Tomislav Čolak, vijećnik MOST-a u Gradskom vijeću Knina ,u otvorenom pismu kritizirao je aktualnu gradsku vlast zbog provedbe Intervencijskog plana kojeg je Grad potpisao s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU i Ministarstvom rada i mirovinskog sustava.
Po njegovim riječima, dobiveni novci (riječ je o 27 milijuna kuna bespovratnih sredstava op.a.) mogli su se puno pametnije potrošiti te na taj način povećati mogućnost zapošljavanja u gradu koji je jedna od najvećih žrtava iseljavanja iz Hrvatske.
Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
"Grad Knin je 19. prosinca 2016. godine potpisao sporazum o provedbi Intervencijskog plana Grada Knina s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU i Ministarstvom rada i mirovinskog sustava. Ukratko rečeno, ciljevi Intervencijskog plana su smanjenje socijalne nejednakosti i siromaštva te povećanje mogućnosti zapošljavanja.
Ukupna vrijednost projekta je oko 170 milijuna kuna. Gradska uprava je namijenila 27 milijuna kuna za projekt Aktiviranje rijeke Krke kao resursa za održivi razvoj lokalne zajednice. U okviru projekta do sada je izgrađen pješačko-biciklistički most na Orašnici i uređeno 3.000 m šetnice prema Krčiću u što je utrošeno 5.769.005 kuna, te je pri kraju izgradnja sportsko-rekreacijske zone Marunuša u vrijednosti od 6.675.053 kune.
U okviru projekta još se namjerava izgraditi pješačko –biciklističke mostove na Krki i Butižnici ( kraj sastavaka ) za što je namijenjeno 3,5 milijuna kuna i uređenje Cesarićeve obale i rasvjete od Orašnice do arheološkog nalazišta Kapitul u vrijednosti od 10.956.961 kune. Cilj projekta je iskoristiti ljepote rijeka Krke, Orašnice i Butižnice i približiti ih stanovnicima Knina i posjetiteljima.
Pošto je cilj Intervencijskog plana smanjenje socijalne nejednakosti i siromaštva te povećanje mogućnosti zapošljavanja, teško je ovaj projekt povezati s tim ciljem. Lijepo je imati uređene šetnice i mostove te športsko-rekreacijsku zonu ali se postavlja pitanje prioriteta. Zar su zapuštene šetnice naš najveći problem?
Trenutni gorući problem Knina je iseljavanje stanovnika tako da bi ovakvi projekti trebali imati cilj stvaranje uvjeta za povećanje mogućnosti zapošljavanja. Nerealno je za očekivati kako će ovih potrošenih 27 milijuna kuna omogućiti nova zapošljavanja koja su jedini uvjet opstanka lokalne zajednice. Svi navedeni projekti (izgrađeni i neizgrađeni) naprotiv će još povećati stalna izdvajanja za njihovo održavanje iz ionako siromašnog gradskog proračuna.
Zašto se ovih 27 milijuna kuna nije potrošilo na korisniji način za građane Knina? Zašto se nije uložilo u projekt koji bi smanjio socijalne nejednakosti i siromaštvo i povećao mogućnost zapošljavanja? Za održiv razvoj lokalne zajednice mnogo bolje bi bilo da se ovih 27 milijuna kuna utrošilo na regulaciju rijeke Krke i njenih pritoka i melioraciju plodnih poljoprivrednih površina koje ih okružuju. Na taj način omogućila bi se njihova svrhovita uporaba za natapanje poljoprivrednih površina ljeti i onemogućile nepotrebne poplave zimi.
Regulacijom Krke i njenih pritoka omogućio bi se intenzivniji uzgoj raznih kultura i oživljavanje seoskih gospodarstava podizanjem plantaža raznih kultura, plastenika, malih ribogojilišta i dr., što bi direktno omogućilo veće zapošljavanje i održiv razvoj lokalne zajednice.
U gradu Kninu se već 17 godina školuje i stručni kadar za poljoprivredu, agrotehničari, prvostupnici Poljoprivrede krša ( biljna proizvodnja i stočarstvo krša) i Prehrambene tehnologije. Nažalost, sve je manje zanimanja za stjecanje svjedodžbe agrotehničara a pogotovo prvostupnika Poljoprivrede krša i Prehrambene tehnologije.
Gospodarskom valorizacijom rijeke Krke i njenih pritoka stvorili bi se uvjeti za zapošljavanje već školovanog poljoprivrednog kadra i povećao interes za upisivanje novih učenika i studenata.
Žalosno je što gradska uprava nema viziju razvoja Knina i nema kapaciteta dostupan novac korisno uložiti već je sve što znaju trošiti ga na izgradnju šetnica, mostova i športsko-rekreacijskih centara koje se može vrlo brzo izgraditi a onda se uz njih naslikavati i to prikazivati kao svoj veliki uspjeh. Kakav uspjeh i za koga?
Mnogo je teže imati viziju i uložiti trud i znanje kako bi se vizija ostvarila. Jednostavno, ne rade ništa za opće dobro a to u skorijoj budućnosti znači pilanje grane na kojoj sjede.
Možda još nije kasno ovih neutrošenih 14,5 milijuna kuna uložiti u nešto što bi moglo stvoriti uvjete za povećanje mogućnosti zapošljavanja a ne u ušminkavanje polumrtvog grada. Je li gradska uprava svjesna da je pitanje hoće li imati tko uživati u tim silnim šetnicama i sadržajima? - napisao je Tomislav Čolak.