Nakon punih deset godina nadmudrivanja s Carinom, Vijećem za prekršajni postupak Ministarstva financija i Visokim prekršajnim sudom H.T. iz Drniša država će ipak morati vratiti njegovih 9500 eura i 20.000 kuna, piše Jutarnji list.
Bez tog novca H.T. je ostao 4. srpnja 2008. godine, i to na carinskoj ispostavi Kamensko. Džepova punih novca uputio se u BiH, no na granici je prošao pokraj carinika, a da mu nije prijavio veliku količinu gotovine što ju je ponio sa sobom.
Prekršaj
Policajac je, međutim, otkrio da prenosi iznos koji daleko premašuje dopuštenu svotu i tako je Drnišanin završio u prekršajnom postupku. Već je prvostupanjskim rješenjem proglašen krivim jer se ogriješio o Zakon o deviznom poslovanju te Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, te mu je izrečena globa od 5000 kuna, i još zaštitna mjera kojom mu je sva gotovina oduzeta.
Tijekom prekršajnog postupka Drnišanin je rekao da novac nije prijavio jer je rutinski prelazio granicu.
Porijeklo novca dokazao je bankovnim izvodima, a dostavio je i uplate iz kojih se vidjelo da je u 30 godina rada mogao uštedjeti taj iznos. Novac je podigao, tvrdio je, jer mu je trebao za popravak automobila.
Prekršajno vijeće mu nije povjerovalo te su utvrdili da nije dokazano porijeklo novca, kao ni svrha radi koje ga je želio prenijeti preko granice. Priču o popravku vozila također su odbacili, i to zato što se ispostavilo da mu se kamion pokvario dan ranije, 3. srpnja 2008. godine.
Premda je zakon dopuštao mogućnost da se u iznimnim slučajevima u kojima postoje olakotne okolnosti gotovina ne oduzme ili da se ne oduzme cijeli iznos, sve prekršajne instance su smatrale da u konkretnom slučaju nije bilo nikakvih olakotnih okolnosti.
Naime, rješenje prvoga stupnja potvrdile su sve instance, uključujući Visoki prekršajni sud. No, kada je predmet došao pred Ustavni sud, za što je trebalo deset godina, stvar se okrenula.
Ravnoteža
Ustavni suci su u odluci od 10. srpnja 2018. utvrdili da su Drnišaninu ipak povrijeđena ustavna prava time što mu je oduzet sav novac koji je namjeravao prenijeti u BiH.
- Mjera oduzimanja novca nedvojbeno je predstavljala zakonito miješanje države u podnositeljevo vlasništvo i imala je legitimni cilj u općem interesu - sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma, navodi se u ustavnosudskoj odluci.
No, u nastavku se napominje da u konkretnom slučaju ne postoji ni jedan podatak da je H.T. evidentiran radi ranijih prekršaja ili kaznenih djela, ali ni kasnije. Ustavni sud nalazi da nije bila utvrđena ravnoteža između zahtjeva općeg interesa zajednice i zahtjeva zaštite prava vlasništva H.T.
Slični slučajevi
- U konkretnom slučaju Vijeće za prekršajni postupak i Visoki prekršajni sud nisu sagledali sve učinke svog tumačenja, odnosno primjene mjerodavnog prava na osobnu situaciju podnositelja u svijetlu ustavnog i konvencijskog jamstva zaštite prava vlasništva - naveli su ustavni suci. U svojoj odluci Ustavni sud spominje i dva ranija slična slučaja radi kojih je Europski sud za ljudska prava donio odluke protiv Republike Hrvatske.
Ustavni sud nije u svojoj odluci naveo da se Drnišaninu mora vratiti novac, nego je naložio da se predmet vraća u Ministarstvo financija na ponovni postupak. No, iz sadržaja ustavnosudske odluke jasno je da treba korigirati zaštitnu mjeru oduzimanja novca.
