Prije svega zbog višegodišnje migrantske krize i potreba pojačanog nadzora državnih granica, Ministarstvo unutarnjih poslova planira privremeno zaposliti gotovo 2000 umirovljenih policajaca, koji su i dalje u vrhunskoj psihotjelesnoj formi, navodi se u Uredbi koju je Vlada premijera Andreja Plenkovića dala u javnu raspravu.
Prema prijedlogu, MUP ima pravo povećati vlastiti policijski sastav za deset posto, a kako je u sustavu trenutačno 18.291 policijskih službenika, znači da se može zaposliti 1829 pripadnika rezervnih policijskih snaga.
“Uredba o pričuvnoj policiji” propisuje način organizacije, broj i sastav pripadnika pričuvne policije, kao i uvjete i kriterije za izbor kandidata. Odluku o angažmanu donosi glavni ravnatelj policije, a to su slučajevi “ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države te u drugim slučajevima kad je ugrožena unutarnja sigurnost Republike Hrvatske, prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, odnosno, pomoći policijskim službenicima pri obavljanju poslova koji zahtijevaju povećani ili trajniji angažman policijskih službenika”.
Na taj način zamijenjena je dosadašnja Uredba o pričuvnoj policiji, koju je donijela vlada Zorana Milanovića u listopadu 2012. godine. U MUP-u su naveli kako, iako je u dokumentu iz 2012. omogućeno angažiranje čak 30 posto rezervnih policajaca, “nakon razmatranja dosadašnje Uredbe ocijenjeno da primjena pojedinih odredbi neće na zadovoljavajući i učinkovit način dovesti do angažmana pričuvnog sastava policije, tako da se pristupilo izradi prijedloga nove Uredbe”. Također, 2012. godine rezervni policajci mogli su biti angažirani 90 dana godišnje, a sada je to produljeno na 180.
Brza reakcija
Važno je napomenuti da MUP još od Domovinskog rata nije vraćao u službu pričuvne umirovljene policajce. Premda je prošla uredba iz 2012. omogućila angažiranje pričuvnih snaga, to nije bilo realizirano.
Usporedba nove i stare Uredbe o pričuvnoj policiji pokazuje koliko se promijenila sigurnosna situacija u proteklih sedam godina. U dokumentu donesenom u vrijeme Milanovićeve vlade uopće se ne spominju migracije i terorizam, koji su posljednjih godina postali glavni problemi u Europi. Ali u jesen 2012. nitko nije razmišljao o ISIL-ovim samoubojicama, niti predvidio pritisak više od milijun izbjeglica i migranata, s kojima su se nekoliko godina kasnije suočile brojne europske države. Nova Uredba stavlja naglasak upravo na te opasnosti.
“Za sigurnosni sustav od iznimnog je značaja da na raspolaganju ima osposobljene i spremne pričuvne snage, a rizici koji u današnje vrijeme utječu na sigurnosnu situaciju kao što su migrantski pritisak, terorizam, prirodne katastrofe, velike nesreće, zahtijevaju brzu reakciju redovnih snaga sigurnosti kojima, po potrebi, moraju biti spreme pružiti pomoć i osposobljene pričuvne snage”, objašnjava se u Uredbi o pričuvnoj policiji.
Zaštita sudionika
Osim toga, kako se nadalje pojašnjava, Republika Hrvatska će u prvoj polovici 2020. godine predsjedavati Vijećem Europske unije, radi čega će zbog potreba sigurnosti sudionika sastanaka, konferencija i sl. biti nužno angažiranje većeg broja policijskih službenika kojima pri osiguranju i zaštiti osoba, objekata i prostora pomoć mogu pružiti osposobljeni pričuvni policijski službenici.
Tu je i potreba za dodatnim policijskim snagama za vrijeme turističke sezone, a postojeći sustav slanja policajaca iz drugih gradova na Jadran, pokazao se skupim, pa će se od iduće godine, za iste poslove angažirati rezervisti iz lokalnih sredina.
Iskusni kadar
Može se pretpostaviti da će slično biti i na granici s BiH, posebno na područjima Ličke i Karlovačke županije, u kojima je angažiran veći broj policajaca iz drugih dijelova Hrvatske, na sprečavanju nelegalnih ulazaka migranata. Ovom Uredbom u MUP-u mogu angažirati i rezervni sastav i tako pojačati kontrole.
Iako je otvorena mogućnost da se u pričuvni sastav kandidira tko god želi, odlučeno je da, zbog iskustva, prednost imaju umirovljeni policajci mlađi od šezdeset godina, što znači da su u MZP-u procijenili da je bolje osloniti se na iskusni kadar, koji će usput ponešto i zaraditi. Ukupan broj angažiranih pričuvnih policijskih službenika može biti do 10 posto od ukupnog broja sistematiziranih radnih mjesta policijskih službenika srednje stručne spreme u Ravnateljstvu policije, policijskim upravama ili policijskim postajama. Na prijedlog glavnog ravnatelja policije, odluku o ustrojavanju, broju i sastavu pričuvne policije donosi ministar unutarnjih poslova, a svi pripadnici pričuvne policije bit će naoružani, uniformirani i imati identična zaduženja, poput redovne policije.
Kriteriji za buduće pripadnike pričuvnog sastava policije jesu završena srednja škola, potvrda o nekažnjavanju, a bivši pripadnici MUP-a trebaju dokazati da su otišli na temelju časnog otpusta, zatim je tu “posebna psihička i tjelesna sposobnost”, potom dokaz o motoričkim sposobnostima i na kraju, ne smiju biti članovi političkih stranaka.
Svi kandidati će ispred zdravstvene komisije proći uobičajena psihofizička testiranja, a oni koji polože, bit će u Policijskoj akademiji podvrgnuti provjeri motoričkih sposobnosti. Vladinom uredbom predviđa se i da “Ravnateljstva policije može raspisati natječaj samo za bivše policijske službenike kojima je prestala državna služba radi stjecanja prava na starosnu mirovinu ili na temelju sporazuma”.
Pripadnici pričuvne policije potpisat će ugovore na razdoblje između jedne i tri godine, pri čemu će u sastavu MUP-a smjeti ostati do 65. godine. Potom će ih se poslati na dodatne treninge, pri čemu su nekadašnji policajci oslobođeni pohađanja osnovnog tečaja u trajanju od 120 sati.
Bit će plaćeni prema učinku - osnova je prosječna neto plaća u Hrvatskoj, a zaradit će na temelju broja dana kad će biti angažirani, pri čemu su predviđeni dodaci za zadatke izvan prebivališta.
