Sve koji ovog vikenda krenu na skijanje prema zapadnoj Europi čekaju gužve na granicama, upozorilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Razlog su sustavne kontrole na graničnim prijelazima sa Slovenijom, uvedene izmjenama schengenskog režima u travnju prošle godine, a kojima se skeniraju i provjeravaju isprave svake osobe koja uđe u prostor u kojem ne bi trebalo biti unutarnjih kontrola između država članica EU-a.
Budući da Hrvatska još nije članica Schengena, a Slovenija jest, to znači da i hrvatski državljani, kao i državljani trećih zemalja, prolaze isti postupak provjere.
Isti taj postupak i Hrvatska provodi na svojim granicama, pa tako gužve ne treba očekivati samo na granici prema Sloveniji, nego i prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori.
Hrvatski državljani ipak su u određenoj prednosti jer oni mogu koristiti manje granične prijelaze sa Slovenijom, na kojima bi stoga kolone trebale biti manje. MUP stoga i preporučuje da se izbjegavaju Bregana i Macelj te da se za ulazak u Sloveniju koriste manji prijelazi.
Baš u vrijeme napetosti
Sustavne kontrole Slovenija je provodila i za božićne blagdane, pa su već tada na granici nastajale veće kolone, a gužve bi sada trebale biti i veće jer se očekuje da će se prema zapadu uputiti i državljani zemalja izvan EU-a koji žive i rade u Uniji, a vraćaju se s božićnih i novogodišnjih praznika.
Nakon što je primjena strožih kontrola počela lani u travnju, za uskrsne blagdane, nastale su tolike gužve da se ubrzo od njih odustalo te je Slovenija obavijestila Europsku komisiju kako se vraća na ciljane kontrole osoba, odnosno osoba za koje granični policajci procijene da zaslužuju detaljniju provjeru.
Slično se ponovilo i za vrijeme turističke sezone, a tada je bilo određeno da odluku o prelasku na ciljane kontrole donosi zapovjednik na graničnom prijelazu kad procijeni da je gužva prevelika.
No, s obzirom na aktualnu napetost oko Piranskog zaljeva, teško je očekivati da će zapovjednici sa slovenske strane biti dalekovidni, odnosno da će se na granicama uopće prelaziti na ciljane kontrole. Na sustavne kontrole Slovence obvezuju schengenska pravila, a nastale gužve mogu biti samo dodatni bonus, dodatni pritisak u sporu oko arbitraže i pitanja granice.
Rješenje za Hrvatsku je, naravno, ulazak u prostor Schengena, no do toga je sasvim sigurno još dalek put. Osim što Slovenija može blokirati pristup, a prema najavama tamošnjih političara to će sasvim sigurno i učiniti, Hrvatska još nije ispunila ni sve formalne preduvjete za pristupanje.
Kad ćemo u Schengen?
Prema nedavnoj raspravi u Europskom parlamentu, u kojem je iskazana podrška ulasku Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, mi još moramo ispuniti 30 kriterija za pristupanje sporazumu, od njih ukupno 98. Od neispunjenih 30 kriterija njih 14 je prioritetnih.
Posljednji značajniji uvjet koji je Hrvatska ispunila je uvođenje zajedničkog informacijskog sustava, u kojem je ukupno 70 milijuna osobnih podataka, a to je bilo krajem lipnja ove godine.
U međuvremenu se već najavljuje uvođenje novog sustava, EES, koji bi trebao evidentirati sve ulaske i izlaske iz zajedničkog prostora, uz podatke o izrečenim zabranama ulaska.
Sustav bi trebao postati operativan 2020. godine, no u njegovo korištenje neće biti uključene članice koje nisu primljene u Schengenski sporazum. Za Hrvatsku bi to značilo još jednu odgodu ako do tada ne postane članica schengenskog prostora.
Skeniranje za svakoga
Hrvatska policija dobila je pristup zajedničkom informacijskom sustavu 27. lipnja prošle godine, te je od tada na granicama provedeno 75 milijuna kontrola i otkriveno više od 4000 prekršitelja kojima je zapriječen ulaz u EU.
Članice EU-a koje provode sustavne kontrole dužne su skenirati dokument svake osobe koja ulazi u Uniju te podatke provući kroz nacionalne i Interpolove baze podataka. Ulazak Hrvatske u informacijski sustav značio je da Slovenija više ne mora provjeravati i osobe koje putuju prema Hrvatskoj, nego samo one koje u Sloveniju ulaze iz Hrvatske.