Vlada bi mogla u budućnosti značajno smanjiti broj svojih ministarstava, a optimalan broj kojim bi se moglo dobro funkcionirati jest 12, čime bi se Hrvatska napokon mogla odmaknuti od neslavne liste rekordera u EU po broju ministarstava, doznaje Jutarnji list.
Ministarstvo uprave, naime, prošli je tjedan u javnu raspravu uputilo novi prijedlog Zakona o sustavu državne uprave u kojem se prvi put spominje mogućnost manjeg broja ministarstava. Ne toliko izravno, nego je izmijenjen postojeći članak zakona koji definira rad ministarstava na način da više ne stoji kako se “ministarstva ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja”, nego se u novom prijedlogu navodi u članku 55. stavku 1. da se “ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja”. U stavku 2. također se navodi da se u sastavu ministarstva ustrojavaju najmanje dvije upravne organizacije.
To je praktički prvi korak prema spajanju nekih ministarstava ili pretvaranju nekih od njih u upravne organizacije u nekom drugom ministarstvu jer, primjerice, Ministarstvo turizma ne bi više moglo obavljati samo poslove iz područja turizma, nego bi se najvjerojatnije spojilo s nekim drugim ministarstvom, vjerojatno s Ministarstvom gospodarstva. Optimalan broj ministarstava koji spominju neki naši sugovornici jest s 20 na 12, što bi doista predstavljalo radikalno smanjenje od čak 40 posto.
O ovoj temi moglo bi se ozbiljno početi razmišljati u izbornoj godini, ali pitanje je bi li se to provelo u mandatu ove Vlade, što bi onda značilo i ozbiljnu rekonstrukciju, jer bi se u tom slučaju premijer nekim ministrima morao zahvaliti na suradnji, ili će pak ova Vlada to napraviti za neku buduću vlast koja će 2020. zasjesti u Banske dvore. To bi onda značilo, piše Jutarnji list, da će biti i manje manevarskog prostora za namirivanje koalicijskih partnera.
- Vlada dobro funkcionira i na ovaj način, ali vjerujem da će se na dnevnom redu u budućnosti naći i tema o smanjenju broja ministarstava - kratko je komentirao Kuščević koji nije mogao potvrditi niti demantirati da se o tome razmišlja u Vladi, a na pitanje kada bi se to moglo dogoditi, nije mogao precizno odgovoriti.
- Riječ je o materiji koja se detaljnije regulira drugim zakonom, a to je Zakon o ustrojstvu ministarstava i drugih tijela državne uprave - pojašnjava Kuščević.
Već se i prije spominjala mogućnost da se smanji broj ministarstava te da se na taj način odradi i rekonstrukcija Vlade. Tako bi se, primjerice, sigurno mogli spojiti socijala i zdravstvo, kako je to nekoć bilo, Ministarstvo graditeljstva moglo bi se spojiti s Ministarstvom pravosuđa, a Ministarstvo turizma bi moglo ići u Ministarstvo gospodarstva. Pitanje je trebaju li nam posebna ministarstva uprave ili državne imovine.
Ministarstvo branitelja bi se, pak, moglo spojiti s Ministarstvom obrane, odnosno postati uprava u MORH-u. Mogle bi se spojiti i financije i fondovi EU, možda i zaštita okoliša i poljoprivreda, a da se energetika vrati u Ministarstvo gospodarstva. Nekad su i kultura i obrazovanje bili zajedno, a možda bi se moglo razmišljati i o ukidanju ministarstva rada i mirovinskog sustava kao posebnog ministarstva.
- Ova odredba veže se na logički zaključak da ako se u sastavu ministarstva ustrojavaju najmanje dvije upravne organizacije, koje se pak ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja, po prirodi stvari, niti jedno ministarstvo ne može se ustrojiti za samo jedno upravno područje - odgovaraju u Ministarstvu uprave.
Kada je riječ o ostalim odredbama zakona, najvažnije su one o ukidanju mjesta pomoćnika ministara koje će zamijeniti ravnatelji uprava. Oni će ubuduće biti državni službenici koje će Vlada imenovati temeljem javnog natječaja prema jasno utvrđenim kriterijima, a neće više biti imenovani dužnosnici. Time se, kažu u Ministarstvu, depolitizira i profesionalizira državna uprava.
Također, budući da se ukidaju uredi državne uprave, njih 20, u zakonu se stvaraju preduvjeti da županije preuzmu dio poslova u prvom stupnju, a u tom procesu oko 500 ljudi će otići u mirovinu uz otpremnine, dok će s druge strane županije dobiti novu radnu snagu za buduće poslove koje će obavljati. Broj tijela državne uprave tako bi se trebao smanjiti s 52 na 32.
- Novi zakon ne kategorizira tijela državne uprave na središnja i prvostupanjska tijela, tako da su vrste tijela državne uprave predviđene ovim zakonom samo ministarstva i državne upravne organizacije, koje se pak prema organizacijskom i funkcionalnom kriteriju dijele na državne uprave, državne zavode, državna ravnateljstva, državne urede i državne inspektorate - pojašnjavaju u Ministarstvu uprave, prenosi Jutarnji list.