StoryEditorOCM
ŠibenikNovac iz EU fondova

Nova velika kulturno-turistička atrakcija Grada Šibenika vrijedna 24 milijuna kuna: Kao nekad Zlarinjani, robot će tražiti koralje

Piše Zdravko Pilić
1. kolovoza 2020. - 08:25

U Šibeniku se rade tri velika infrastrukturna projekta – Tvrđava sveti Ivan, Centar za nove tehnologije Trokut i Hrvatski centar koralja Zlarin. Ovaj potonji izaziva posebnu pažnju javnosti jer je najmanje poznat, odnosno o njemu se najmanje pisalo.

Službeni početak radova na uređenju kuća Kažerma i Šare u sklopu Hrvatskog centra koralja Zlarin dogodilo se u petom mjesecu ove godine, a njihovo je predviđeno trajanje petnaest mjeseci. Ugovor o radovima, zajedno s pristupnim putem, sklopljen je s tvrtkom MP Beton d.o.o. iz Splita, a ukupna vrijednost ugovorenih građevinskih radova iznosi 13.638.782 kune bez PDV-a.

No, taj građevinski dio samo je prva 'velika nabava' koja je potpisana, a ostale su još dvije: muzejsko-prezentacijski postav centra i nabava broda.

- Brod je namijenjen posjetiteljima Hrvatskog centra koralja, ali i posjetiteljima otoka Zlarina, turistima i svima onim koji će s tim brodom ići razgledati mjesta na kojima su Zlarinjani vadili koralje, a isto tako će - što je posebna atrakcija - moći razgledati i podmorje otoka, putem robotizirane ronilice koja ima kameru koja će prenositi sliku na ekranu u brodu - kazao nam je Petar Mišura, pročelnik Upravnog odjela Grada Šibenika za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj.

Riječ je o električnom, naravno samim time i ekološkom brodu za dvanaest osoba, koji će u potpunosti biti u funkciji pričanja priče o slavnoj ronilačkoj povijesti zlarinskih koraljara, koji su u potrazi za 'kurejom' išli svojim brodovima na 'latinska idra' – također ekološki - duž cijelog Sredozemlja na što danas podsjeća i tradicionalna zlarinska regata koja se, u to ime, održava krajem srpnja svake godine. To je danas spretno, jedno s drugim, uklopljeno u atraktivnu turističko-kulturnu, sadašnjost i budućnost otoka tek nešto većeg od osam četvornih kilometara, koji sa svojih dvjestotinjak stalnih stanovnika u turističkim mjesecima lako naraste i do deset puta veće brojke.

- U principu je jako teško kod ovakvog projekta, koji se nalazi na otoku, i koji je procijenjen na skoro 24 milijuna kuna znati koliko će na kraju koštati. Već samim time što nisu na kopnu, svi su radovi automatski skuplji, a samo spomenuti brod za dvanaest ljudi vrijedi, prema procijenjenoj vrijednosti dva, tri milijuna kuna, bez PDV-a, zajedno s robotiziranom ronilicom, na daljinsko upravljanje koja se diže pomoću vitla, a vidjet ćemo koliko će to sve skupa izići nakon natječaja, koji bi trebao biti gotovo sredinom kolovoza. Može biti i više, ali i manje. U projekt su uključene i neke druge aktivnosti, kao što je primjerice monitoring koralja. A kad se radi na rekonstrukciji starih zdanja, nikad ne možete isključiti ni svakovrsna iznenađenja, nekad ugodna, nekad neugodna. Ovaj put je ugodno jer smo već na početku našli jednu fresku, na zadnjoj etaži kuće Kažerma, što je vrlo neobično jer su one obično u prizemlju, i sad imamo 'slatku brigu', ali i dodatni trošak kako ćemo je zaštititi, prezentirati i uklopiti u projekt - kazao nam je Mišura, ističući kako je u tome i čar posla s kojim se bave on i njegov odjel: "Nikad nam nije dosadno, jer nikad ne znamo na što ćemo naići. Kao da smo arheolozi!"

U odjelu ih je - računajući i njega, pročelnika, deset stalno zaposlenih i četvero na određeno vrijeme, a kako se 80 posto njihova posla u odjelu odnosi na EU projekte, tako je i plaća najvećeg dijela zaposlenih financirana upravo iz tih projekata.
Što bi značilo da gradski proračun i porezne obveznike trenutno ne koštaju gotovo ništa.

- Ovo sve skupa što mi radimo stvarno ne bi bilo moguće bez sjajnih ljudi koje imam u odjelu, i stvarno sam ponosan na tu svoju ekipu, u kojoj nije lako raditi, tako da imamo vjerojatno najveću fluktuaciju ljudi u gradskoj upravi. Sada imamo ugovorenih više od 170 milijuna kuna vrijednosti u EU projektima što je suma koja dovoljno govori sama za sebe - kazao nam je Mišura.

Koji je na čelo odjela došao nakon što je njegov prethodnik Matija Bumbak, s dobrim dijelom svog tima – Ivanom Bujas Rupić i Krešimirom Kovačem – otišao u privatnike.

Strahovalo se tada tko će ih zamijeniti, što će biti s gradskim EU projektima, a danas, dvije i pol godine poslije samo se potvrdilo staro pravilo - "Nema nezamjenjivih!"

23. studeni 2024 03:30