Na početku razgovora povodom 29. rujna, Dana grada Šibenika, gradonačelnik dr. Željko Burić, još jednom se zahvalio biračima na ukazanom povjerenju na lokalnim izborima i trećem mandatu, što je – kako reče – osiguralo kontinuitet rada ne samo njemu kao gradonačelniku, već i Gradskom vijeću u kojem njegova stranka, HDZ, u partnerstvu s Hrvatskim suverenistima ima sigurnu većinu.
- Dobiti treći mandat gradonačelnika je povjerenje, ali i ogromna odgovornost. Zaista to tako shvaćam, ali na neki način to je i satisfakcija. Moj motiv i pokretač jest ta zahvalnost građanima i činjenica da ogromna većina ljudi ipak prepoznaje trud, rad i – bez lažne skromnosti – rezultate koje bilježi ova gradska uprava i ja kao gradonačelnik. Ono što je najvažnije, te rezultate baštini i baštinit će ovaj grad i svi koji u njemu žive.
Znači li to da ste zadovoljni, ne samo izbornim rezultatima, već i rezultatima rada u proteklih godinu dana, od Dana grada do Dana grada?
- Teško se ograničiti samo na zadnjih godinu dana jer svi naši ključni projekti koji definiraju sudbinu grada i nas koji u njemu živimo su vrlo zahtjevni, opsežni i kičma su daljnjeg razvoja. Naravno da smo zadovoljni, jer sve ono što smo obećali građanima, pokrenuli smo i uspjeli završiti ili je nastavljeno i biti će završeno u nekom narednom periodu. Ono što je u pandemijskoj godini obilježilo grad Šibenik i što nas čini zadovoljnima jest činjenica da u niti jednom trenutku nismo stali. Naprotiv, realizacija krupnih projekata, koje mnogi gradovi tek sada započinju ili su još uvijek daleko od početka njihove realizacije, a mislim pri tomu na infrastrukturne projekte Aglomeracija Šibenik i Centar za gospodarenje otpadom Bikarac, mi smo pri završetku. Moram s ponosom reći da je Aglomeracija projekt koji je realiziran šest mjeseci prije roka i, što je još važnije, potrošili smo skoro 20 milijuna kuna manje nego što nam je bio osigurano. Ostalo je još nešto malo radova u Ulici Nikole Tesle, prema Gimnaziji i samo je pitanje dana kad će biti završeni. Što taj projekt za nas znači, dovoljno govori činjenica da je njegovom provedbom zatvoreno oko 4000 septičkih jama u priobalnim, izrazito turističkim mjestima. Centar za gospodarenje otpadom Bikarac je priča koja se privodi kraju. Izgrađene su pretovarne stanice Biskupija i Pirovac koje su omogućile svim ostalim gradovima i općinama na području županije da krenu u procese sanacije i zatvaranja svojih odlagališta otpada. Sada radimo plan kojim bismo osigurali deponij za građevinski otpad, jer je to jedan od kriterija za dobivanje visokog postotka izdvajanja korisnog otpada.
Projekt Batižele
Kako komentirate priče da ste suverenistima prepustili projekt Batižele i direktorsko mjesto u „Vodovodu i odvodnji“ d.o.o.?
- Nikomu mi ništa nismo niti možemo prepustiti. Naprotiv, rekao bih da se u Šibeniku desila upravo prava programska suradnja. Mi nemamo potpisan nikakav koalicijski sporazum. Oni su, praktički, partneri u projektima, u prvom redu na projektu Batižele. Neki pokušavaju nametnuti dojam da je to „prepuštanje“ Batižela suverenistima. Ma ne možete vi ništa prepustiti nekomu, jer zna se kako Batižele funkcioniraju! Prije svega radi se o mješovitoj tvrtki između države i Grada Šibenika, koja ima svoj Nadzorni odbor i bez njegove suglasnosti ne možete napraviti ništa. U ime države u tvrtki je je CERP, Centar za restrukturiranje i prodaju, koji ima svoja stroga pravila ponašanja. Mislim da je partner, odnosno suverenisti, unio živost i intenzitet rada, jer smo dobili neke ljude koji hoće dominantno raditi upravo na tom projektu. Do sada je na njemu isključivo radio pročelnik za gospodarenje gradskom imovinom koji istovremeno rješava stotine drugih, što većih što manjih, poslova. Naravno da će netko tko se fokusira samo na jedan projekt imati puno više vremena angažirati se na njemu. Sve što se sada radi oko projekta Batižele je borba za dovođenje investitora i osobno ću uložiti maksimum truda da u ovom mandatu i fizički počne gradnja. Uvijek sam govorio i stojim i dalje pri tomu - kada na teren dođu bageri, onda je za mene projekt završen. Što se izbora direktora „Vodovoda i odvodnje“ d.o.o. Šibenik direktor je, nakon objavljenog javnog natječaja u jednoj dnevnoj novini na kojeg se javilo pet kandidata, izabran 15. rujna na Skupštini društva na kojoj je od 18 članova bilo nazočno njih 17. Izabran je sa 16 glasova, a samo je jedan skupštinar bio suzdržan. Dakle, i oni koji nisu u strukturi vlasti podržali su prijedlog i smatram da je taj izbor primjer transparentnosti kako se bira direktor trgovačkog društva u kojem Grad Šibenik ima većinu.
Puno planova
Poznato je da se radi na realizaciji brojnih projekata, većih ili manjih, te da imate puno planova. Što biste izdvojili?
- U tijeku su završni radovi na Centru koraljarstva na Zlarinu, u završnoj putanji su i radovi na studentskom domu na Palacinu, gradi se novih 127 stanova iz programa POS-a na području Krvavica. Radovi na tvrđavi sv. Ivana, uz čudo problema koje smo imali zbog „smicalica“ koje su Gradu pokušavali podmetnuti, idu svojim tijekom. Otvorili smo Kuću umjetnosti Arsen i to je jedan predivan projekt na kojeg sam izuzetno ponosan. Nadalje, radi se na projektu za novi Vatrogasni dom na lokaciji u vojarni Bribirskih knezova, a paralelno će ići i gradnja turbo rotora na Ražinama. U slijedećoj proračunskoj godini definitivno idemo u uređenje plaže Podsolarsko, koja je u našem vlasništvu, i njezino spajanje sa Solarisom. U samoj Brodarici, gdje smo uredili plažu Rezalište koja je ne samo kupalište već i izletište Šibenčana izvan sezone, napravili smo kompletan plan koji će dovesti do toga da će se obalnom crtom prema Morinjskom mostu formirati još 400 metara plaže i 300 parkirnih mjesta. Uklonit će se sva divlja mula na pomorskom dobru, te napraviti moderna komunalna privezišta za domicilno stanovništvo. Dobrano se radi i na projektu povezivanja žičarom tvrđava sv. Ivan i sv. Mihovila te izdavanju lokacijske dozvole. Dogodine je 100 godina Jadrije i sigurno će ju Jadrija početi u novom ruhu. Ulazimo u rekonstrukciju plaže na Pločama, od kabina do famoznog bazena, i tu prvu fazu radova ćemo uvrstiti u proračun za 2022. godinu. Druga faza će biti rekonstrukcija plaže ispred kabina, potom na red dolazi i rekonstrukcija i uređenje samih kabina, a napravljeno je i idejno rješenje kanalizacije za Jadriju. Spomenut ću i projekte koji su od velike važnosti za Šibenik, a financiraju ih Hrvatske ceste. Osim čvora Meterize i Rokići, te istočnog izlaza iz pravca Ražina i Brodarice prema gradu koji su izgrađeni, Industrijska zona Podi će dobiti direktan priključak na autocestu, a gradit će se i čvor Mandalina. Također, traje procedura izvlaštenja na području čvora Njivice I i Njivice II te se radi na projektnoj dokumentaciji za rekonstrukciju izlaza iz Žaborića na državnu cestu D8.
Besplatan komunalni prijevoz
Izjavili ste nedavno da je vaš cilj besplatan javni komunalni prijevoz za sve stanovnike na administrativnom području grada Šibenika. Kako mislite doći do tog cilja?
- Osim spomenutih projekata i još puno njih koje nismo naveli, Grad ide u jednu sustavnu komunalnu nadogradnju kojom će Šibenik postati moderan grad s komunalnom infrastrukturom 21. stoljeća. Građani će shvatiti da Poljana nije samo trg i garaža, već je ona zaista centar Integrirane mobilnosti grada Šibenika. Za taj smo projekt dobili europski novac, kojim je sufinancirana i Poljana, potpisan je ugovor s dobavljačem i za devet mjeseci trebali bismo dobiti prvih 11 autobusa namijenjenih za gradski javni prijevoz. Odlučili smo osnovati vlastitu komunalnu tvrtku ili prijevoz priključiti postojećoj gradskoj komunalnoj tvrtki, o čemu traju razgovori. Naručena je studija prometa i mi znamo da moramo kupiti još deset ili petnaest autobusa različitih veličina. Vjerujem da će biti novih europskih izvora financiranja za tu namjenu i mi ćemo to znati iskoristiti. Ono što je ključ cijele ove priče je da sve gradske četvrti i mjesni odbori na administrativnom prostoru Grada Šibenika dobiju komunalni prijevoz. Dakle, Šparadići, Grebaštica, Žaborić, Raslina, Zaton i da ne nabrajam sve, neće više biti ovisni o međumjesnom prijevozu. Komunalni prijevoz će obuhvatiti oko 70 posto stanovništva u samom gradu, autobusi će prometovati svakih 15 minuta, a primjerice prema Brodarici svakih pola sata, bez obzira na broj putnika. Naš je cilj da taj prijevoz bude besplatan, svjesni činjenice da će to biti velika stavka u proračunu. Prema našim projekcijama bit će to između 12 i 15 milijuna kuna na godišnjoj razini, ali mi smo spremni to podnijeti i staviti u proračun kojeg, uostalom, kroz razne doprinose pune naši građani.
'Opća mobilizacija'
Intencija je u državi modernizacija školskog sustava. Među ostalim održavanje nastave u jednoj smjeni, produženi boravak i tako dalje. Koliko su šibenske osnovne škole u tom smislu pripremljene?
- U šibenskoj gradskoj administraciji je upravo zbog školstva 'opća mobilizacija'. Intenzivno se rade projekti koji će dovesti do proširenja, nadogradnje i gradnje novih škola jer je naš cilj da sva djeca 2027. godine nastavu pohađaju u jednoj smjeni, da imaju produženi boravak i sportske dvorane. Sasvim je sigurno da će se graditi nova škola u Vrpolju, a poznato je da u OŠ Brodarica idemo u nadogradnju još četiri učionice te sportske dvorane. Također, tražimo lokaciju za jednu potpuno novu školu koja bi obuhvatila učenike s najisturenijih dijelova Vidika i Krvavica, djecu iz Ražina te dijela Brodarice. U ovom trenutku ne mogu reći da li će to biti lokacija postojeće Područne škole OŠ Vidici u Ražinama, koja bi se rušila i sagradila potpuno nova moderna školska zgrada ili ćemo naći neku drugu lokaciju. Ozbiljno razmišljamo da takva jedna nova škola ima i takozvani plivački bazen za edukaciju školske djece u plivanju. Definitivno ćemo u osnovno školstvo implementirati program učenja plivanja i za to koristiti naš bazen u Crnici. Kada govorimo o školstvu, jedna od tema razgovora sa županom Markom Jelićem je bila potreba gradnje jedne nove zgrade srednje škole i u tom cilju pronalaženje lokacije na čemu radi županijska i gradska administracija, a intencija je da na istoj lokaciji bude i nova glazbena škola. Gimnazija bi se u tom slučaju vratila na jednosmjenski rad, uz potpunu rekonstrukciju zgrade kako bi gimnazijalci dobili uvjete za održavanje moderne kabinetske nastave u svim smjerovima. Što se visokog školstva tiče, a imamo izvrsnu suradnju s našim Veleučilištem, ideja je da se turistički menadžment i ostali smjerovi premjeste u novi, budući Centar za turizam na prostoru bivše vojarne Ante Jonića. Razgraničenje s MUP-om je već napravljeno, postojeće zgrade bi se adaptirale i obnovile, bili bi tu i sportski tereni i konačno bismo sve to povezali u jedinstvenu cjelinu - Palacina, Ante Jonića, projekta Trokut, Studija energetike obnovljivih izvora i da Šibenik dobije kampus. Na prostoru sadašnjeg Veleučilišta će biti naš, samostalni Studij sestrinstva, a županijska Opća bolnica Šibenik će biti nastavna i edukacijska baza.
Pandemija nije zaustavila život
U Šibeniku se, kažu oni koji u njega dolaze jednom godišnje ili svakih par godina, uvijek nešto radi i gradi. Koliko je i je li je ova pandemija usporila planove aktualne vlasti?
- Gospodarska aktivnost nije stala niti u vrijeme lockdowna. Ljudi su radili, zarađivali, sustav je živio i kretao se što se odrazilo i na izvršenje gradskog proračuna. Godinu smo završili s minimalnim minusom i u odnosu na druge koji su morali posezati za kreditima da bi održali fiskalni kapacitet svojih proračuna, Šibenik je tu prošao dosta dobro, iako su se zbog korona krize znatno smanjile sve prihodovne stavke. Podsjetit ću da smo sve koji su bili najviše pogođeni korona krizom, a to su ugostitelji i druge uslužne djelatnosti, oslobodili plaćanja komunalne naknade, korištenja javnih površina za štekate te drugih davanja, te uz Vladine mjere pomoći za očuvanje radnih mjesta i plaćanje najma prostora, taj sustav držali 'standby' i pomogli da se ne ugasi. To se pozitivno odrazilo ove godine kada smo u turističkoj sezoni ostvarili vrhunske rezultate. Danas, nakon rebalansa proračuna za 2021. godinu, kojeg smo imali na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća, on iznosi 440 milijuna kuna, 12 manje od planiranog. Ušteda je to koja je izbalansirana bez velikih stresova. Nažalost, epidemija i dalje traje i iskoristit ću ovu priliku i apelirati na sve moje sugrađanke i sugrađane da se cijepe. Ostavimo se teorija urota i koristimo ono što nam je znanost omogućila.
Suradnja sa Županijom
Za realizaciju nekih planova, poput gradnje nove srednje škole koju navodite ili nove bolnice, nužna je suradnja sa županom i Županijom, koja više nije u „rukama“ HDZ-a. Ima li suradnje?
- U ova tri mjeseca, moj je dojam, ostvarili smo jako dobru suradnju sa županom Markom Jelićem i novom županijskom administracijom. Otvorili smo samo one teme koje su od vitalnog interesa za Grad Šibenik, a praktički su pod ingerencijom regionalne samouprave, koja je osnivač srednjih škola i zdravstvenih ustanova. Sa županom Jelićem razgovarao sam, među ostalim, i o projektu nove bolnice, jer je to pitanje jako važno i za sam grad Šibenik. Župan je dao punu podršku projektu koji će se realizirati na poznatoj lokaciji, vojarni Bribirskih knezova, u blizini Veteranskog centra. Kad se nova bolnica izgradi, na lokaciji postojeće u planu je formirati takozvani centar javnih usluga. Ništa se neće rušiti, osim ogradnog zida, a zgrade idu za potrebe Županijskog i Općinskog suda, Državnog odvjetništva, inspekcijske poslove, carinsku upravi i druge javne institucije, a Poliklinika bi išla Domu zdravlja Šibenik.
Dolačani mogu biti potpuno mirni
Završena je javna rasprava o Izmjenama i dopunama Detaljnog plana uređenja luke Pekovac, koji je izazvao brojne polemike i nepovjerenje Dolačana u dobre namjere gradske vlasti. O tomu ste se očitovali i na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća.
- U toj cijeloj polemici oko Doca nisam se javljao, sve dok nije završena javna rasprava da ne bi bilo kako preko medija nešto sugeriram. Svaka izmjena plana, pa i ova u Docu, izaziva puno polemika. Svi sve znaju kad se nešto tako bitno dešava, svi su nešto čuli, osim mene. I sada, kao i na Vijeću, neću govoriti što će u Docu biti, već što neće biti. Da to skinemo s dnevnog reda. Ponavljam, neće biti nikakvih vila i penthousa, neće biti garaža na području Doca, nikakvih pontona škole i privezišta za megajahte, osim privezišta za komunalne brodice ljudi koji tamo žive. U Docu će biti faksimilska obnova, čuvanje identiteta i integriteta Doca onakvog kakav jeste s novom rivom podignutom za 80-ak centimetara. Bit će osigurani pješački koridori, više mjesta za štekate, nova javna rasvjeta, a nikakvih dodatnih prometnih pravaca neće biti. Cesta će biti onolika kolika je nužna za prometovanje tim dijelom grada. Ključ cijelog projekta je spasiti Dolac i zaštititi ljude koji tamo žive od plavljenja, a time i od ugroze. Za mene ne postoji problem Doca, ali postoji problem Kvartira koji vapi za obnovom. Nije problem novac, već zakonsko pitanje kako Grad može uložiti u tuđu, privatnu imovinu. Činimo sve kako bismo iznašli pravnu mogućnost da se Kvartir obnovi europskim novcem.
Europska sredstva
Koliko je Grad Šibenik iskoristio europskog novca za projekte o kojima govorite?
- U ovom trenutku u osam godina našeg mandata potrošeno je oko 1,4 milijarde kuna bespovratnih europskih sredstava, a ugovoreno je daleko, daleko više. Udio ugovorenih vlastitih, dakle sredstava iz našeg proračuna, na taj iznos je oko 15 posto. Međutim, kroz razne fondove i druge izvore i taj naš udio mi „preklopimo“, tako da u konačnici većina velikih projekata Grad ne košta ništa. Između ostalog, tako je zatvorena i financijska konstrukcija za Poljanu, odnosno Logističkim centrom Poljana, što je omogućilo našem Gradskom parkingu d.o.o., koji je zbog pandemije bio u ogromnim minusima, da kroz Fond izravnjanja dobije 4,5 milijuna kuna čime su odmah išli u plus.