SJEDNICA NA BLITVENICI?
Sjednice Županijske skupštine održavaju se u Drnišu, Primoštenu… Svugdje, osim u središtu Šibensko-kninske županije, Šibeniku. "Kako je krenulo možemo očekivati da će se jedna od idućih sjednica Županijske skupštine održati na Blitvenici. Zato tvrtka Plovput, koja održava svjetionike, mora što prije urediti prostor za sjednicu" – reagirali su na to šibenski zajebanti.
Za one, koji ne znaju Blitvenica je svjetionik iza Žirja ili zadnji izdanak našeg kopna prema morskoj granici s Italijom.
PETKOVIĆ BUDI ASOCIJACIJE
Izlazak generala Milivoja Petkovića iz europskog zatvora, gdje je dospio odlukom Haškog suda (ne)izravno je probudio asocijacije na tri zanimljive izjave iz prošlosti.
– Da sam na mjestu Hrvata ne bih se radovao utemeljenju Haškog tribunala – izjavio je neposredno prije početka djelovanja Carle del Ponte i suradnika jedan istaknuti britanski parlamentarac.
Ako prelistate Slobodnu Dalmaciju iz veljače 1993. godine naići ćete na izjavu generala Petkovića, koji je, da ironija bude veća, osuđen za zločine u Bosni i Hercegovini, a koji je onda upozorio "Sukobi Hrvata i Bošnjaka su trenutačno na razini čarki. Zato valja spriječiti veći sukob tako da emisari iz cijelog svijeta pohode hrvatska i bošnjačka sela kako bi uvjerili ljude da rat nema smisla".
Konačno, puštanje na slobodu generala iz šibenskog Vrpolja podsjetilo nas je na priču poznatoga šibenskoga gastarbajtera i svestranog sportaša Čede Paića, koji je hrvatske generale redovito posjećivao u nizozemskom zatvoru.
– Ne morate mi vjerovati, ali i čuvari u zatvoru su bili sretni, kad je Petković, konačno, pušten na slobodu. Kazali su mi da je Milivoj bio izuzetno kulturan zatvorenik i najbolji čovjek, kojega su čuvali u Scheveningenu. Da ne vjeruju kako je riječ o ratnom zločincu – otkrio nam je Paić.
ZBOGOM FRA MATE
Na otočiću Visovcu pokopan je fra Mate Gverić, bivši gvardijan tamošnjeg samostana, koji je podignut na nasutoj hridi usred Krke. Bio je izuzetno širok i obrazovan svećenik, a u sjećanju ostaju njegovi odgovori "nemogućoj" skupini posjetitelja na Visovac, koju su, među inim, činili bivši Gadafijev general, ministar financija Bavarske, mlada Indonežanka… Bili su uporni u traženju odgovora na pitanje "Kakvi su odnosi između franjevačkog samostana na Visovcu i pravoslavnog manastira Krka?" - Odnosu su normalni – odgovorio je fra Mate.
No, kako gosti nisu bili do kraja zadovoljni odgovorom fra Mate je posegao za dodatnim mudrim objašnjenjem. -"rvatska je katolička crkva u dobrim odnosima sa svim pravoslavnim crkvama na svijetu, osim sa srpskom. To znači da nije u pitanju odnos katoličanstva i pravoslavlja, već da je takvo stanje posljedica odnosa dviju država, Hrvatske i Srbije" – odgovorio je fra Mate.
SOBIN I DRAŽEN
Smrt legendarnog košarkaša Jugoplastike Gorana Sobina posebno je dirnula stare šibenske košarkaške djelatnike. Ne bez razloga. Sobin je zajedno s Burićem, Josipovićem, Čekom i Brkljačom bio član splitske petorke, kad su Žuti na Gripama postali kadetski prvaci Hrvatske, dok su na istom prvenstvu Šibenčani osvojili brončanu medalju. Kao prvo odličje u bogatoj karijeri nezaboravnog Dražena Petrovića. Dvojica iz splitske kadetske petorke (Ivica Burić, Stevica Čeko) odjenuli su u kasnijim godinama šibenski narančasti dres, a vrijedi spomenuti i trenera spomenutih talenata s Gripa. Riječ je o Zoranu Graši, ocu popularnog pjevača Petra, koji je po majci šibenskih korijena, pa je dobar dio rane mladosti proveo u Kalelargi i tzv. Masnoj ulici, gdje mu je stanovao djed.
DI ĆEŠ ZA NOVU GODINU?
U ne tako davnim vremenima jedan od šibenskih novinara koristio se efektnim "štosom" za prekid razgovora sa sugovornikom, koji ga je "pilao" nezanimljivim pričama.
– Dobro, to je sve u redu, nego di ćeš ti za Novu godinu – prekidao bi šibenski novinar svog sugovornika. Sugovornik bi se obično zbunio, jer i nije baš normalno da te netko u ožujku ili travnju pita di ćeš za Novu godinu!? "Di ćeš ti za Novu godinu?" To pitanje je, zbog nemalog broja neprimjerenih istupa zaslužio lijepi broj šibenskih (i ne samo šibenskih!) političara minulog proljeća, jeseni i ljeta, a ne samo u aktualnim blagdanskim danima.