Šibenik je brdovito smješten i nema puno zelenih površina, ali može se ponositi onim koje ima, kao što je Park Roberta Visianija, znamenitoga hrvatskog botaničara.
Prije godinu dana u Gospinu parku, kako ga zovu Šibenčani, obavljeni su radovi za najsuvremeniji sustav automatskog prskanja njegovih nasada, čime se upravlja elektronički. Riječ je o takozvanom "Bird drop" sustavu, ptičjem prskanju, kako bi se to na slobodniji način moglo prevesti na hrvatski.
Na svim površinama u tlu postavljen je velik broj međusobno povezanih prskalica, koje se uključuju po potrebi. Nositelj tog ekološkog projekta usred grada je komunalna ustanova "Zeleni grad", koja gospodari zelenim nasadima.
Prije gotovo devedeset godina, usred Parka fra Luje Maruna, gdje je u prošlosti bilo groblje, izgrađena je impozantna fontana.
Snimka fontane
Voda je prskala iz njezina središta s malom gromadom sedre donesene s rijeke Krke, koja taloženjem formira barijere preko kojih se vode Krke s bukom (zato se i zove Skradinski buk) ruše u maticu.
Sedreni otočić rastao je kroz tolike godine, da bi danas činio veliku gromadu na kojoj se odmaraju vodene kornjače, a na napoj dolaze stotine golubova.
Nama se sačuvala snimka fontane iz šezdesetih godina, vjerojatno gdje "kamen-biljka" još zauzima mali prostor. No priroda je činila svoje, gromada je rasla, posljednjih godina čini se sve brže, pa je danas zauzela velik središnji dio cijele površine fontane i teži nekoliko tona.
Godine 2007. pred crkvom Gospe van grada, u njezinu perivoju, održana je velika vjerska svečanost: obilježavanje 800. godišnjice djelovanja franjevačkog reda i na našim prostorima, kojom prilikom je u parku otkriven i spomenik sv. Franji Asiškome, inače velikom ljubitelju prirode i životinja (na ruci drži golubicu), rad akademskog kipara Aleksandra Guberine Ale.
U novije vrijeme sedra u fontani, teška više tona, silno je nabujala pa su se odlomili i neki njezini dijelovi, što je prijetilo i kornjačama, pa je sve trebalo sanirati. To je obavila Služba za održavanje zelenih površine ustanove "Zeleni grad".
– Ulažemo napore da taj perivoj usred grada Šibenika dobije što dostojnije mjesto među njegovim lokalitetima. Uklonili smo odlomljene dijelove sedre, skinuli nagomilane naslaga alga, prilagodili prostor za odmor kornjača, poboljšali način prskanja vode iz središta vodoskoka – rekao nam je šef te službe ing. agr. Mile Pavičić, te dodao:
– Brinemo se i o svim nasadima i bilju koje buja. Među njim osobito se ističe najveće stablo divljega kestena, staro tridesetak godina.