Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer, kandidati Hrasta i Hrvatske konzervativne stranke za gradonačelnika i dogradonačelnika Šibenika jučer su govorili o valorizaciji prostora koji koristi Luka Šibenik, ponajprije o dijelu koji se odnosi na "Šipad":
- Nisu protiv Luke Šibenik i njezina opstanka, no da bi se taj prostor mogao, po njihovu mišljenju, puno bolje iskoristiti- kazali su Zekanović i Penđer. U tom smislu su javnosti pokazali i budući izgled centra u Photoshopu, kao priručnu ilustraciju.
Nije dugo trebalo čekati na reakciju iz šibenske Luke:
-Uvijek pred izbore pojave se nekakve ideje o „izmještanju“ Luke radi izgradnje stambenih, sportskih i turističkih sadržaja. Nekad su to bila tek stidljiva šaputanja, no danas se o tome otvoreno priča. To „izmještanje“ je eufemizam za zatvaranje, jer zaista ne znamo kako i gdje bi se Luka dala izmjestiti. Sjetimo se vizionara koji su, uz glazbu i narodno veselje, rušili dimnjake TEF-a i najavljivali „Šibenik dvadeset i prvog stoljeća“. Dvadeset i prvo stoljeće je odavno došlo, a od silnih vizija ostale su tek ruševine- kaže Davor Škugor, predsjednik Uprave Luke Šibenik.
On ističe kako je ''Luka Šibenik'' jedina velika šibenska tvrtka koja je preživjela ratna razaranja, tranziciju i divlju privatizaciju. -Svaki mjesec svoju plaću teškim radom ovdje zaradi preko 130 ljudi. Zajedno s kooperantima ''Luka'' hrani preko 300 obitelji. Godišnji prihodi iznose preko 25 milijuna kuna, od čega 40 posto čini izvoz. Na ime poreza, prireza, komunalne naknade, koncesije, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i drugih davanja, godišnje uplatimo preko 8 milijuna kuna u lokalni i državni proračun. Nemamo niti lipe nepodmirenih dugovanja prema državi, radnicima, dobavljačima i bankama. Samo prošle godine smo investirali preko 17 milijuna kuna u obnovu opreme i infrastrukture, a investicijski ciklus nastavljamo i u ovoj godini. Potpisali smo ugovore s partnerima iz Austrije i Slovenije vrijedne preko 5,5 milijuna kuna godišnje. Na području ex Šipada, pod koncesijom ''Luke Šibenik'', trenutno se odvijaju poslovi prekrcaja drva i drugih tereta što donosi godišnji prihod od 3,8 milijuna kuna s potencijalom višestrukog rasta.
I zato vrlo ozbiljno i s nelagodom doživljavamo ideje o prenamjeni gotovo polovice prostora što bi dovelo u pitanje opstanak tvrtke. „Luka“ je najvažnija šibenska tvrtka. Jedan je od temeljnih resursa za razvoj gospodarske zone PODI, opstanak TLM-a i vjerojatno jedini razlog zašto do Šibenika još uvijek vodi željeznica. Dok Rijeka, Zadar i Ploče kontinuirano ulažu u lučku infrastrukturu i lobiraju na nacionalnoj i europskoj razini, u Šibeniku se dovodi u pitanje vrijednost sustava koji uspješno posluje od 1834. godine. Forsira se turistički i putnički prijevoz iako su prihodi od tih djelatnosti zanemarivi u odnosu na prekrcaj tereta. Nauštrb funkcionalnog operativnog prostora, pokušava se nametnuti ideja širenja stambene, rekreacijske i turističke zone. Zar niti nakon toliko zatvorenih tvornica i propuštenih prilika ništa nismo naučili?
Pozivamo izborne kandidate i aktivne šibenske političare na lokalnoj i nacionalnoj razini da se aktivno uključe u očuvanje stabilnosti „Luke Šibenik“. Umjesto izmišljenih nebodera u kojima za koju godinu neće imati tko živjeti i sportskih sadržaja koje nećemo moći održavati, podržite projekte koji će zaista donijeti nova radna mjesta. Podržite zajedničku inicijativu dalmatinskih luka za obnovom Unske pruge, što bi nam otvorilo nova tržišta i višestruko povećalo promet. Podržite našu argumentaciju prema Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture da ''Luku Šibenik'' uvrste u Strategiju pomorskog razvitka RH, čime bi se otvorile mogućnosti financiranja iz EU fondova. I na kraju, pozivamo Vas da se aktivno uključite u razrješavanje imovinsko pravnih pitanja vezanih za prostor ex Šipada, kako bi isti bio u potpunosti iskorišten za gospodarsku djelatnost.
Gospodarski razvoj i radna mjesta u realnom sektoru temelj su demografske obnove i jedini način da zaustavimo izumiranje grada. Ostavimo se photoshopa i lijepih naslova u novinama i uhvatimo se posla. Ili nas neće biti- zaključuje Davor Škugor.