Stari pazar, sve do prije petnaestak godina bio je zapuštena i devastirana šibenska javna površina koja je služila jedino kao parkiralište. Obnovljena i komunalno opremljena prije deset godina, ta nesuđena gradska šetnica ljeti je pusta i prazna zbog sunca koje nemilosrdno upeče u njegove kamene ploče, stupove i klupe, a zimi s nje svi bježe zbog silovitih udara bure, pa nije, primjerice, zaživjela ni kao najkraći put od Poljane do Tvrđave sv. Mihovila. Ta bi kleta sudba Starog pazara, nadaju se u gradskoj upravi, uskoro, možda već od ove jeseni, mogla biti promijenjena te bi u suradnji s Društvom arhitekata Šibenik ovoga utorka trebao biti raspisan javni natječaj za idejno rješenje oživljavanja tog dijela stare gradske jezgre.
S poprilično optimizma na taj potez gleda mladi šibenski arhitekt Luka Zaninović koji je diplomirao prije sedam godina upravo na temu Starog pazara i obližnjeg kompleksa nekadašnje Šarine pekare. Kao i tada, Zaninović i danas ističe kako je riječ o vrlo vrijednom gradskom prostoru koji će s obzirom na svoju lokaciju, tvrdi, prije ili kasnije oživjeti.
– To će se sigurno dogoditi, stihijski ili planski. Super je da se sada tu događa jedna nova energija i da se to planira napraviti. Gradu se posljednjih godina događa turizam, premda, moje je mišljenje, više slučajno, negoli planirano. No, grad je živnuo. Mi još uvijek imamo dva režima življenja. Jedan ljeti kada dođu turisti, drugi zimi, ali razvojem turizma stvari se mijenjaju – objašnjava Zaninović, koji smatra kako bi povratak zelene tržnice bio ključan sadržaj za vraćanje života na Stari pazar.
– O tomu sam govorio u svom diplomskom radu, a isto mislim i danas. Grad je kao jedan organizam, a da bi funkcionirao treba mu srce. Zelena tržnica koja je tu nekada postojala vitalan je sadržaj. Svi trebaju jesti. Siguran sam da bi turisti rado dolazili na tu tržnicu, a tržnica u centru grada donosi kvalitetu življenja.
Istina, stariji Šibenčani sigurno se sjećaju zelene tržnice na Starom pazaru koja je tu funkcionirala do kraja 60-ih godina prošlog stoljeća. Međutim, užurbani način življenja i ekonomske prilike mijenjaju navike pa danas većina građana povrće i voće kupuje u trgovačkim centrima. Jeftinije im je i brže. K tomu, prije nekoliko godina na Starom je pazaru bio postavljen štand s voćem i povrćem, ali nije uspio privući kupce u većem broju i brzo je bio zatvoren. Bio je, naime, dio šireg projekta vraćanja života u gradsku jezgru, a gradska uprava tada je u koncesiju Stari pazar i obližnje gradske prostore dala tvrtki "Fortica" koju je vodio šibenski odvjetnik Ivan Rude.
Osim štanda s povrćem, pokrenut je i buvljak, za koji su mnogi govorili da je sadržaj neprimjeren gradskoj jezgri, a otvorena je i toverna, kasnije pretvorena u restoran. I sve bez većeg uspjeha i daleko od revitalizacije. Kasnije su se i neki drugi kafići i restorani tu otvarali, ali su svi brzo završili s ključem u bavi.
Usprkos tim neslavnim, ali, nesumnjivo, i nedovoljno dobro osmišljenim pokušajima, Zaninović i dalje vjeruje u potencijal Starog pazara. Tržnice i trgovanje na otvorenom tradicija su Mediterana, podsjeća, i toga se Šibenik ne bi smio odreći. Zato se povratak tržnice na Starom pazaru nameće kao najbrži korak u oživljavanju grada.
– Važno je istaknuti polivalentnost tog prostora. Tržnica bi tu bila kroz jutro, a kada završi s radom sve se miče i uklanja. Danas je to lako izvedivo zahvaljujući modernom mobilnom namještaju – zaključuje Zaninović i dodaje kako će se najvjerojatnije javiti na natječaj.
Njegov stariji kolega Tomislav Krajina, među ostalim, autor projekta obnove i uređenja Vitićeve zgrade na Poljani za potrebe gradske knjižnice i ljetne pozornice na Tvrđavi sv. Mihovila, dijeli mišljenje akademika Nikole Bašića kada je riječ o Starom pazaru i izgledu koji je dobio 2008. godine, za što je potrošeno 7,6 milijuna kuna, od čega je tadašnje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture na čelu s Božidarom Kalmetom dalo 4,6 milijuna, a preostalih 3 milijuna Grad Šibenik koji je u to vrijeme vodila HDZ-ova Neda Klarić.
– Uvaženi kolega Bašić to je sažeo u rečenicu "puno materijala, malo pameti". Na ovom natječaju radi se o revitalizaciji, dakle, upotrebi obnovljena prostora kako bi on zaživio. Ali, ne možete projektirati oživljavanje. Arhitektonsko projektiranje odnosi se na oblikovanje materijalnog. Možete tu staviti neku lampu, zelenilo… Revitalizacija je proces. To je zapravo provjera jesu li građani prepoznali vrijednosti nekog prostora koji su arhitekti oblikovali. Imate situacije poput Guggenheimova muzeja u Bilbau u koji svi odlaze da bi vidjeli samu zgradu prije negoli umjetnine koje čuva. Ili Morskih orgulja brenda koji se proširio na cijeli Zadar. Stari pazar građani su, očito, doživjeli kao arhitektonski promašaj.
Krajina podsjeća kako je projekt uređenja Starog pazara naručen još 90-ih godina prošloga stoljeća kada je gradonačelnik bio Ante Šupuk. Izrađen u maniri postmodernizma s povijesnim konotacijama, nudio je uređenje platoa s puno kamenih stupova, kapitela, zidova, pergola, svjetiljki, kamenog popločenja… Ukratko, sve ono što je već i u to vrijeme u arhitekturi bilo izvan "mode". Projekt je kasnije izvučen iz ladice, a Šibenčani su na kraju dobili prostor koji sam po sebi nije postao privlačan, niti su na njemu zaživjeli zanimljivi sadržaji. Krajina će reći kako je "pomalo grobarski težak"!
– Često prolazim Starim pazarom. Nisam baš optimističan u vezi s natječajem za njegovu revitalizaciju. Situacija je teška, jer ovdje imate arhitektonsko-građevinsko uređen prostor koji je doživio promašaj i sada se ide u njegovu revitalizaciju. To je zadatak s neizvjesnim krajem. Poput Poljane, nesuđena šibenskog Importanea koji mnogi zovu Zatrpane i Stari pazar je neuralgična točka grada. A u njega su utrošeni skupi materijali i sve je koštalo milijune kuna. Često tuda prolazim i gledam sve te skale gore, dolje. I noga vam lako može upasti… Nema trotoara uz kolnik, buka je od prometa, ni hortikulturno nije bogzna kako uređen. Zaista nisam optimističan, ali vidjet ćemo što će se dalje događati – zaključio je Krajina.
Za natječaj 40.000 kuna
Pokušaj revitalizacije Starog pazara i natječaj koji provodi Društvo arhitekata Šibenik, Grad Šibenik stajat će 40.000 kuna. Petar Mišura iz gradskog Odjela za gospodarstvo tvrdi kako je riječ o vrlo jeftinom natječaju koji je koncipiran tako da privuče što više natjecatelja, a što je više ideja, to je veća i mogućnost pronalaska "spasa" za Stari pazar.
Natječaj je, objašnjava Mišura, podijeljen u dvije faze te se očekuje da će sve biti gotovo do svibnja. Sugestije i prijedlozi Grada Šibenika ne postoje, te su arhitektima dane slobodne ruke, dodaje Mišura. Jedini uvjet je da projekt ne košta puno te da nema rušenja na Starom pazaru. Osim, ako se ne ukaže neki iznimno opravdan razlog.
– Svi koji se jave na natječaj u prvoj fazi imaju zadaću tekstualno opisati svoje ideje te priložiti portfolio svojih radova. Od svih koji to obave izabrat će se pet najboljih radova koji će onda izraditi skicu svog rješenja. Grad Šibenik otkupit će pet najuspješnijih radova po cijeni od 5.000 kuna za svaki, dok će ostatak novca biti utrošen za rad stručnog žirija i putne troškove.
Jedan rad kao najbolji bit će na kraju izabran, a sve će biti predstavljeno i javnosti da čujemo njihovo mišljenje i prijedloge – ustvrdio je Mišura i dodao kako je u gradskom proračunu za Stari pazar u ovoj godini osigurano 100.000 kuna, pa bi se, ako se nađe željeno rješenje, život u taj dio starog grada mogao početi vraćati već na jesen.
