Šibenik mora biti čišći, uredniji i zeleniji... ali kako dok neki građani ostavljaju smeće turistima ispred nogu

Da Šibenik može i mora biti čišći, uredniji i zeleniji, a da "Zeleni grad", tvrtka koja će u skoroj budućnosti nastaviti poslovati udruženim snagama sadašnjih gradskih tvrtki "Zelenila" i "Gradske čistoće" ima prostora za manevar na tom planu tvrdi Novica Ljubičić, čelni čovjek Gradske čistoće koji će, gotovo sigurno, voditi i "Zeleni grad".

- Primjere uspješnih komunalnih tvrtki koje objedinjuju različite djelatnosti što se mogu podvesti pod zajednički naziv komunalnih, pa tako i čišćenja i održavanja javnih i zelenih površina, ne treba tražiti po unutrašnjosti Hrvatske. Imamo ih u neposrednoj blizini. Riječ je o vodičkom "Leću" i primoštenskom "Bucavcu" koji su godinama registrirani za široku lepezu djelatnosti. Zašto bi u startu sumnjali u naše potencijale? Istina je da "Gradska čistoća" radi u neuvjetnom prostoru u koji desetljećima nije ulagano i da bi zbog takvog stanja mnogi prethodnici na mom radnom mjestu mogli pocrvenjeti. Istina je i da nam je, primjerice, radionica mehanike na udaru slivnih voda i da u vrijeme velikih kiša, zbog sigurnosti radnika, ne možemo raditi. Ima toga još za nabrojiti.

Nismo zadovoljni postojećim stanjem. Smatram, međutim, da bi velike investicije u objekte i opremu bile uzaludno trošenje novca kojeg je danas teško zaraditi i da manjim ulaganjima valja prebroditi ovo kratko razdoblje do preseljenja cijelog pogona na Pode. Eto, primjerice, prošle smo godine obnovili garderobu kako bi se zaposlenici na povratku s terena mogli otuširati i presvući, nabavili smo i testne komunalne tricikle koji su se pokazali odličnima, umjesto kupnje novih kamiona popravili smo postojeće.

 

Svaka kuna okreće se više puta jer, dodaje Ljubičić, valja voditi računa i o socijalnoj komponenti. Na platnoj listi Gradske čistoće je 130 ljudi. Ovog ljeta je bilo i 10 sezonaca. Dio zaposlenika otišao je u mirovinu, a nekolicina od sezonaca će ostati.
- Ima i starijih ljudi koji više ne mogu raditi s istim elanom kao nekada. Nije rješenje ljude po modelu tehnološkog viška uputiti na Zavod i tako ih natovariti na leđa države i stvoriti socijalni problem. Valja iskoristiti njihove preostale potencijale i osigurati im posao. I sama Gradska čistoća je u poziciji da sama osigurava i naplaćuje posao. Ne možemo se oslanjati na gradski proračun. I zakonska nas regulativa na to upućuje. Prema tome, pred nama je ozbiljan i odgovoran zadatak.

Što se suradnje s građanima i drugim institucijama tiče, direktor "Gradske čistoće" uvjeren je da još valja poraditi na svijesti i navikama Šibenčana, na ukazivanju o važnosti održavanja javnog dobra. Ima, veli, neiskorištenih mogućnosti i kada je u pitanju suradnja s institucijama.

- Ima primjera kvartova u kojima je čistoća na najvišoj razini, jer su sami građani iznimno uredni. Nažalost i posve suprotnih. Samo jedan nesavjesni građanin može narušiti sliku grada, kao čiste i uredne sredine, a kamoli njih 20 ili 50 koji, na primjer, u staroj gradskoj jezgri odlažu vreće za smeće takoreći pod noge turističkih grupa. O primjerima izbacivanja smeća kroz prozore zgrada, osobito na Šubićevcu ili na Baldekinu kod "Crvenog" i "Plavog" nebodera da ne govorim. Toliko se smeća često ne može pokupiti. Prema tome, solidarnosti s ljudima koji narušavaju životni standard i ugrožavaju opću sliku o gradu ne bi trebalo biti. Jednostavno bi ih valjalo prijaviti komunalnom redarstvu i izvrgnuti konkretnim sankcijama, kao što se radi u zemljama EU-a - smatra Ljubičić.