StoryEditorOCM
ŠibenikUz Dan grada Šibenika: retrospektiva gradonačelnika Željka Burića

Grad kakvog želim bit će ostvaren 2021. godine

26. rujna 2019. - 12:00

Grad Šibenik 29. rujna slavi svoj dan, ujedno i blagdan sv. Mihovila, nebeskog zaštitnika Šibenika i Šibenčana. Prilika je to za revidiranje dosadašnjih rezultata gradske uprave, započetim ili ostvarenim projektima, planovima, pa i željama. Klasika je da se u ovakvim prigodama obično razgovara sa Željkom Burićem, šibenskim gradonačelnikom, na temu značajnih događanja koja su obilježila razdoblje od "Mihovila do Mihovila", no mi smo se odlučili za drukčiji pristup – retrospektivu, odnosno svojevrsni vremeplov tijekom godina njegova gradonačelnikovanja i projekte koji su mu prirasli srcu i u kojima vidi dugoročnu korist za budućnost Šibenika.
Gradonačelniče, koji bi projekt stavili na sam vrh, "u glavu" retrospektive vašeg rada?
– Projekt Batižele je upravo taj tip projekta, iako je njegova osnovna karakteristika dugotrajni i mukotrpni uredski rad gradske administracije, koji javnost ne može vidjeti. To je priča oko koje smo se angažirali doslovno od prvog tjedna 2013. godine, kad sam preuzeo odgovornost za grad, da bi je, uvjetno rečeno, u 2019. godini priveli kraju. Sama činjenica da su za razmrsivanje "gordijskog čvora" vezanog uz taj prostor, ne ulazeći u detalje o nagodbi s Inom i 22-godišnjoj blokadi računa tvrtke TEF, trebale čak tri odluke hrvatske Vlade, dovoljno govori o složenosti problema s kojim smo se uhvatili ukoštac. Riječ je o prostoru s kojim Šibenik nije raspolagao jer je bio "pokriven" hipotekama, odnosno založnim pravima i koji je, u pravnom smislu, bio osuđen da bude rastrgan i podijeljen među raznim vjerovnicima. Uspjeli smo ga oteti takvoj sudbini i osigurati sve preduvjete da zaista postane generator budućnosti razvoja grada. Bio je to sigurno najmanje vidljiv, a uvjerljivo najteži posao, k tomu i najpresudniji za budućnost grada Šibenika – izričit je gradonačelnik.
Iako Grad Šibenik stoji iza njega, ali nije i formalni nositelj projekta, druga je, smatra Burić, značajna investicija vezana uz studentski dom na Palacinu. Njegovom izgradnjom, obrazlaže, učvrstit će se visokoobrazovni sustav, jedan od razvojnih kamena temeljaca grada.

Sveučilišni studij

– Izgradnjom studentskog doma posredstvom Studentskog centra, polako ali sigurno jačamo strukturu visokoobrazovnih ustanova u gradu Šibeniku – Veleučilišta i veleučilišnih, kao i sveučilišnih studija. Ako uzmete u obzir lokaciju današnjeg Studija energetike i obnovljivih izvora, da smo započeli proceduru dobivanja između 35 i 36 tisuća četvornih metara bivše vojarne "Ante Jonjić", koja se nalazi nasuprot Vrnaže, odnosno u susjedstvu budućeg studentskog doma, te tomu pridodate blizinu zgrade Centra za nove tehnologije i poduzetništvo "Trokut", koja će biti otvorena u proljeće iduće godine, onda smo na tom impresivnom prostoru zapravo formirali budući studentski kampus. On će otvoriti novu perspektivu mladim generacijama koje se žele školovati u Šibeniku.
Ove su godine mnoga mjesta na hrvatskim visokoškolskim ustanovama i nakon jesenskog roka ostala prazna. Kako mislite razvijati nove studije u svjetlu takvih okolnosti?
– Usredotočili smo se na razvoj posebnih studijskih programa. S punim poštovanjem prema drugima, jednostavno ne želimo preslike bilo kakvih ekonomija, filozofija, medicina i slično, nego nastojimo formirati jezgru novih struka unutar visokoobrazovnog sustava za gospodarstvo 21. stoljeća. To su upravo obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, upravljanje i proizvodnja zdrave hrane iz okoliša. Na tome radimo. Istina je da nismo imuni na okolnosti na koje, uvjetno rečeno, ne možemo utjecati. Činjenica je da je broj maturanata bitno smanjen i da je ostao ogroman broj slobodnih mjesta na etabliranim postojećim sveučilištima, odnosno fakultetima. Upravo smo zato uvjereni da će naša šansa biti upravo u novim studijima, odnosno obrazovanju kandidata za posebne struke, one koje nisu toliko prisutne na tržištu rada – veli gradonačelnik.
Projekt Poljane također je među najviše rangiranim Burićevim gradskim investicijama, i to ne zbog garaže koja je šibenska nasušna potreba, jer vozila danas diktiraju dinamiku modernog življenja, već zbog činjenice što će gradu biti vraćen njegov središnji trg.
– Poljana je oduvijek bila i kao takva mora ostati središte grada. Stari Šibenčani su trg okružen Narodnom kavanom, zgradom kazališta i drugim institucijama napravili s ciljem da bude gradsko bilo života. Suvremeni čovjek ga je pretvorio u parkiralište koje je povremeno, kada bi se u prigodama ispraznilo, prljavo od crnih uljanih mulja i razbijenih kamenih ploča predstavljalo tužnu sliku narušenog digniteta i integriteta simbola grada. Vraćamo, dakle, Šibeniku i njegovim građanima središnji trg. Kada je riječ o tom projektu, još je jedna karakteristika koja ga izdvaja od ostalih – Europa je Poljanu prepoznala kao infrastrukturni projekt kojim se stvara temelj za preporod stare gradske jezgre i zato od EU fondova možemo očekivati povrat dijela uloženog novca.
Kako ste to uspjeli? Europski se "novčanik" ne otvara tako jednostavno. Svaki detalj mora biti obrazložen i pri aplikaciji na sredstva, a kamoli na povrat uloženog.
– Očekujemo povrat dijela novca za financiranje Poljane jer smo ušli u završnu fazu upravo zato da bi dobili nepovratno europski novac u projektu Poljana. Kroz jednu studiju smo uspjeli pokazati i dokazati da će Poljana riješiti parkirališni problem domicilnog stanovništva, poduzetnika i obrtnika u staroj gradskoj jezgri. Pojednostavljeno kazano, hotelski gosti više neće koristiti javne gradske površine, za njih je predviđen prostor u garaži, na poseban smo način regulirali parkiranje u široj zoni oko trga, obali, Docu... s osnovnom intencijom da bude više mjesta za one koji tu stanuju i rade, a manje za turiste i goste. Njima će se, pak, ostaviti mogućnost parkiranja, ali po posebnom cjeniku. Domicilno stanovništvo će imati povlaštene parkirališne karte kojima, doduše, nećemo moći osigurati parkirališno mjesto, ali će zato cijeli sustav biti tako koncipiran da će praktički prisiliti druge korisnike na oslobađanje parkirališnih mjesta i zaobilaženje centra grada. Detaljnije ćemo o tim parkirališnim pravilima javnost upoznati nakon potpisivanja ugovora o, uvjetno rečeno, refinanciranju Poljane.


Za nedavnog radnog posjeta, Gari Cappelli, ministar turizma, Šibenik je nazvao jednim od svijetlih primjera kako se ulaganje u inovativne turističke sadržaje i valorizacija kulturnih potencijala višestruko isplati. U čemu se, po vama, očituje razlika u odnosu na druga turistička središta?
– Razlika je u tome što, usporedo s turizmom, radimo i ozbiljne zahvate u infrastrukturi koji će polučiti fantastične rezultate. Do 2021. godine, naime, grad Šibenik na svom administrativnom području većem od 570 četvornih kilometara imat će više od 98 posto kućanstava spojenih na sustav pročišćavanja i isti postotak kućanstava s tekućom vodom. Kad tome pridodate priču o garažama koje rješavaju problem prometa u stajanju, rekonstrukciju svih glavnih gradskih prometnica kroz projekt Aglomeracije, suvremene prometne čvorove na ulazima u grad, rad na projektu funkcionalnog povezivanja svih gradskih četvrti, da ne spominjem kilometre nogostupa, pješačkih prijelaza, autobusnih ugibališta i slično... onda je jasno o kolikom je poslu riječ.
Što se tiče turističkih sadržaja, pak, mi smo samo valorizirali sve ono što smo i imali. Imao je Šibenik svoje tvrđave i prije, no one su gotovo bile osuđene na propast. Umijeće je bilo sve to pokrenuti s mrtve točke. Nisam opterećen time tko je i kada bio nositelj kakve ideje. Priznanje svima koji su u njoj sudjelovali. Mi smo naslijedili i završili Tvrđavu sv. Mihovila, Tvrđavu Barone... Puno je muke bilo i oko Tvrđave sv. Ivana, no sada se na njoj intenzivno radi. Ono što građani Šibenika očekuju od izvršne vlasti je realizacija projekta i zato sam ponosan. Ovo mi je sedma godina mandata i mogu kazati da ne postoji ni jedan projekt koji nismo završili. Riješili smo sve takozvane crne točke u gradu. Naravno da su to prepoznali i privatni investitori kojima je ova gradska uprava uvijek bila partner. Poticali smo sve ono što je bio interes grada i rezultat toga je niz privatnih investicija koje su dale sadržaj i za šibenski turizam.
Spomenite konkretan primjer.
– Grad, konkretno, potiče gradnju malih luksuznih hotela u kojima, po riječima turista, gost živi grad. Palača Divnić, palača Marenzzi, palača Galbiani... prostor na Meduliću s tim palačama do prije tri-četiri godine je bio primjer derutnosti i propasti. Sada unutar trga radi stotinu ljudi, a sve palače imaju svoj smisao i sadržaj. Ta priča se nastavlja i dalje, pa je u najavi Armerun, hotel na Peškariji, na prilazu glazbenoj školi počinje gradnja još jednog hotela. Želja mi je da takva budućnost bude i za hotel "Krka". Ne ulazim u strukturu vlasništva nad njim. Zaista me to ne interesira. Mene interesira da nešto što je desetljetna čežnja svih Šibenčana ne bude derutno, nego obnovljeno. Ne zanima me tko obnavlja, ne zanimaju me imovinski odnosi u svemu tome, ali me zanima da hotel "Krka", uz sjajni hotel "Bellevue", bude ponovno ponos Šibenika.

Turusički rast

Kada je riječ o turističkim rezultatima, gradonačelnik Burić drži da su vrlo zanimljive usporedbe nekih parametara u odnosu na razdoblje od prije nekoliko godina. Na administrativnom području grada od 2014. do 2018. turističke su brojke za čak 39,2 posto povoljnije. Za toliko je povećan broj gostiju. Broj noćenja je u istom razdoblju porastao 21,8 posto. Radi se, ističe, o službenim podacima Hrvatske gospodarske komore, pa raspolaže i pokazateljima u sektoru gospodarstva.
– Broj poduzetnika u Šibeniku u 2018. u odnosu na 2017. porastao je 13,2 posto, prihod poduzetnika je narastao u godinu dana 15 posto, prodaja u inozemstvu šibenskih poduzetnika u godinu dana narasla je 6,6 posto, ostvarena dobit poduzetnika je povećana 11 posto. Investicije u dugotrajnu imovinu su u plusu 16,2 posto. Broj zaposlenih kod poduzetnika je narastao 13,3 posto. Kruna svega što radite mora biti mjerljiva nečim jednostavnim i konkretnim, a to su radna mjesta. Nezaposlenost 2018. godine u odnosu na 2017. smanjila se 8,6 posto. Nezaposlenost od 2014. do 2018. se smanjila 34 posto. Ova godina još traje, pa nije za usporedbu, kao ni 2013. godina jer sam u gradskoj upravi te godine bio pola mandata – napomenuo je Burić.
Grad kakvog priželjkuje bit će, rezimira, ostvaren 2021. godine, a nada se da će se tada na Batiželima već kopati, uzduž i poprijeko grada, od mosta do mosta, računajući i Zaton i Raslinu aglomeracija će označiti infrastrukturni preporod, a građani zaboraviti razdoblje kopanja i teških strojeva, prometnih restrikcija i čepova jer će ih zasjeniti javna rasvjeta, nogostupi, pješačke staze, suvremena križanja i sve blagodati urbanog standarda.
– Sve to znaju i moji zamjenici, pročelnici gradskih upravnih odjela i zaposlenici. Bit će to nova dobit grada i ove izvršne vlasti koja funkcionira kao tim. Mi nismo u samoj izvršnoj vlasti, nismo dionici borbe za prestiž i poziciju. Ponosno kažem da imam ekipu koja definitivno ima iste ciljeve i radi zajednički, sustavno i ciljano. Bez toga sigurno ne bi uspjeli – zaključio je šibenski gradonačelnik.


- Ovo mi je sedma godina mandata i mogu kazati da ne postoji ni jedan projekt koji nismo završili. Riješili smo sve takozvane crne točke u gradu. Naravno da su to prepoznali i privatni investitori, kojima je ova gradska uprava uvijek bila partner. Poticali smo sve ono što je bio interes grada i rezultat toga je niz privatnih investicija, koje su dale sadržaj i za šibenski turizam, kaže Burić.


Grad kakvog priželjkuje bit će, rezimira, ostvaren 2021. godine, a nada se da će se tada na Batiželima već kopati, uzduž i poprijeko grada, od mosta do mosta, računajući i Zaton i Raslinu aglomeracija će označiti infrastrukturni preporod, a građani zaboraviti razdoblje kopanja i teških strojeva, prometnih restrikcija i čepova jer će ih zasjeniti javna rasvjeta, nogostupi, pješačke staze, suvremena križanja i sve blagodati urbanog standarda


Projekt aglomeracije

– Projekt aglomeracije podrazumijeva ulaganje od 500 milijuna kuna i to bez PDV-a. Najveći je šibenski projekt u 21. stoljeću. Obuhvaća izgradnju i rekonstrukciju gotovo 50 kilometara kanalizacijske i 35 kilometara vodovodne mreže, 12 crpnih stanica te postrojenja za pročišćavanje i obradu otpadnih voda. Brojna domaćinstva prigradskih naselja prvi put će se spojiti na kanalizacijsku mrežu. Šibenske će ceste dobiti pedesetak kilometara novog asfalta. Na pojedinim dionicama postavit će se plinske instalacije, ulična rasvjeta, autobusna stajališta i podzemni kontejneri... U obnovu središnjeg pročišćivača otpadnih voda ulaže se 80 milijuna kuna, pa će neugodni mirisi koji su postali element ugroze funkcioniranja Solarisa, pa i cijelog naselja Podsolarsko, postati prošlost.


Jadrija – naručili smo projekt rekonstrukcije plaže

– Na Jadriji, kao što je bio slučaj s Batiželima, puno je "papirnato" odrađeno i zato me bole kritike pojedinaca da ne vodimo brigu o tom dijelu grada. Cijela je Jadrija na pomorskom dobru i podliježe posebnom načinu upravljanja. S Hrvatskim šumama je postignut dogovor o otkupu uzurpiranog zemljišta, a ono je, kao što je poznato, bilo razlog nereda jer su ukinute mnoge ceste, putovi i komunikacijski smjerovi koji su bili predviđeni projektima. Gradske su službe izvlastile sve putove i ceste na Jadriji jer je to preduvjet uvođenja reda. Odrađen je ogroman posao u kojemu su sudjelovali geodeti i zaposlenici cijelog niza odjela. Postignut je dogovor sa Šibensko-kninskom županijom o podkoncesioniranju kabinskog naselja, u međuvremenu smo dobili građevinsku dozvolu i znamo koliki je troškovnik obnove plaže ispred kabina i obnove plaže u izvornom obliku, naručili smo projekt rekonstrukcije dijela plaže Jadrija, famozne ploče, od kabina do tzv. zatrpanog bazena, Grad zajedno sa Županijom radi na tome da se koncesionira restoran na način da bude održiv cijelu godinu... Dakle, sve su to uredski poslovi koji ljudi ne vide. Posebna su priča bungalovi. Nije moja intencija da zauzimam stranu, bilo onih koji zagovaraju ostanak bungalova, bilo drugih koji se protive tome. Mi u gradskoj upravi Šibenika samo inzistiramo da se na tom prekrasnom dijelu grada priča dovede u red. Svi preduvjeti su napravljeni i sasvim je sigurno da će vrlo skoro doći na red obnova plaže, odnosno kabina na Jadriji. I kanalizacija na Jadriji u ovom trenutku, s obzirom na sustav aglomeracije i odvodni sustav Srima – Vodice – Tribunj postaje logična i normalna.



Uzimamo novce Europi

– Naš tim "fondovaca" u gradskoj upravi je iznimno uspješan u apliciranju na europska sredstva, no rekao bih da je u cijeloj priči presudna suradnja i funkcioniranje svih upravnih odjela Gradske uprave. Iako se ova sredstva najčešće povezuju s tvrđavama, koristimo ih i u realizaciji drugih projekata značajnih za građane Šibenika i njegove okolice. Tako je za Centar koraljarstva na Zlarinu osigurano 13,3 milijuna kuna, za Centar "Trokut" 20 milijuna kuna, a za studentski dom dodatnih 80 milijuna kuna. Aglomeracija Šibenik sufinancira se s 272 milijuna kuna, poduzetnička zona s milijun eura, a tu je još niz projekata za koje smo ostvarili 10 tisuća do 100 tisuća eura. Upravo nam je europski novac omogućio brži razvoj grada i ponosan sam što mogu reći da smo od planiranog realizirali svih 100 posto te smo jedan od uspješnijih hrvatskih gradova s obzirom na povlačenja EU sredstava. Međutim, tu nemamo namjeru stati. U planovima za razdoblje do 2027. godine, posredstvom ITU mehanizma "zacrtali" smo cijeli niz projekata koji će nadalje mijenjati vizuru Šibenika – obnovu kazališta, izmještanje vatrogasnog doma, izgradnju novog dječjeg vrtića... Puno se, dakle, ulaže i gradi, a puno toga je još pred nama.


Ne težimo masovnom turizmu

Svjedoci smo brojnih primjera gdje stihijski turizam narušava kvalitetu nekog grada. U Šibeniku ne težimo masovnom turizmu već smo se opredijelili za smislen i planski strateški razvoj, kako bismo održali ravnotežu između rastućeg turizma i očuvanja svog identiteta, pritom neprestano podižući standard naših sugrađana. Veselim se činjenici što smo se visoko popeli na ljestvici najuspješnijih turističkih destinacija i što se naša strategija pokazala uzornom. Sve smo prepoznatljiviji i u segmentu kongresnog turizma, grad se pozicionirao i kao važno odredište na svjetskoj nautičkoj karti, a s Martinskom smo postali nova ljetna festivalska destinacija. Šibenik na vlastitoj baštini gradi svoju budućnost pa je snažan turistički uzlet grada rezultat valorizacije njegovih bogatih kulturnih i prirodnih resursa, a napose povijesnog nasljeđa koje ima posebnu ulogu i važnost u šibenskom identitetu. Zato ne čudi što većina naših gostiju kao motiv dolaska u Šibenik ističe upravo te vrijednosti. Načinom na koji su uklopljene u okoliš, tvrđave Šibeniku daju jedinstvenu vizuru. One su naš ponos i naše nasljeđe, pa u fokus stavljamo njihovo očuvanje i daljnji razvoj. S tim ciljem prije tri godine osnovana je javna ustanova u kulturi Tvrđava kulture Šibenik, koja danas pomnim planiranjem, osmišljavanjem i organizacijom brojnih kulturnih događanja razvija naše najveće potencijale. Da su u tome uspješni svjedoči činjenica da su obnovljene šibenske tvrđave, Tvrđava sv. Mihovila i Tvrđava Barone, s 200 tisuća jedinstvenih posjetitelja protekle godine bile drugi najposjećeniji spomenik kulture u Hrvatskoj, odmah iza dubrovačkih zidina, te su ostvarile prihod od 6,7 milijuna kuna. Od ovog ljeta omogućen je i pristup brodom do jedine šibenske morske tvrđave, Tvrđave sv. Nikole, drugog šibenskog UNESCO spomenika, a od kraja 2021. godine u funkciji bi trebala biti i Tvrđava sv. Ivana, gdje će posjetitelji imati priliku iskusiti jedinstveni doživljaj tradicionalne večere iz vremena nastanka tvrđave, vizualno obogaćen 3D video kartografskim prikazom. Projekt revitalizacije tvrđave vrijedan je 49 milijuna kuna, Šibenik je povukao iz EU fondova glavninu sredstava – čak 41 milijun kuna.


Gdje se nalazi centar Šibenika

Unaprijed se radujem što iduće sezone ni jedan putnik namjernik više neće morati pitati gdje se nalazi centar Šibenika. Uz predviđene sadržaje na samom trgu, ići će i rekonstrukcija desetljećima zapuštenog trokuta između zgrade knjižnice, Perivoja Roberta Visianija i Poljane s ostacima kule i vidikovca. Usporedo s Poljanom, obnovit ćemo i park.
Kako ćete ga obnoviti?
– Ništa spektakularno, samo ćemo vratiti oblik kakav je bio prvog dana i ispraviti pogrešne detalje. S vremenom smo zaboravili da je naš gradski đardin, uz visoku, imao i takozvanu nisku rasvjetu. Sada je u funkciji samo visoka, dok niske praktički nema... Uređaji su pokradeni, uništeni, nestali... Pogreškom se, pak, pokazao šljunak kojim su posute staze. O tome ćemo povesti računa i pronaći sretnije rješenje s nekim prirodnim, ali poroznim materijalom kako ga kiša, s obzirom na konfiguraciju parka i pad, ne bi isprala, a da se ujedno ne bi pravio "slap" prema rivi. Nikakvo asfaltiranje ne dolazi u obzir – izričit je poteštat.


Multifunkcionalna dvorana Odeon

Centar grada do iduće sezone dobit će i multifunkcionalnu dvoranu Odeon. Nije to samo vraćanje kina, nego je to vraćanje sadržaja u grad, jer ta dvorana, kojom će upravljati Javna ustanova Tvrđava kulture, praktički će biti i kinodvorana, i koncertna dvorana, i konferencijska dvorana i kazališna dvorana, ali će biti i mjesto za male koncerte. Između ostalog, gledalište s 350 mjesta u kratkom vremenu moći će se potpuno razmontirati, odmaknuti i dobit ćemo veliki slobodni prostor. Time će se niz zbivanja moći održati u gradu, a ne u nekakvim kapacitetima u periferiji.


Obnova trga na Vanjskom

Do sljedeće sezone nastojat ćemo realizirati kompletnu obnovu trga na Vanjskom i dobit će se upravo ono što su građani tijekom proteklog razdoblja pokazali da hoće – od prostora za zelene površine, prostora za štekate, parkirališta za skutere koje će arhitekti osigurati zaštitama, nadstrešnicama... Nalazit će se tu eventualno i punjač za električne skutere... jednostavno sadržaji koji će odrediti šibenski centar grada.




05. prosinac 2024 03:22