StoryEditorOCM
ŽupanijaGRUBORI I PLAVNO

Gradonačelnik Knina na komemoraciji srpskim žrtvama: Rat je završio, treba se okrenuti budućnosti

Piše Hina
25. kolovoza 2020. - 10:54

Srpsko narodno vijeće organizira komemoraciju za civilne žrtve rata ubijene tijekom i nakon Vojno redarstvene akcije Oluja. 

Komemoracija je započela u Plavnom pored križa postavljenog za žrtve cijelog sela Plavno, a nastavlja se u Gruborima kod križa. 

Komemoraciji nazoče predsjednik Republike Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, te potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević.

Došli su i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić, te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar. 

Jelić: Rat je završio, treba se okrenuti budućnosti

Kninski gradonačelnik Marko Jelić rekao je u utorak da komemoracija u Plavnom svima daje dobru poruku da je rat završio, "da se okrenemo budućnosti, hodamo unaprijed, a ne unazad".

Pozdravio je povratak ljudi na taj, kako je rekao, "divan i perspektivan" prostor te dodao da bi, osim hrvatske države koja se već uključivala kroz obnovu, volio da i Srbija pomogne u tome.

"Ovdje sad živi 130 do 140 osoba, a prije rata bilo ih je 2100", dodao je gradonačelnik u prigodi komemoracije za civilne žrtve rata ubijene tijekom i nakon vojnoredarstvene akcije Oluja.

Jelić je rekao da grad Knin čitavo vrijeme vodi brigu o tom prostoru unutar svojih mogućnosti te da se provodi niz infrastrukturnih projekata.

Matić: Na komemoraciji srpskim žrtvama razgovori o povratku zainteresiranih

Specijalni izaslanik srpskog predsjednika Veran Matić najavio je u utorak u Plavnom da će komemoraciju u tom mjestu i Gruborima iskoristiti za razgovor s ministricom Natašom Tremišak i kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem o povratku zainteresiranih mještana u svoje selo.

Riječ je o sedam obitelji koje žive u Srbiji, a voljne su na povratak u svoje selo, rekao je novinarima Matić, koji je u Plavno došao kao specijalni izaslanik Aleksandra Vučića za pitanje nestalih.

Matić je rekao kako nova politika hrvatske Vlade otvara nadu da će se riješiti pitanje nestalih s obje strane.

Upitan može li se očekivati promjena Vučićeve retorike, koji je osudio dolazak predstavnika Srba u Knin, kazao je kako bi se moglo očekivati da i Vučić posjeti neko od mjesta stradanje Hrvata u Vojvodini.

Documenta pozdravlja iskazivanje pijeteta prema žrtvama u Gruborima

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću pozdravio je u utorak "današnji iskorak od strane predstavnika Vlade RH i iskazivanje pijeteta prema žrtvama u Gruborima, u nadi da će ga uskoro pratiti priznanje prava svih civilnih žrtava rata i intenziviranje istraga zločina".

"Iako su u ovom slučaju nedvojbeno utvrđene činjenice vezane za stradanja i počinjenje zločina, od strane domaćih i međunarodnih sudova kao i organizacija za ljudska prava, ispunjenje pravde prema ubijenima još se uvijek iščekuje. Pamtimo zločin, pozivamo na priznanje odgovornosti te na prekid zavjere šutnje", ističu iz Documente.

U priopćenju podsjećaju na tijek događaja u tom slučaju - pripadnici specijalne policije ATJ Lučko su dan prije prolaska “Vlaka slobode” upućeni 25. kolovoza 1995. u Plavno, uključujući i zaselak Grubore (općina Knin) - njih 30 do 40 tada se podijelilo u četiri manje grupe. Neki svjedoci tvrde da se na početku ustrojena formacija ubrzo raspala, jer nije postojala distinkcija između vojnika i zapovjednika, te su se pripadnici specijalne policije kretali u grupama. Većina preostalih mještana Grubora zaputila se u Plavno kako bi se prijavili UNPROFOR-u, dok je nekolicina, uglavnom starijih mještana, ostala u zaselku. Uočili su grupu vojnika koja se kretala selom, a ubrzo čuli pucnjeve i uočili kako gore kuće u njihovu zaseoku, nekoliko ih se zaputilo natrag u Grubore, gdje su pronašli tijela usmrćenih srodnika, a većina je kuća bila u plamenu.

Tada su ubijeni Miloš Grubor (1915.), Marija Grubor (1905.), Milica Grubor (1944.), Jovo Grubor (1930.), Đuro Karanović (1954.), Jovan Grubor, star 73 godine.

Iz Documente kažu kako je istraga zločina počela tek 2001. nakon višestrukih upita međunarodnih institucija, a 2010. zagrebački ŽDO podignuo je optužnicu protiv trojice pripadnika te jedinice: Franje Drlje, Bože Krajine i Igora Benete, koji je u međuvremenu pronađen obješen.

Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno je da su zločin nedvojbeno počinili pripadnici ATJ Lučko, ali su svi optuženi oslobođeni, ponovljeno suđenje 2016. završilo je istim ishodom, uz napomenu suda da je na djelu "vrlo čvrst zavjet šutnje“ i Sud nije uspio utvrditi da su upravo optuženici krivi za usmrćenje civila u Gruborima.

Zločin u Gruborima obuhvaćen je i pravomoćnom presudom protiv Gotovine i ostalih pred MKSJ-om, no Haško sudsko vijeće nije utvrdilo kaznenu odgovornost optuženih, podsjećaju iz Documente.

U odluci Vrhovnog suda RH, kojom je u rujnu 2019. potvrđena oslobađajuća prvostupanjska presuda donesena u ponovljenom postupku protiv Frane Drlje i Bože Krajine, stoji kako "umjesto učinkovitog otkrivanja odgovornih za ubojstva civila…., samo zato što su bili Srbi, i paljenje kuća u zaseoku Grubori, samo zato što u njima žive Srbi, na djelu je bila sramotna konstrukcija o izmišljenom četničkom napadu i bešćutna ignorancija ratnog zločina protiv civilnog stanovništva“, navodi se u priopćenju.

21. studeni 2024 17:04