalizaciju stare jezgre mjesta i turistički brend stvarali smo u proteklih deset godina. Uvijek kažem da je Betina do tada bila „uspavana ljepotica“ i da smo ju na neki način probudili. Najveći iznos sredstava koje je Općina povlačila iz europskih fondova uloženi su upravo u Betinu- od Muzeja betinske drvene brodogradnje, preko uređenja Trga na moru do Prezentacijskog centra. U tom procvatu definitivno je ogromnu ulogu odigrala i suradnja lokalne zajednice, brojnih ljudi, udruga i institucija koji su se ujedinili i uključili u to da, doslovno, cijelo mjesto živi u sezoni i za sezonu. I ono što je najvažnije, da se zadržao i očuvao taj autohtoni štih malog dalmatinskog mista te da Betina nije kopija brojnih drugih turističkih mjesta na Jadranu, nego da je ona nešto izvorno. To smo željeli postići i to smo postigli. Sad to treba očuvati, ali ulagati i dalje, zaključio je Klarin.

Kate Šikić Čubrić: Imali smo goste od kraja svibnja i cilo lito

Govoreći iz perspektive privatnog iznajmljivača, Kate Šikić Čubrić kaže da je s obzirom na očekivanja prošla iznenađujuće dobro. U dva obiteljska apartmana goste su imali od 28. svibnja i „cilo lito“.

- Živimo blizu marine, a kako vlasnici brodova nisu zbog zatvorenih granica mogli ranije dolaziti, izvlačiti brodove i sređivati ih, kad su počeli stizatii, za njima su dolazile i obitelji na odmor. Rezervacije su stizale zadnji tren. Svakako, ne možemo biti nezadovoljni. Na primjer, zadnje goste koje smo imali bili su Poljaci i to su u deset navečer došli ispred kuće i tražili smještaj. Došli su, znači, bez plana i pitali mogu li ostati sedam dana. Ljudi žele putovati i ono što se ove godine događalo bili su direktni upiti preko Facebooka ili Googla, a manje preko bookinga, govori Kate.

Kulturno ljeto

Iako je budžet za organizaciju kulturnog ljeta, zbog smanjenog priliva sredstava bio ograničen, ipak su ga imali. I to relativno bogato zahvaljujući prije svega domaćim snagama.

- Trudili smo se da zadovoljimo naše goste, ali smo jako pazili da se kod svake manifestacije ili događaja, organizatori, sudionici i gosti pridržavaju svih epidemioloških mjera. Gotovo svakog dana nešto se događalo. Doduše, bili su to skromniji programi i sve se odvijalo na otvorenom prostoru, na našem Trgu na moru. Bilo je predstava, ljetnih večeri koncerata klasične i jazz glazbe, zabavne glazbe, dok smo planirani veliki glazbeni koncert morali otkazati, jer nismo imali kapaciteta za osiguranje epidemioloških mjera. Navesti ću i Betina film festival koji je bio jako posjećen, „Regatu za dušu i tilo“ u organizaciji našeg JK „Žal“, naš KUD „Zora“ koji je svojim nastupima obogatio program, te se zahvaljujem svima koji su na bilo koji način pridonijeli da nam sezona bude uspješnija i ljepša, reče Ana.

"Tjedan odmora vrijedan"

Muzej betinske drvene brodogradnje priključio se akciji Ministarstva turizma i sporta i HTZ-e „Tjedan odmora vrijedan“ koji traje od 16. do 25. listopada, te su snizili cijenu ulaznice 50 posto pa će vidjeti kakav će učinak imati. Inače, puna cijena ulaznice je 30 kuna za odrasle, besplatan je ulaz za djecu do sedam godina, a učenici i studenti plaćaju 20 kuna. U Turističkoj zajednici nemaju informacija da li će se i koliko privatnih iznajmljivača uključiti u akciju. Naime, prosječna cijena smještaja u apartmanu u posezoni je 60 eura i pitanje je isplati li im se, s obzirom na troškove, goste primati za 30 eura.