Osamsto kilograma gline, 1,5 tona bronce i gotovo dvije godine napornog rada, kiparenje, proučavanja teorije prostora, matematike i geometrije sve je to trebalo zagrebačkom slikaru-grafičaru sa šibenskom adresom Zvonimiru Vili da stvori svoj plan grada u volumenu, skulpturu nazvanu Šibenik stina. Postavljena je na trgu ispred Krešimirova doma u kojem je smještena gradska uprava, a svečano otvorena u srijedu navečer na Dan grada Šibenika.
Drugi gradovi imaju makete, najčešće industrijski obrađene, no Šibenik je dobio umjetničko djelo, visoki reljef, zapravo skulpturu svoje povijesne gradske jezgre koja stvara priču o prostoru, unosi emociju i vodi promatrača starim šibenskim kalama, skalama, butama i trgovima, ukazuje na njegovu povijesnu i kulturnu baštinu kao i na sam život Šibenika, kako je kazao šibenski gradonačelnik Željko Burić zadovoljan što je i Šibenik stina od sada dio tog života.
Izradu skulpture kojoj je Vila odredio dimenzije od 4x2 metra na postamentu visokom 60-ak centimetara, inicirala je šibenska Turistička zajednica, a novac je osiguran iz europskih fondova.
- Cilj je u početku bio da napravimo maketu gradske jezgre kao našeg najvećeg i najvrjednijeg resursa i potencijala, kao što to imaju i drugi gradovi. Međutim, odlučili smo dati to našem Zvonimiru Vili koji je od makete napravio skulpturu. Proces je bio dugotrajan, bilo je tu i tehnički, financijskih i administrativnih problema, a i korona nas je omela. Skulptura je sada tu i presretan sam zbog toga,. Šibenik je dobio još jednu kulturnu vrednotu i turističku atrakciju – kazao je direktor Turističke zajednice Dino Karađole.
Biranim riječima o Vilinom radu govorio je i povjesničar umjetnosti dr. sc. Josip Belamarić.
- Drago mi je što sam večeras u svom gradu i baš sam gradonačelniku rekao kako ništa više ne prepoznajem. Je li to dobro ili nije, ne znam, ali znam da ova skulptura, dobro je da je tako zovete, a ne maketa, govori o duhu Šibenika. Međutim, zašto ova skulptura na današnji dan, blagdan sv. Mihovila? Jednostavno zato jer sveci personificiraju gradove. Taj simbiotski odnos između sveca i grada, jednadžba koja se potvrdila u tisuću primjera. Ono što su sv. Vlaho, sv. Duje, sv. Krševan Dubrovniku, Splitu, Zadru, to je sv. Mihovil Šibeniku. Mislim da je sretan izbor što se ovo djelo dalo, ne toliko kiparu, koliko grafičaru, jer on je uspio u onom što je najvažnije kod Šibenika, a to je labirintski osjećaj koji imate u ovom gradu nevjerojatne topografije. Da se išlo u strojnu izradu makete, 3D, 4D ili kako se već danas to radi, dobili biste dobru informativnu sliku, ali ovdje imate zaista umjetničko djelo – kazao je Belamarić.
A da je na svom Šibeniku stini doslovno izgarao, priznao je i sam Vila.
- Ovo sam radio dosta emotivno i teško. Kada sam se prihvatio posla, znao sam da to nije lako, ali je izazovno. Skulptura je rađena klasičnom kiparskom tehnikom, najprije u glini, a kasnije isto tako klasičnom metodom u bronci kod kolege Ante Jurkića koji je sjajno odradio lijevanje – kazao je među ostalim Vila zahvaljujući svima koji su ga podržali u mukotrpnom i dugotrajnom procesu stvranja, posebice brojnim građanima i turistima koji su zavirivali u njegov atelje dok je radio.
Priznao je Vila i da bi mu bilo draže da je njegov rad, kako je prvotno bilo i planirano, smješten na Poljani. Ništa logičnije, kaže, nego da skulptura starog grada bude u starom gradu, a ne izvan njegovih granica, premda svega 50-ak metara od Poljane. No, autori arhitektonsko-urbanostičkog projekta uređenja Poljane taj prijedlog nisu prihvatili.
Bilo kako bilo, Šibenčanima te lokacijske dvojbe, po svemu sudeći, neće smetati. U velikom broju došli su na otkrivanje skulpture, a da im se svidjela na prvu možda najbolje govore i silne čestitke Vili i brojni selfiji snimljeni već prve večeri uz Šibenik stinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....