StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetTRAČAK NADE

Veći minimalac, manja davanja za polovne automobile, porezna rasterećenja... Donosimo popis zakona koji stupaju na snagu prvog dana 2018.: mogu li nove odredbe poboljšati živote građana?

28. prosinca 2017. - 09:36

Radnici na minimalcu od iduće će godine dobiti 131 kunu veću neto plaću, građani će kod kupnje rabljenih automobila platiti manja davanja državi, a lokalnim će jedinicama pripasti sav prihod od poreza na dohodak, neke su od zakonskih novina koje na snagu stupaju početkom 2018., a Ministarstvo financija najavljuje daljnja porezna rasterećenja u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde kuna. 

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupaju izmjene Zakona o minimalnoj plaći, novi zakoni o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, o reviziji, o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o uslugama u turizmu, kao i niz podzakonskih propisa.

Iz Ministarstva financija su krajem prošlog tjedna najavili da 2018. donosi daljnja porezna rasterećenja građana i poduzetnika u ukupnom iznosu između 1,1 i 1,2 milijarde kuna. Tako se s osnova promjena u sustavu PDV-a očekuje porezno rasterećenje od oko pola milijarde kuna, od promjena u sustavu poreza na dohodak oko 266 milijuna kuna, a od promjena u oporezivanju nabave automobila oko 450 milijuna kuna.

Minimalna plaća

S početkom iduće godine minimalna plaća u Hrvatskoj iznosit će 3.439 kuna u bruto iznosu, odnosno u neto iznosu 2.752 kune. To je povećanje minimalne plaće za pet posto, odnosno za 163 kune bruto i 131 kunu neto, tako da će ona od iduće godine iznositi 43 posto prosječne plaće.

Nova minimalna plaća, zamjećuju računovodstveni stručnjaci, počet će se obračunavati za siječanj, što znači da će se isplaćivati u veljači.

Zakonske su izmjene precizirale i da u minimalnu plaću ne ulaze povećanje za prekovremeni, noćni i rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Po podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi, u 2016. minimalnu je plaću primalo 76.400 radnika, a riječ je uglavnom o zaposlenicima u radno intenzivnim djelatnostima, kao što su tekstilna, kožarska i slične industrije.

Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima predviđeno je da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto, čime bi i davanja poslodavaca na minimalnu plaću bila manja za 103,85 kuna odnosno troškovi bi im bili smanjeni s 3.893,47 kuna na 3.735,62 kune. Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.

S obzirom na te kompenzacijske mjere, zdravstvo će, kako se procjenjuje, ostati bez 250 milijuna kuna, no ministar zdravstva Milan Kujundžić početkom prosinca je izjavio kako mu je obećano da zdravstvo neće ostati bez tog novca.

Prihod od poreza na dohodak

Prihod od poreza na dohodak, uključujući i prihod od tog poreza po osnovi kamata na štednju, od 2018. će u cijelosti ići lokalnim jedinicama, predviđa novi Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Prema novoj raspodjeli općine odnosno gradovi u ukupnom prihodu od poreza na dohodak sudjelovat će sa 60 posto, županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije je 6, a za fiskalno izravnanje 17 posto.

Procjena fiskalnog efekta novog zakona je oko 1,4 milijarde kuna, izjavio je ministar financija Zdravko Marić predstavljajući zakonske novine.

Ako neka lokalna jedinica zbog novih zakonskih pravila bude u nepovoljnijem položaju odnosno ako joj prihodi zbog toga budu manji nego do sada, država će kompenzirati to smanjenje. Predviđeno razdoblje za kompenzacijske mjere je pet godina - izravno iz državnog proračuna manjak bi se u potpunosti kompenzirao 2018., 2019. i 2020. godine, 2021. kompenzacija bi bila 60 posto, a 30 posto u 2022. 

Porezno rasterećenje

Prema najavama iz Ministarstva financija, već ranije donesene zakonske izmjene u sustavu PDV-a, podzakonski akti vezani uz porez na dohodak te promjene u sustavu trošarina na automobile u 2018. će građanima i poduzetnicima donijeti daljnja porezna rasterećenja. 

Naime, još krajem 2016. godine usvojene izmjene Zakona o PDV-u predvidjele su da se s početkom 2018. prag za ulazak u sustav PDV-a podiže s 230 na 300 tisuća kuna.

Uz to, poduzetnici će imati i dodatne pogodnosti prilikom nabave ili najma automobila. Poduzetnici u sustavu PDV-a imat će mogućnost odbiti 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz nabavne vrijednosti do 400.000 kuna po jednom automobilu. 

U skladu s podizanjem praga za ulazak u sustav PDV-a od početka 2018. podiže se i prag koji obrtnicima i drugim izjednačenim djelatnostima omogućuje da izaberu paušalno oporezivanje dohotka te će i za njih taj prag biti podignut s 230 na 300 tisuća kuna.

Uvjete za paušalno oporezivanje sada ostvaruje oko 27.000 obveznika uglavnom obrtnika, a s podizanjem praga u tom bi sustavu moglo biti njih 30.000 više.

Sezonski radnici

S početkom 2018. na snagu će stupiti i neke odredbe Zakona o porezu na dohodak usvojene u paketu porezne reforme krajem 2016. Tako će od iduće godine biti sužen krug uzdržavanih članova obitelji za koje građani obveznici poreza na dohodak mogu ostvariti poreznu olakšicu.

Uzdržavanim članovima obitelji smatrat će se tako djeca, roditelji i bračni drugovi (kao i izvanbračni drugovi, životni partneri i neformalni životni partneri), djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik skrbnik. Porezna se olakšica, pak, više neće moći dobiti za roditelje bračnog druga, bake i djedove, unuke i praunuke, maćehe ili očuhe, bivše bračne drugove za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje.

Novina je od početka iduće godine i dostava porezne kartice elektroničkim putem radniku ili neposredno poslodavcu uz suglasnost radnika.



Do sada je za svaku promjenu podataka u poreznoj kartici trebalo osobno doći u ispostavu Porezne uprave i dostaviti potrebne podatke primjerice o uzdržavanim članovima, promjeni prebivališta ili uobičajenog boravišta, dok će se od iduće godine to moći dostavljati elektroničkim putem. Promjene će tako moći prijavljivati poslodavci koji su korisnici ePorezne, a bit će to moguće i izravno putem sustava e-građani.

Svi građani koji na svojim poreznim karticama imaju upisane osobe koje se po novome više neće smatrati uzdržavanim članovima imat će rok od mjesec dana, do kraja siječnja 2018., da to isprave u poreznim karticama.
Novine u sustavu poreza na dohodak donose i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje će, procjenjuju u Poreznoj upravi, za porezne obveznike značiti rasterećenje u iznosu od oko 266 milijuna kuna.

Važna je novina tog podzakonskog propisa da se trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika više neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada.

Također, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada od početka iduće godine neće se smatrati ni bezalkoholni topli i hladni napici koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena.
Izmjenama Pravilnika je kod određivanja plaće u naravi, kao što su primjerice bonovi ili drugi darovi, prag za određivanje godišnjeg iznosa podignut sa 400 na 600 kuna.

Manja davanja za kupnju automobila

Uz izmjene u sustavu PDV-a koje će poduzetnicima omogućiti olakšice prilikom nabave automobila, i građani će od iduće godine plaćati manja davanja državi prilikom kupnje rabljenih vozila, a najavljeno je to i za nabavu novih automobila.
Naime, Sabor je u prosincu izmijenio Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, čime je trošarina za kupnju rabljenih automobila zamijenjena upravnom pristojbom.



Do sada se kod kupnje rabljenih automobila plaćala trošarina u visini pet posto vrijednosti vozila, dok će se od početka 2018. plaćati upravna pristojba koja će ovisiti o snazi motora (u kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti vozila.
Sam iznos te naknade Vlada je prošli tjedan utvrdila uredbom, a kreće se od jedne kune po kilovatu (KW) za automobile starosti od 21 do 30 godina do 50 kuna po KW za aute do jedne godine.

Iz Ministarstva financija su kod donošenja zakonskih izmjena isticali kako će one značiti i upola manja davanja, a i neslužbeni izračuni pokazuju da davanja po osnovu naknade umjesto trošarine najčešće gotovo prepoloviti davanja državi odnosno smanjiti ih od nekoliko desetaka do nekoliko tisuća kuna.

Po podacima Ministarstva financija, u 2016. je bilo izdano oko 210 tisuća rješenja s osnova trošarina na promet rabljenih vozila što je proračunu donijelo 194 milijuna kuna, dok se u idućoj godini s osnova upravne pristojbe očekuje upola manji prihod, odnosno oko sto milijuna kuna manje.

I prijenos vlasništva prilikom kupnje rabljenih vozila od iduće će godine biti znatno jednostavniji. Sada promjena vlasništva uključuje tri-četiri koraka, dok će od iduće godine cijeli postupak biti znatno jednostavniji i obavljat će se na jednom mjestu, u tijelu nadležnom za registraciju gdje će se plaćati i upravna pristojba.

Iz Ministarstva financija su prošli tjedan najavili kako bi sredinom siječnja moglo doći i do promjena u oporezivanju prilikom nabave novih automobila, odnosno donošenje uredbe prema kojoj bi od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzeti vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna, a takvih je oko 65 posto svih novih prodanih vozila.

Nadzor revizora

S početkom 2018. na snagu stupa i novi Zakon o reviziji, koji propisuje da će ubuduće nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora provoditi Ministarstvo financija, dok će Hrvatskoj revizorskoj komori ostati neke druge ovlasti.

Novi zakon propisuje i obvezu da subjekti od javnog interesa prepoznati kao subjekti od sistemske važnosti moraju ugovoriti zakonsku reviziju s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva. Tu obvezu imat će tvrtke koje zapošljavaju više od 5000 radnika tijekom poslovne godine i imaju aktivu veću od pet milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine.
Revizorska društva koja obavljaju reviziju subjekata od javnog interesa morat će imati najmanje tri zaposlena revizora u punom radnom vremenu, umjesto dosadašnja dva, neke su od novina zakonske regulative revizije.

Tvrtke će istog revizora moći imati najviše sedam godina, a Ministarstvo će barem jednom u tri godine provesti nadzor revizorskih društava koje obavljaju reviziju sistemski važnih tvrtki, dok će nadzor ostalih revizorskih društava provoditi bar jednom u šest godina.

Sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma

Novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma donosi niz novih preventivnih odredbi, među njima i onu o ograničavanju poslovanja s gotovinom. Tako pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Hrvatskoj neće smjeti primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u vrijednosti 75.000 kuna, dok je do sada bilo 105.000 kuna. 
Obveznici zakona, primjerice banke ili druge financijske institucije, bit će dužne prilikom svake uplate gotovine i mjenjačkog posla u iznosu 200.000 kuna i većoj prikupiti podatke o izvoru gotovine.

Novine su vezane i uz provođenje nacionalne i nadnacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, a nova je i definicija "politički izložene osobe". Njome su obuhvaćene domaće i strane fizičke osobe, uključujući članove njihove obitelji i bliske suradnike, a popis politički izloženih osoba proširen je i na općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike izabrane na lokalnim izborima.

Novina je Zakona i uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata, središnje elektroničke baze podataka o fizičkim osobama stvarnim vlasnicima pravnih osoba osnovanih u Hrvatskoj te trustova i s njima izjednačenih subjekata stranog prava ako su oni obveznici osobnog identifikacijskog broja.

Registar će operativno voditi Fina, a Zakon regulira kome će podaci iz tog registra biti dostupni i u kojem opsegu. 

Turistički sektor

Nova će godina donijeti promjene i u zakonskoj regulativi usluga u turizmu, a nakon 15-ak godina porast će i boravišna pristojba.



Naime, od 1. siječnja na snagu će stupiti novi Zakon o pružanju usluga u turizmu, a kojim je odgoda od šest mjeseci predviđena za usklađivanje s direktivom EU vezano za paket aranžmane, što će na snagu stupiti 1. srpnja 2018.
Zakonom se uz ostalo uređuju načini pružanja usluga turističkih agencija, vodiča, voditelja putovanja, animatora i drugih, kao i usluga u posebnim oblicima turizma, od nautike, zdravstvenog i kongresnog te turizma na poljoprivrednim gospodarstvima, davanja usluga u turizmu, ugovori o putnom aranžmanu i dr.

Jedna od većih novosti u odnosu na važeći zakon je i propisivanje načina pružanja usluga zdravstvenog turizma. Omogućava se, naime, proširenje kruga pružatelja turističkih usluga u zdravstvenom turizmu pa se tako, uz specijalne bolnice i lječilišta, omogućava pružanje tih usluga i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti te samostalno zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita.

Zakonom se dodatnu uređuje, primjerice, i pružanje usluga u području turističkog ronjenja, turističkih transfera i pustolovnog turizma, dok se crkvi i vjerskim zajednicama omogućava organiziranje hodočašća i drugih putovanja u funkciji promicanja i očitovanja vjere.

Uredbom, donesenom još sredinom 2017., Vlada je regulirala visinu boravišne pristojbe za 2018. te tu pristojbu povećala po prvi put u više od 15 godina.

U 2018. će se tako plaćati boravišna pristojba u rasponu od 2,5 do 8 kuna po osobi i noćenju, ovisno o razredu turističkog mjesta i razdoblju korištenja. Tako će se najmanjih 2,5 kuna plaćati izvan sezone u D i ostalim razredima turističkih mjesta, dok će se najviši iznos od 8 kuna, umjesto dosadašnjih 7 kuna, plaćati u mjestima turističkog A razreda za vrijeme glavne sezone.
Bez naplate tunelarine za Svetog Iliju i bez poreza na nekretnine

Veliko olakšanje građanima Imotske krajine i Splitsko-dalmatinske županije bit će besplatan prolaz kroz tunel Sveti Ilija.
Vlada je, naime, sredinom prosinca odlučila da 1. siječnja 2018. prestaje važiti odluka o uvođenju naplate cestarine za uporabu tunela Sveti Ilija, koja se u iznosu od 20 kuna naplaćivala od 2013. godine.

Važna novina za koju je prvotno bilo predviđeno da se počne primjenjivati od 1. siječnja 2018. - jednostavni porez na nekretnine - je odgođena.

Iako je uvođenje tog poreza bilo predviđeno zakonskim rješenjima usvojenim krajem 2016. godine, negdje u proljeće ove godine počele su žustrije rasprave i prigovori te potpisivanje peticije protiv njegova uvođenja. 

Najavljujući odgodu premijer Andrej Plenković je ocijeno da hrvatska javnost nije dovoljno dobro upoznata sa svim aspektima poreza na nekretnine.

"U ovom trenutku prevladava stav da, nakon dodatne analize i rasprave, vidimo da li je najmudrije rješenje da se predloži odgoda primjene toga poreza za jedno dogledno vrijeme", izjavio je premijer početkom kolovoza.
Na prijedlog Vlade, Sabor je u listopadu usvojio izmjene Zakona o lokalnim porezima i iz tog zakona 'izbacio' odredbe o porezu na nekretnine pa će se umjesto njega i nadalje plaćati komunalna naknada, porez na kuće za odmor i spomenička renta. 

07. studeni 2024 16:42