Ministarstvo zdravstva uputilo je članovima radne skupine za izradu zakona prvi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se uglavnom predlaže centralizacija cijelog sustava.
Predlaže se da sve opće i specijalne bolnice na županijskoj razini, njih 57, dobiju novog vlasnika - državu. Također se predviđa ukidanje 21 županijskog zavoda za javno zdravstvo, a ostao bi samo Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Svoja vrata zatvorili bi i zavodi za hitnu medicinu, njih 21, a kao "krovno tijelo" ostao bi Hrvatski zavod za hitnu medicinu.
Po ovom prijedlogu dijelom bi se širile ovlasti domova zdravlja, a liječnici koji u njima rade u privatnim ordinacijama ubuduće bi morali obavljati sve one poslove za koje u domu zdravlja drže da su nužne. Točnije, ne bi mogli odbiti obaviti posao koji je u opisu rada doma zdravlja. Može se očekivati da će već ovih nekoliko prijedloga promjena zakona izazvati velik otpor "na terenu".
Šibensko-kninski župan, nezavisni dr. Marko Jelić o najavljenim reformama u zdravstvenom sustavu kaže:
– O tomu se govori već neko vrijeme i baš prije nekoliko dana bio sam na sastanku u Ministarstvu zdravstva gdje se razgovaralo o toj temi. Vrlo je izgledno da će izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno reforme zdravstvenog sustava, doći do preuzimanja osnivačkih prava od strane države. Prijedlog ide, a kakav će u konačnici biti, vidjet ćemo. Ne znam što bih vam o tomu rekao. S obzirom na to da država snosi 99 posto financijskog tereta zdravstvenog sustava, jasno je da žele upravljati ustanovama. Razumijem da ako netko nešto plaća, time želi i upravljati. Hoće li to biti dobro rješenje ili ne, vidjet ćemo nakon prve godine primjenjivanja novog sustava. Osobno sam za sve što je dobro i što će donijeti korist društvu, a protiv sam svega što je neuspješno - kazao je Jelić.
Gradonačelnik Šibenika i novi predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, najjače oporbene stranke u Skupštini Šibensko-kninske županije, dr. Željko Burić, koji je niz godina bio ravnatelj županijske Opće bolnice Šibenik, u potpunosti podržava takav pristup.
– Priča o suspendiranju osnivačkih prava Županije i prenošenja ovlasti na državu nije nova. U jednom od mojih ravnateljskih mandata na čelu Opće bolnice Šibenik, prije 2013. godine, kad sam došao na funkciju gradonačelnika, o donošenju takve odluke razmatrala je i SDP-ova vlast na nacionalnoj razini. Obrazloženje je bilo da država ne može ulaziti u sanaciju bolnica kojima nije osnivač. Dakle, to nije nova priča.
Činjenica jest da je zdravstvo u problemima. U prvom redu zbog načina financiranja i, drugo, zbog COVID-a, koji traje gotovo dvije godine i koji je definitivno doveo do daljnjeg urušavanja bolničkog sustava sekundarne razine upravo u onim bitnim segmentima, a to je akutnog liječenja i liječenja najtežih bolesnika, povećale su se liste čekanja i tako dalje.
Kako je financiranje bolnica po fakturiranom iznosu, a korona je dovela sve bolnice u situaciju da se ne mogu, ne svojom voljom, nego voljom epidemiološke situacije, baviti poslom kojim opravdavaju i osiguravaju sredstva za svoje funkcioniranje, rezultat je povećanje gubitaka. S druge strane, osnovni sustav i bez COVID-a je takav, jer je takva politika cijena, da jednostavno bolnice, ne vezujući se za sposobnost ili nesposobnost pojedinog ravnatelja, produciraju gubitke
To je ubrzalo ovu priču kojoj smo svjedoci. Uostalom, uvjet Europske komisije je da se sustav zdravstva u RH u cijelosti mora reformirati i prilagoditi suvremenim načinima ne samo liječenja nego i financiranja i funkcioniranja. Ne znam sve detalje nove reforme zdravstva, ali znam da bi se odluke trebale donositi na jednoj razini i onda disperzirati na sve sustave u zdravstvu. Ne samo akutne bolnice, nego i ostale subjekte u procesu zdravstvene zaštite, a to su nužno i domovi zdravlja, zavodi za javno zdravstvo i zavodi za hitnu medicinu. Dakle, definitivno podržavam tu priču – rekao nam je Burić.