Veliko istraživanje među mladima otkriva: najviše vjeruju policiji, vojsci i Crkvi, ali ne i političarima. Čak četvrtina želi da im partner prije braka bude nevin 

Za četvrtinu njih važna karakteristika u odabiru budućeg bračnog partnera/ice je nevinost, vole obitelj i brak i za većinu su to neupitne vrijednosti, djecu bi odgajali upravo prema modelu svojih roditelja, donosi Slobodna Dalmacija.

Gotovo polovina najviše povjerenja među društvenim i političkim institucijama ima u represivni aparat – vojsku i policiju, visoko kotira i crkva, a najniže političari te državna i lokalna vlast. Vole demokraciju, ali nisu neskloni ni autoritarnom načinu upravljanja i vladanja. Od društvenih vrijednosti prednost daju zapošljavanju i sigurnosti nad jednakosti i vladavinom prava. Svega četvrtina važnim smatra sudjelovanje u građanskim inicijativama, njih 62 posto politika uopće ne zanima, a za uspjeh i dalje presudnim smatraju dobre veze s ljudima na položaju.

Takva je, više-manje, današnja generacija mladih u Hrvatskoj, ona u dobi od 14 do 29 godina, čiji su predstavnici iz cijele zemlje bili obuhvaćeni najnovijim istraživanjem o vrijednostima i stavovima mladih, predstavljenom u utorak.

No, već sada je uočljivo, kažu istraživači, da su među hrvatskom mladeži nastavljeni trendovi iz posljednjih godina koji pokazuju visok utjecaj tradicionalnih vrijednosti, neokonzervativizam, a neka su istraživanja pokazala da su u pojedinim segmentima mladi danas konzervativniji od svojih roditelja

Jedini podatak koji u najnovijem istraživanju možda najviše odskače od ostalih jest onaj prema kojemu čak 26 posto današnjih mladih smatra nevinost budućeg bračnog partnera važnom karakteristikom, dok je u prvom valu istraživanja 2012. godine to bilo važno za svega deset posto mladih.

– Moram priznati da nas je to začudilo. Sigurno je na to utjecalo više faktora, jednim dijelom proizlazi iz socijalizacije preko vjeronauka u školi, a vidimo i da posljednjih godina jača desni val konzervativizma, angažman pojedinih udruga, koji nije specifičan samo za Hrvatsku

Pitanje je koliko mladi to misle, a koliko ih doista živi prema tim načelima. Jer, s druge strane, imate podatak o tome da je opala distanca mladih prema homoseksualcima, da su skloni uspostavljati prijateljstvo s osobama drukčijeg sociokulturnog podrijetla i da su, unatoč nekim zadržanim rodnim stereotipima, mladi na verbalnoj razini orijentirani prema jednakosti spolova.

Dakle, možemo govoriti o proturječnim procesima u Hrvatskoj, ali i u svijetu – objašnjava prof. dr. Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju na Institutu za društvena istraživanja i članica istraživačkog tima na projektu.

Što se tiče obiteljskih vrijednosti, ona kaže da obitelj u Hrvatskoj nikada i nije bila ugrožena te da je općenito važna žiteljima zemalja južne Europe i Mediterana. Ipak, pitamo je li sklonost autoritarnosti (a profesorica Ilišin otkriva da su mladići u ovom istraživanju čak rekli da bi autoritarni model primijenili i u odgoju djece) pomalo netipična za mlade generacije?

– Veće povjerenje u represivni aparat slično je u svim bivšim socijalističkim zemljama, što ukazuje na manjkavo demokratsko naslijeđe. Međutim, mi već tridesetak godina živimo u višestranačju, ovo je generacija mladih koja se u socijalizmu nije ni rodila.

Način na koji politika i institucije funkcioniraju u demokratskoj Hrvatskoj očigledno je doveo do demokratskog deficita, a to je naišlo na plodno tlo i među mladima – kaže profesorica Ilišin. Oslonac na autoritete, poput vojske, policije ili crkve, kaže ona, pojednostavljuje život, oslobađa veće odgovornosti, pa je tako i ovo istraživanje pokazalo da su mladi u Hrvatskoj spremni manje od vršnjaka iz drugih zemalja preuzimati odgovornost.

– To govori o svojevrsnom konformizmu, oportunizmu. Stoga je važno uvođenje građanskog odgoja u škole. On neće preko noći od svih građana stvoriti demokrate, ali pomoći će odgojiti ljude koji razumiju političke procese i politički sustav – poziva ona.

Za splitsku psihologinju Mirjanu Nazor također ovi rezultati nisu neočekivani jer, kaže, slična su promišljanja uočljiva među mladima u posljednjih desetak godina.

– Na javnom planu se često o konzervativizmu govori podrugljivo, kao da je on loš sam po sebi. Nema ništa loše u poštivanju obiteljskih vrijednosti, ali treba više voditi računa o tome da obitelj mijenja svoju fizionomiju i da ne može funkcionirati kao prije sto godina. Tu nastaje problem, kada se mladi žele vratiti unazad, umjesto da način na koji te vrijednosti žive bude primjeren 21. stoljeću – kaže Nazor.

Mlade treba potaknuti da otvoreno razgovaraju o vrijednostima, treba ih saslušati i poticati na vlastito promišljanje, a ne da određene predrasude, bile one lijeve ili desne, uzimaju zdravo za gotovo, smatra ona.

Stavovi mladih u Hrvatskoj odraz su društvene klime - kaže sociolog sa Zadarskog sveučilišta doc. dr. Sven Marcelić, kojeg zabrinjava podatak iz istraživanja o potpunom nepovjerenju mladih u društvene institucije i uočavanju korumpiranosti društva.

– Logično bi bilo da mladi daju energiju društvenim procesima, ali oni su očigledno letargični. Po tome su konzistentni s drugim dijelovima populacije, dakle odraslima, od kojih potpuno preuzimaju te modele – kaže Marcelić. za Slobodnu Dalmaciju.  Ističe i da je jedno drugo istraživanje pokazalo da iz zemlje emigriraju uglavnom oni koji su vrijednosno najmoderniji, što ukazuje da nas i u budućnosti čeka „još više istog“.