Stvarnu zaradu hrvatskog turističkog sektora moguće je sagledati tek ako se uzmu u obzir loši učinci te djelatnosti na društvo, kulturu, ekologiju i infrastrukturu.
O uništavanju hrvatskih javnih i kulturnih resursa pisao je i BBC koji se istaknuo kako je Hrvatska od Dubrovnika napravila Disneyland, a prenosi Net.hr.
Britanska javna medijska kuća objavila je da najpopularniji hrvatski turistički centar stenje pod navalom turističkog vala s prevelikog broja kruzera. Ne samo da se uništava infrastruktura nego i autohtona kultura, jer se preuzima novodobni identitet lokaliteta na kojem se snima planetarno slavna TV-serija “Igra prijestolja”.
Vlasnik jedne dubrovačke suvenirnice za BBC je rekao da uopće ne prati seriju „Igre prijestolja“, no priznaje da je naučio nekoliko popularnih fraza iz te serije kako bi privukao turiste.
Lokalne vlasti o tome ne vode računa, jer su podređene interesu privatnog kapitala u vidu raznih turističkih agencija i sličnih subjekata. Domaće stanovništvo osuđeno je na takav ekonomsko-politički diktat ili raseljavanje.
Ni država ne radi ništa po tom pitanju, što je još očitije na primjeru najstarijeg hrvatskog nacionalnog parka gdje buja divlja gradnja – Plitvičkih jezera.
Drukčija praksa upravljanja gradovima, i uopće javnim dobrima u kontekstu turizma, u Hrvatskoj su rijetke, no kao svijetli primjer stručnjaci navode Šibenik. Taj grad se tek posljednjih godina upušta u opsežniju turističku aktivnost, postupno i održivo.
-No treba dodati da je ono što je pohvalno u tom slučaju uglavnom rezultat – slučajnosti - rekao je dr. Ivo Kunst s Instituta za turizam u Zagrebu za Deutsche Welle, objašnjavajući šibenski razvojni put.
Šibenik je u prošlosti živio od industrije kao što je bila proizvodnja aluminija i tek se s njezinom propašću okreće drugim rješenjima. Dubrovnik je već dugo vremena izložen ogromnom pritisku turizma, a Šibenik je bio ostavljen po strani. Tako je Šibenik igrom slučaja sačuvao neke svoje vrednote podalje od grube turističke eksploatacije, smatra Kunst.
-A zatim su neki mlađi ljudi povukli dosta pametne poteze prvenstveno okretanjem EU-fondovima i obnavljanjem povijesnih tvrđava bez paralelnoga nekontroliranog povećavanja smještajnih kapaciteta za noćenja u privatnom sektoru – zaključuje Kunst, ali dodaje kako ne vjeruje da će se Šibenik uspjeti oduprijeti jednom kada turisti nahrupe.
-Teško će se tad obraniti, jer se u Hrvatskoj, na državnoj razini, ne ostavlja takoreći nikakva razvojna alternativa, kad je riječ o Jadranu - pesimističan je Kunst i kao bolje primjere navodi Ibizu i Maltu.
I one imaju slavne lokalitete pod zaštitom UNESCO-a, ali se dobro nose s turističkim pritiskom. Posjećenost se održava na podnošljivoj razini s pomnom brigom za očuvanje života domaćeg stanovništva. Ponuda je, kaže Kunst, uravnotežena i razvrstana na birane grupe bilo da je riječ o kruzerima, partijanerima ili elitnoj klijenteli, piše Net.hr.