Učenici prvih razreda šibenske Osnovne škole Petra Krešimira IV. naučili su znakovni jezik. I to pod mentorstvom - prevoditeljice i službenog tumača Županijske udruge gluhih i nagluhih osoba. U Hrvatskoj je registrirano gotovo 19 tisuća osoba s težim oštećenjem sluha.
Jezik je uključenosti. Znakovni jezik ruši barijere između gluhih i čujućih osoba, izvještava HRT.
"Petar Krešimir" primjer je dobre prakse inkluzije. Gotovo 40 prvaša sada se koristi i znakovnim jezikom.
Imaju školarci i volju i želju za učenje jezika gluhih. Naučeno već primjenjuju u praksi. Nema veće sreće.
- Moj prijatelj Ante je gluh i s njime pričam znakovni jezik. To je fora, kaže Zara iz OŠ Petra Krešimira IV. Šibenik.
Nagodinu će izvannastavni "tečaj za početnike" moći pohađati učenici viših razreda. I na takav se način promiče hrvatski znakovni jezik.
- Trebao bi biti i u svakoj školi i u svakoj ustanovi. Jezik je na neki način putovnica za ulazak djece u neku kulturnu zajednicu, a s ovim, naravno, u zajednicu gluhih osoba, govori Ana Marija Kolić, tumač i prevoditelj hrvatskog znakovnog jezika, Udruga gluhih i nagluhih osoba Šibensko-kninske županije.
Razvija empatiju i brižnost
Upoznati djecu sa svijetom lišenim zvuka - važno je. Razvija empatiju i brižnost.
- Ljepota je u različitosti, ali moramo svi u društvu biti jednako prihvaćeni, ističe za HRT Andrea Malenica Celić, stručni suradnik pedagog, OŠ Petra Krešimira IV Šibenik.
"Školica" je zanimljiva, edukativna. Polaznicima baš po volji. Ali, "škripalo", priznaju, jest.
- Na početku je bilo preteško, ali, sad se čini lagano, priznaje Mia.
U županiji u tišini živi 40 članova, toliko ih ima iskaznicu Udruge. A sve ih mori upravo - komunikacija.
‘Gluha zajednica je često stigmatizirana‘
- Gluha zajednica je često stigmatizirana i mislim da je ljudsko pravo na jednak pristup informacijama, kaže Ana Marija Kolić.
Doživjeli su učenici svijet iz njihove perspektive. I usvojili su najvažniju životnu lekciju: prihvaćati i poštovati različitost.