Potaknuti aktualnom političkom situacijom u Europi i svijetu, razvojem tehnologije te zelenim pogledom na svijet danas se Hrvati sve češće okreću ka obnovljivim izvorima energije. Malo koja kuća, a pričamo o novogradnji, danas na krovu nema ugrađene solarne panele – moć sunca je prepoznata a energija prikupljena iz obnovljivih izvora, u vremenu kada cijene energenata, poput struje i plina nekontrolirano divljaju – aktualnija je nego ikada.
Iako Hrvatska, u odnosu na Europu, ne stoji najbolje kada je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u pitanju – primjećujemo da se taj trend polako mijenja.
Energija sunca je budućnost kojoj se svijet polako ali sigurno okreće, a Hrvatska koja je zbog svog geografskog položaja i broja sunčanih sati, kojih je u prosjeku 2600 godišnje, u toj priči ima jako potentnu budućnost. Potencijal za iskorištavanje sunčeve energije je ogroman – a toga smo očito i sami svjesni. Samo je pitanje – hoćemo li taj potencijal znati iskoristiti.
Ako je suditi prema posljednjem velikom istraživanju norveške tvrtke “Statkraft”, u kojem se ispitivao odnos građana Hrvatske prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora – onda straha nema.
Naime, spomenuto istraživanje provedeno je na velikom, reprezentativnom uzorku ispitanika u devet zemalja – uključujući i više od dvije tisuće ispitanih u Hrvatskoj. Rezultati su sljedeći – 75 posto građana želi vidjeti pojačane napore na području obnovljivih izvora energije.
Podrška proizvodnji energije iz obnovljivih izvora na visokim je razinama: 63 posto građana podržalo bi izravno solarnu elektranu u svojem susjedstvu – što je najveći postotak u svim zemljama uključenim u istraživanje – a kada se uključe oni koji bi bili suglasni s njezinom izgradnjom, ukupno 90 posto građana ne bi imalo ništa protiv.
Na tragu ovog istraživanja, ispitali smo situaciju na širem šibenskom području koje je – pokazalo se – polako počelo iskorištavati blagodati sunčeve energije.
Stav grada Šibenika je jasan, kazuje nam u telefonskom razgovoru Petar Mišura, pročelnik Odjela za gospodarstvo poduzetništvo i razvoj. Želja trenutne vlasti je postaviti solarne panele na sve zgrade javnih ustanova, škola, vrtića – gdje god je to ostvarivo.
– Nažalost, nemam informaciju na koliko su kuća, zgrada u samom gradu postavljeni solarni paneli, ali s obzirom na potencijal, rekao bih da to nije dovoljno dobro. Nama je u planu iskoristiti potencijal sunčeve energije i postaviti panele gdje god je to moguće. Pojedine zgrade u gradu nemaju tu mogućnost zbog same konstrukcije, dok su određene pod konzervatorskom zaštitom, primjerice Muzej grada Šibenika, Kazalište ili Gradska knjižnica – ističe Mišura.
Da su namjere čelnih ljudi Krešimirova grada itekako ozbiljne, dokazuje i ugovor o postavljanju fotonaponskih elektrana, koji je Grad još u prosincu prošle godine potpisao s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ugovor o neposrednom sufinanciranju projekta korištenja obnovljivih izvora energije, spomenimo i to, vrijedan je oko 2,5 milijuna kuna. U ukupnom iznosu investicije, s obzirom na indeks razvijenosti, Fond sudjeluje s nešto manje od milijun kuna – što će u konačnici omogućiti da se solarni paneli postave na pet zgrada.
– Fotonaponske elektrane bit će postavljene na zgradu šibenske gradske uprave, Športskog centra “Bazeni Crnica” te osnovnih škola “Juraj Dalmatinac”, “Vidici” i “Petar Krešimir IV”. Trenutno je u tijeku javna nabava, a prema planu, projekt bi se trebao realizirati već ove godine – kazuje nam Mišura, dodajući kako je u planu sličan projekt i na zgradi poduzetničkog inkubatora.
– U suradnji s Trokutom, našim inkubatorom za nove tehnologije namjeravamo postaviti i tu fotonaponske ćelije. Sve s ciljem da što veći broj zgrada u Šibeniku bude energetski neovisan – zaključuje Mišura.
Jedna od zgrada, rekosmo, na koju će biti postavljene fotonaponske ćelije je i Osnovna škola “Vidici”, čiji ravnatelj Darko Relja nije krio zadovoljstvo.
– Postavljanje solarnih panela na našu školu je izuzetno pozitivna stvar. Podržavam takvu odluku Grada Šibenika koji je to inicirao, a koji je uostalom i odradio cijeli taj projekt. Konkretne brojke o uštedi električne energije još uvijek ne znam, rano je za takve procjene – kratko nam je komentirao ravnatelj.
Uštede, ako je barem suditi prema Tehničkoj školi u Šibeniku – trebale bi biti itekako vidljive. Tehnička škola, zanimljivo, prva je u Hrvatskoj koja je krenula s edukacijom o obnovljivim izvorima energije. Lani su postavili novu fotonaponsku elektranu snage 1,6 kW, dok se na krovu zgrade već godinama nalazi elektrana s 96 panela, snage 10 kW.
Novim europskim projektom instalirat će se paneli koji bi trebali napajati cijelu školu.
– Po proračunu ova nova elektrana bit će snage 100 kW, a godišnja ušteda bi trebala biti oko 160 tisuća kuna – kazao je ravnatelj Tehničke škole Belamarić.
Tehnička škola, kako smo naveli, prva je krenula s edukacijom o obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj, a isto to, već niz godina, samo na još ozbiljnijoj razini radi i šibensko Veleučilište. Naime, studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora provodi se još od 2015. godine. Studij uz potporu Grada Šibenika, administrativno vodi Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), a zajedničkim snagama ga izvode FER i Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB).
Da su važnost obnovljivih izvora energija prepoznali i u manjim sredinama, dokazuje i Osnovna škola Jakova Gotovca iz malog Unešića. Na krovište te osmoljetke, lani je postavljeno dvanaest 10 kW solarnih panela planirane godišnje proizvodnje 11.700 kWh, čime je škola postala potpuno energetski neovisna.
– U prosincu prošle godine, krenuli smo s proizvodnjom električne energije i računi za struju su nam za 70 posto manji nego prije ugradnje solarnih panela. Na temelju ovog, za nas još uvijek novog iskustva, mogu reći da se investicija itekako isplatila – zaključuje načelnik općine Unešić Živko Bulat.
Investicija od milijun kuna
Fotonaponske elektrane krase i drniške krovove. Naime, u tijeku je javni poziv za projekt postavljanja solarnih panela na dva drniška vrtića.
– Riječ je investiciji vrijednoj milijun kuna. Mislim da naše komunalno poduzeće također ide u tom smjeru. Zaista se trudimo postaviti solarne panele na što više gradskih javnih ustanova – kratko nam je komentirao gradonačelnik Drniša Josip Begonja.