Koliko smo samo puta čuli posljednjih godina da otpad nije bezvrijedno smeće? Nije ni za komunalne redare, budući da saket kućnih škovaca odbačen negdje u prirodu ili ostavljen pokraj podzemnog kontejnera možda krije trag do onih među nama koji su odlučili biti 'pametniji' od drugih, pa svoj kućni otpad ostavljaju posvuda, samo ne u vlastitu kantu. 'Karta kanta' u tom neugodnom poslu obično su računi, kao da provalnik na mjestu krađe ostavi jaketu s osobnom kartom…
Od prvog dana ove godine do danas, šibenski komunalni redari najviše su na taj način – čeprkajući po desecima ilegalnih deponija koji niču kao gljive poslije kiše na stranputicama u gradskom okružju – otkrili i inicirali upravne i prekršajne postupke protiv pedeset prekršitelja komunalnog reda i Zakona o održivom gospodarenju otpadom - navodi Ante Nakić, pročelnik komunalnog odjela Grada Šibenika.
No, budući da su zakonske ovlasti komunalnih redara skučene do te mjere da bi prekršitelja doslovce trebalo zateći u šteti – što je malo vjerojatno, otkriveni i procesuirani kap su u moru prema zabrinjavajućim podacima koje je za naš list ovih dana iznio Novica Ljubičić, direktor "Zelenoga grada", a glase da u razdoblju od siječnja do rujna od ukupno registrirana 13.164 kućanstva, 3331 kućanstvo nikad nije predalo kantu niti očitalo karticu.
To je oko 30 posto građana i zbog njih je naposljetku "Zeleni grad" bio prisiljen isključiti čitače na sedam novih podzemnih kontejnera postavljenih 1. srpnja i do daljnjega služe kao nekadašnji otvoreni kontejneri. Otpad "iz pola grada" se, naime, gomilao u preostale otvorene kontejnere, a da troškovi učestalijeg odvoženja ne bi pali na teret tamošnjih stanara i da se novi otpad ne gomila u prirodi isključivanje čitača bilo je jedino što je preostalo - izjavio je Ljubičić, zazivajući po tko zna koji put pojačani rad komunalnog redarstva na otkrivanju prekršitelja pred kojima je sustav odvoza i naplate otpada privremeno kapitulirao.
- U odnosu na Split i Zadar bili smo korak naprijed, a sada smo ustuknuli pred ipak manjinom građana. To je najtragičnije u svemu i destimulirajuće za sve ostale koji odvajaju otpad i mogu kontrolirati varijabilni dio cijene odvoza - govori Ante Nakić, dodajući da se isto uvijek ponavlja na graničnim područjima kada se uvode podzemni kontejneri.
- Ne znam što će biti kada za dvije-tri godine zaokružimo sustav u cijelom gradu... S obzirom na loše trendove, ilegalna odlagališta postat će još veći problem, po meni jedan od najvećih - veli Nakić.
Otpad odložen izvan propisanih mjesta više nije teret ni obveza "Zelenoga grada", nego gradske uprave i proračuna, jer se takva odlagališta saniraju tek po nalogu komunalnog redarstva. Za tu svrhu ove je godine u proračunu predviđeno 173 tisuće kuna, što se sigurno moglo upotrijebiti u korisnije svrhe od čišćenja škovaca kojima tu nije mjesto. Zasad je od 35 nelegalnih odlagališta sanirano njih jedanaest, a prema dojavama s terena, ima ih barem stotinu, pa ćemo ove zime nastaviti sa saniranjem.
Ni jedno takvo smetište ne uklanjamo dok ne istražimo ima li u smeću kakvih dokaza za podizanje prekršajnih naloga. Ovo je primjer da je nešto što bi trebalo biti izvanredna pojava, postalo svakodnevnim poslom komunalnih redara, jer nitko nije očekivao da će otpada u tolikoj mjeri biti izvan predviđenog sustava odlaganja - priznaje Nakić.
Niti su komunalni redari ikad pomišljali da će im u opisu posla biti da zajedno s čistačima "Zelenoga grada" prekapaju po vrećama otpada.
- Trudimo se najviše što možemo otkrivati prekršitelje, no to izgleda kao borba Davida protiv Golijata - kaže Nakić.
Sudeći prema onome što je u nastavku iznio, David je barem imao praćku, a komunalne redare zakon je jedva i time naoružao.
Jasno je da se kao krunsko postavlja pitanje gdje otpad odlaže netko tko ni jednom nije iznio kantu ili očitao karticu, kao i izvjestan broj onih građana koji nisu zadužili kantu, niti su preuzeli svoju kodiranu karticu. Međutim, komunalni redari ne mogu nekome pokucati na vrata s takvim važnim upitom jer za to nemaju nikakva zakonskog uporišta, osim ako Zakon o održivom gospodarenju otpadom ne doživi izmjene u tom pravcu - navodi pročelnik komunalnog odjela.
Pitanje je, nastavlja, koliko novčane kazne u prekršajnim postupcima uopće mogu preventivno djelovati, budući da se maksimalni iznos od tisuću kuna globe nakon žalbe svede na 200 do 300 kuna, što je samo dokaz kako ni u institucijama penalizacije nema izgrađene društvene svijesti da je neprimjereno odlaganje otpada velik problem i trošak cijeloj zajednici. Od 27 obveznih prekršajnih naloga, naplaćeno je dvadeset kazni, ostalo su upravni sporovi protiv vlasnika zemljišta, budući da su i oni – premda u najvećem broju slučajeva o kojima govorimo ni krivi ni dužni – odgovorni za stanje na svome vlasništvu te se od njih zatraži da uklone otpad o vlastitome trošku.
"Borba Davida protiv Golijata", kako se izrazio Ante Nakić, diplomatski je uvijena istina da su divlji nadjačali pitome i da im, sudeći prema svemu, sustav ide na ruku. Barem zasad, to je najveći problem bez kojeg se neće riješiti ni jedan drugi. Dotle, "Golijati" - za ne reći što drugo, nadmašuju sebe same.
Ovaj je novinar, bacajući svoje "škovace" u odnedavno otvoreni podzemni kontejner, u komori gdje se položi vreća, zatekao zaglavljenu plastičnu kućnu kantu za škovace, onu s pedalom za podizanje poklopca. "Zeleni otok" samo je tridesetak metara dalje, no Golijat iz susjedstva i s tim činom poručuje da se jednom zauvijek riješio svih svojih briga s otpadom i prenio ih na sugrađane...