StoryEditorOCM
Šibenik"Korona proračun"

Krajem srpnja Grad Šibenik provest će rebalans proračuna; kresat će se sve, ali plaće ne

Piše Branimir Periša
12. srpnja 2020. - 10:01

Već krajem srpnja Grad Šibenik provest će rebalans proračuna, umanjen za 20 posto od dokumenta s kojim je optimistično započela željena godina redom sve samih rekorda, naročito u turizmu. Dok svima račune nije pomrsila pandemija koronavirusa, i dalje nudeći jedino neizvjesnost.

Prema riječima Slobodana Tolića, pročelnika Upravnog odjela za financije, prijedlog "korona-proračuna" Gradskom vijeću prije jeseni, kad će se svoditi mnogi konti, bit će na iznos od 335 milijuna kuna, a njegov odjel užurbano radi kako bi prijedlog bio gotov do kraja mjeseca.

U najkraćem, devetnaest proračunskih korisnika, koje čini devet osnovnih škola, muzej, knjižnica, kazalište, dva dječja vrtića, Galerija sv. Krševana, JU Tvrđava kulture i Centar za pomoć i njegu, trebat će svoje budžete uskladiti s kresanjem gradskog proračuna.

Neki to neće biti u stanju, napominje Tolić, drugi će morati otkinuti i više, no u prosjeku smanjenje će biti 20 posto. Najveće uštede, navodi, ostvarit će se na kulturnim događanjima, kojih je znatno manje, te na dijelu komunalnih projekata u mjesnim odborima i gradskim četvrtima. Svi planirani zahvati odgođeni su za iduću godinu.

U plaće gradskih službenika rebalans neće zadrijeti, odgovorio je Slobodan Tolić na izravno pitanje.

Za gradonačelnika Željka Burića plaće su posljednja linija obrane i čvrst je u argumentaciji da je gradska uprava tek nedavno podebljala bušte nakon četrnaest godina, poslije državnih i županijskih službi.

Oporba će na to graknuti kao dobar dan, nije teško predvidjeti, a ove je godine, napominje Tolić, trebao biti isplaćen regres, no gradonačelnik još uvijek nije potpisao odluku i nije sigurno hoće li. Zasad, izostanak regresa moglo bi biti jedino zakidanje gradskih zaposlenika.

Prava enigma gradskoj upravi povezana s rebalansom bilo je pitanje hoće li biti drugog vala pandemije, budući da nije moguće izraditi dva financijska plana, ističe šef gradskih financija.

– Zato smo pričekali i pokušali ocijeniti kakve će biti epidemiološke prilike. Moje je mišljenje da će i dalje biti jedino kontroliranih žarišta i u tome se slučaju slažem s ekonomistima koji predviđaju da će oporavak cjelokupne ekonomije nastupiti za dvije godine – veli Tolić.

Tolić je optimističan glede perspektive šibenskih financija, koje su se zadnjih godina udvostručile najviše zahvaljujući brojnim europskim projektima, od čega se sredstva i dalje kontinuirano slijevaju u gradsku blagajnu.
Ako postotak rezanja prihoda iznenađuje, pa netko pomišlja da su se s obzirom na tmurne okolnosti u turizmu mogli očekivati još dublji rezovi, Tolić iznosi zanimljiv podatak. Taj je da turizam nije od presudne važnosti za gradske financije, što je svakako dobro u krizama poput ove.

– Kada vrvi gostima i turizam raste, to nije toliko vidljivo u proračunu. Tada mi šefovi znaju prigovoriti – nasmijao se Tolić – da nema novca, a gužve su na svakom koraku, međutim, šibenski proračun najviše i najsigurnije pune plaće, točnije porezi na dohodak i prirez. Ovo što se odnosi na turizam porez je na potrošnju i on je u najboljim sezonama bio tri, četiri milijuna kuna, a veći je otkako taj prihod u ime Grada ubire Porezna uprava.

Za razliku od gradske administracije, Porezna uprava raspolaže boljim instrumentima kontrole i naplate.
Imaju uvid u fiskalizirane račune, primjerice, i već prve godine otkako smo im to prepustili, naplatili smo milijun kuna više. Dotad su nam obrtnici sami dostavljali podatke o svome prometu, iz čega smo mi izračunavali dio Grada od tri posto – objašnjava Tolić.
U 20 posto proračunskog rebalansa uračunat je i beskamatni kredit države, koji će dodijeliti gradskoj upravi da bude likvidna u razdoblju povrata poreza građanima. Za vrijeme tih mjesec, mjesec i pol, obično ljeti, gradske financije ostajale bi bez redovitog prihoda, no Grad je mogao podmirivati obveze jer je bilo turizma i prihoda od poreza na potrošnju.

Ove godine turizam je podbacio, te je država korektno i promptno reagirala odobrivši beskamatni kredit, koji treba vratiti dogodine. Da nije toga, bilo bi nam jednako kao da država odjednom ostane bez PDV-a – objašnjava Tolić.

25. travanj 2024 18:27