Ovo je vrijeme kad se svatko od nas, ili velika većina, osvrnemo na proteklih 365 dana i analiziramo jesmo li sve najvažnije što smo planirali i ostvariti. Ako nismo, zašto nismo. Razlog je to što smo za osvrt na godinu za nama, ili rezime godine, pitali i šibenskoga gradonačelnika dr. Željka Burića.
– Ono što je i u 2021. bila konstanta je situacija s pandemijom. Svi smo očekivali i nadali se da ćemo tu priču završiti znatno prije i staviti pod kontrolu. To se nije dogodilo i pandemija ne samo da je medicinski problem, ona ima ogromnu refleksiju na naš život i gospodarstvo u cijelosti. U takvim okolnostima Šibenik je prošao relativno dobro. Nismo imali nekih velikih pandemijskih špiceva i, naravno, ono što pratim je ne samo broj zaraženih i preminulih, već i koliko je to opterećenje za naš bolnički sustav. Županijska Opća bolnica Šibenik dobro se nosi sa tom situacijom, ali kao i u cijelom bolničkom sustavu u državi, zakinuti su pacijenti koji trebaju neku drugu vrstu liječenja. Dakle, u tom smislu daleko smo od normale.
Usprkos pandemiji, koja je u ljetnim mjesecima malo "popustila", u međuvremenu su se ljudi cijepili, uvedene su COVID potvrde, za razliku od lani ove smo godine imali izuzetno dobru turističku sezonu. Što o tomu kažete?
– Da, turistička sezona je bila jako dobra i po nekim rezultatima okončali smo ju na 80 posto prometa one idealne 2019. godine. Neću ulaziti u dublju analizu i brojke, ali moram reći da je ono što me raduje sadašnji trenutak u turizmu. Prvi put u povijesti naše najveće turističko naselje Solaris radi cijelu godinu, otvorena su dva hotela unatoč nedaćama s COVID-om i oslonili su se isključivo na kongresni turizam. S druge strane činjenica je da su i naši manji gradski hoteli otvoreni i uz našu Adventuru i sve što se u gradu događa nakon špice turističke sezone stvorio se jedan kontinuitet. Dakle, postigli smo da sezona praktički traje od Uskrsa pa sve do iza Nove godine.
Potom počinju ozbiljne pripreme za novu sezonu i ono što je izuzetno važno je radna snaga i činjenica da su turistički djelatnici konačno shvatili da je moraju zadržati. Turizam jest jedna od važnih djelatnosti, ali oko 37 posto gradskog proračuna puni gospodarstvo, a 17 posto je od turizma i tu intenciju treba zadržati. Gospodarstvo je ono što je kontinuitet, ono što daje stalno zaposlenje i razvoj. I turizam je, naravno, gospodarska grana, ali i snažna PR poruka, jer priča priču o destinaciji i ljudima, što u krajnjem slučaju izravno doprinosi povećanju ugleda i interesa za određeno područje ne samo u turizmu već i u gospodarstvu općenito i u tom smislu u nova ulaganja. Ne zaboravimo na našu Poduzetničku zonu Podi koju i dalje infrastrukturno razvijamo, da je 200.000 kvadrata spremno za prihvat novih investitora, da je na njoj već oko 60 različitih tvrtki s oko 1500 zaposlenih te da se radi na plinofikaciji zone i njezinom direktnom spajanju na autocestu.
Aglomeracija i Centar za gospodarenje otpadom
I u ovoj godini u gradu Šibeniku nije se stalo s realizacijom velikih infrastrukturnih i drugih projekata koji se najvećim dijelom financiraju europskim novcem. Evo, prije desetak dana u probni rad je pušten Centar za gospodarenje otpadom Bikarac. Jeste li zadovoljni?
– Ono što nas čini zadovoljnima jest činjenica da u niti jednom trenutku nismo stali. Naprotiv, realizacija krupnih projekata, koje mnogi gradovi tek sada započinju ili su još uvijek daleko od početka njihove realizacije, a mislim pri tomu na infrastrukturne projekte Aglomeracija Šibenik i Centar za gospodarenje otpadom Bikarac, mi smo završili. Moram s ponosom reći da je Aglomeracija projekt koji je realiziran šest mjeseci prije roka i, što je još važnije, potrošili smo skoro 20 milijuna kuna manje nego što nam je bilo određeno. Aglomeracija je projekt koji je u ovo pandemijsko vrijeme čuvao radna mjesta i u određenim trenucima je preko 250 ljudi zarađivalo svoja primanja radeći na tom projektu. Što on za sam grad i njegovu okolicu znači, dovoljno govori podatak da je njegovom provedbom zatvoreno oko 4000 septičkih jama u priobalnim, izrazito turističkim mjestima.
Nakon završetka Aglomeracije, drugi veliki infrastrukturni vrlo kompleksan projekt je Centar za gospodarenje otpadom Bikarac. Kvalitetno gospodarenje otpadom preduvjet je održivog razvoja i jedan od najvećih izazova današnjice, a otvorenjem postrojenja na Bikarcu taj smo izazov uspješno riješili. Ovo nije samo pitanje komunalne usluge, već je to pitanje kvalitete života i Šibenik se među rijetkim gradovima u Hrvatskoj može pohvaliti modernim kompleksom koji će pomoći u uspostavi ekološki učinkovitog sustava zbrinjavanja otpada. U sklopu prve faze projekta sanirano je i zatvoreno postojeće odlagalište te izgrađeno novo sanitarno odlagalište.
U sklopu druge faze, uz izgradnju i opremanje MBO postrojenja, izgrađene su dvije pretovarne stanice Biskupija i Pirovac koje su omogućile svim ostalim gradovima i općinama na području županije da krenu u procese sanacije i zatvaranja svojih odlagališta otpada. Nabavljena je specijalna oprema i vozila, izgrađena odlagališna ploha sa sustavom odvodnje procjednih i oborinskih voda, interne prometnice cesta, upravna zgrade s parkiralištem te trafostanice. Sada u planskoj dokumentaciji rješavamo poziciju i za deponij građevinskog otpada, jer je to jedan od kriterija za dobivanje visokog postotka izdvajanja korisnog otpada.
Cestovna infrastruktura, kulturna baština...
U prošloj godini završeni su i neki projekti u cestovnoj infrastrukturi, te najavljeni novi. Doduše, ne radi se o gradskim već o projektima Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, ali su izuzetno važi za grad. Do kuda se stiglo?
– Moram reći da imamo fantastičnu suradnju s Hrvatskim cestama, jer u završene projekte u prometu kao drugom važnom segmentu organizirane sredine, nakon ranije izgrađenog čvora Meterize i čvora Rokići koji je završen ove godine, rekonstrukcije jugoistočnog izlaza u grad iz pravca Ražina i Brodarice, ove godine nakon turističke sezone počet će radovi na čvoru Mandalina, projektu vrijednom preko 70 milijuna kuna.
Nadalje, već je preuzeto gradilište rekonstrukcije vrlo opasnog izlaza iz Žaborića na državnu cestu D8, gradit će se nogostup od Žaborića prema Jasenovu. Također, traje procedura izvlaštenja na području čvora Njivice I i Njivice II, a gotov je i natječaj za izvođenje radova na direktnom priključku Industrijske zone Podi na autocestu koji financiraju HAC. Svi ti projekti ukupne su vrijednosti oko 400 milijuna kuna od ogromnog su značaja za naš grad. Dakle, naša je logika razvijati projekte koje ćemo financirati preko različitih europskih fondova, ali nismo zaboravili niti takozvanu državnu komponentu. Najbolji primjer su upravo Hrvatske autoceste koje također projekte apliciraju na određene EU fondove, a mu „ubiremo“ plodove.
Kad govorite o apliciranju projekata na EU fondove, jedan od onih koje je Grad aplicirao i prošao je uređenje tvrđave sv. Ivana. Prema prvotnom ugovoru radovi su trebali biti gotovi još 2019. godine, a Grad je nedavno po treći put zatražio produljenje roka. Što se događa?
– Sama činjenica da je Tvrđava sv. Ivana investicijski najveći i najzahtjevniji projekt obnove kulturnog dobra u državi, daje odgovor na niz pitanja. Suradnja koje mora biti u prvom redu s konzervatorima i Konzervatorskim odjelom, a onda i s drugim institucijama koje kontroliraju obnovu kulturnog dobra, razno razna nova arheološka iskapanja i spoznaje, definiraju brzinu i tempo provođenja projekta. Svako novo otkriće konzervatori daju nove smjernice i pravila, što zahtjeva preprojektiranje. Onda sve to morate uskladiti sa osnovnim ugovorom, sa izvođačem radova, sa Zakonom o javnoj nabavi i da ne navodim dalje. To su procedure koje dugo traju, ali svakako očekujemo da sv. Ivan bude spremna za sezonu 2022.godine.
U jednom periodu biti će u takozvanoj fazi probnog i pripremnog rada, jer to je prostor na 18.000 kvadrata, s radionicama, 55 ležajeva i jednim sasvim drugim konceptom rada u odnosu na tvrđave sv. Mihovila i Barone. Ono što je sigurno je da će u godini pred nama Šibenik imati svoju bisernu ogrlicu s tri kopnene fortifikacijske utvrde u punoj funkciji. Vrlo brzo u realizaciju će ići i projekt uređenja serpentina koje vode do Baronea, a ono što će biti novo je pješačka staza od nadvožnjaka na Šubićevcu do Bronea, a naša javna ustanova Tvrđava kulture koja upravlja tvrđavama razradit će i koncept prometovanja minibusa kojeg smo nabavili u okviru projekta sv.Ivana, a koji će prevoziti turiste od tvrđave do tvrđave.
Brojni projekti
Kuća umjetnosti Arsen otvorena je pred ljeto i po svemu sudeći je "pun pogodak". Koje biste projekte još istaknuli?
– Kuća umjetnosti Arsen je jedan predivan projekt na kojeg sam izuzetno ponosan, prihvaćen je od svih generacija, sadržajno bogat, među ostalim vratili smo kultno kino u centar grada, a posebno sam sretan kad vidim djecu kako odlaze na filmske matineje. Uz ostalo, radimo i na projektu povezivanja žičarom tvrđava sv. Ivan i sv. Mihovila te izdavanju lokacijske dozvole.
Radi se na projektu za novi Vatrogasni dom na lokaciji u vojarni Bribirskih knezova, pri kraju su radovi na Dječjem vrtiću "Ljubica" u Crnici. Sasvim je sigurno da će se graditi nova škola u Vrpolju za koju radimo projekt, a poznato je da u OŠ "Brodarica" idemo u nadogradnju još četiri učionice te sportske dvorane. Najvjerojatnije ćemo na lokaciji postojeće Područne škole OŠ "Vidici" u Ražinama graditi potpuno novu modernu školsku zgradu, radi se projekt dogradnje škole Jurja Dalmatinca, idemo u projekt energetske obnove škole Petra Krešimira IV na Šubićevcu.
Što se visokog školstva tiče, a imamo izvrsnu suradnju s našim Veleučilištem, ideja je da se turistički menadžment i ostali smjerovi premjeste u novi, budući Centar za turizam na prostoru bivše vojarne Ante Jonića. Razgraničenje s MUP-om je već napravljeno, postojeće zgrade bi se adaptirale i obnovile, bili bi tu i sportski tereni i konačno bismo sve to povezali u jedinstvenu cjelinu - Palacina, Ante Jonića, projekta Trokut, Studija energetike obnovljivih izvora i da Šibenik dobije kampus. Na prostoru sadašnjeg Veleučilišta bit će samostalni Studij sestrinstva, a županijska Opća bolnica Šibenik nastavna i edukacijska baza.
'Novi Šibenik"
Na neobvezujući javni poziv za iskaz interesa investitora za realizaciju razvojnog i investicijskog projekta Batižele pristigle su tri ponude. Što slijedi dalje?
– Očekujem da će na obvezujućem natječaju ponuda niti i više. Kad se napravi valorizacija pristiglih neobvezujućih ponuda, a to znači da svaka od njih mora ispunjavati osnovne kriterije studije projekta Batižele i to je „kamen temeljac“ od kojega mi ne odstupamo. U međuvremenu napravljeno je puno posla, ucrtava se granica pomorskog dobra na području Batižela, u tijeku su izmjene GUP-a koje definiraju prometnice i način komuniciranja, a time i infrastrukture na tom području, Hrvatske ceste kroz projekt čvora Njivice I i Njivice II definiraju spoja novog čvorišta s Batiželama, završena je procedura natječaja za direktoricu, formiran je Nadzorni odbor tvrtke. Nadalje, formirano je Povjerenstvo za pripremu provedbe obvezujućeg javnog natječaja i očekujemo da će u 2022. godini on biti objavljen te potpisan ugovor s potencijalnim investitorom. Potom se ide u fazu projektiranja do dolaska prvih građevinskih strojeva. Cilj je, a to je dosta optimistično, unutar dvije i pol do tri godine da krenu radovi na Batiželima.
Na kraju, jeste li kao prvi čovjek Šibenika zadovoljni postignutim rezultatima u 2021. godini?
– Obično se na to pitanje odgovara da je moglo bolje i više. Iskreno, apsolutno sam zadovoljan i usudim se reći da je to opća konstatacija i ne treba tu više biti lažno skroman. Šibenik je grad koji je promijenio imidž i percepciju, u prvom redu onih koji žive u njemu ali i cijele Hrvatske. O Šibeniku danas slušate samo dobre priče, a do njih nas je vodio težak i mukotrpan posao. Idemo dalje, u 2022. godinu u kojoj nas očekuje, kako sam rekao na sjednici Gradskog vijeća, slatki financijski udar na proračun, odnosno zahtjevan posao osiguravanja novca za naš udio od petnaestak posto u europskim projekata, koje zatvaramo na različite načine. Zatvaraju se projekti tvrđave sv. Ivana, Centar koraljarstva na Zlarinu, dolazi na naplatu udio Grada za 11 autobusa kroz projekt urbane mobilnosti i projekt Centar za gospodarenje otpadom Bikarac.
Dodat ću na kraju da će sredstava za financiranje novih projekata koje pripremamo, poput spomenutih u školstvu te svih ostalih, u idućem razdoblju biti u novoj europskoj omotnici kroz Kohezijski fond i Fond oporavka, a Šibenik je ušao i u Integralna teritorijalna ulaganja. Posla će biti i siguran sam da ćemo i na kraju 2022. godine imati što reći o završenim projektima te pripremama za nove. Na kraju, zaželio bih svim našim sugrađankama i sugrađanima zdravu, uspješnu i sretnu Novu godinu, uz poruku da u gradskoj upravi imamo dovoljno razrađenih projekata da imamo žestoko puno posla u iduće tri godine.