Izmjene mirovinskih zakonskih propisa daju konkretne rezultate. Okreće se, naime, trend masovnog povratka iz drugog u prvi stup do te mjere da je kombinirana mirovina iz prvog i drugog stupa postala izborom većine onih koji odlaze u mirovinu.
Donedavno je više od 13 tisuća osiguranika (preko 98 posto), prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, biralo povratak u prvi stup, a sada već 55 posto budućih umirovljenika bira kombiniranu mirovinu. Razlog je jasan, od početka ove godine svi osiguranici koji štede u obveznim mirovinskim fondovima, kad im dođe vrijeme za mirovinu, ne moraju se vraćati u prvi stup da bi dobili dodatak na mirovinu od 27 posto, koji se isplaćuje iz sustava međugeneracijske solidarnosti.
Priznavanjem mirovinskog dodatka i članovima drugog stupa kombinirana mirovina iz prvog i drugog stupa očekivano postaje povoljnija opcija za većinu budućih umirovljenika.
Do kraja svibnja REGOS (Središnji registar osiguranika) je na kućne adrese osiguranika drugog mirovinskog stupa, budućih korisnika mirovina, dostavio 1094 informativna izračuna koje su pripremili HZMO i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD). Riječ je o osiguranicima koji su predali papire za mirovinu nakon siječnja 2019. godine, te na osnovi tog izračuna biraju hoće li primati čistu državnu ili kombiniranu mirovinu.
Dosad su se izjasnila 892 osiguranika, od čega ih je 416 odabralo mirovinu samo iz I. stupa, a 476 iz I. i II. stupa, što je bitno više od ukupnog broja onih koji su dosad izabrali kombiniranu mirovinu. Naime, prije nego što je isplata dodatka prenesena i na drugi stup, dvostupne je mirovine primalo samo 300-tinjak građana. Po novome, sada je već izabire 55 posto članova drugog stupa.
Zanimljivo je, međutim, da još nije isplaćena niti jedna dvostupna mirovina po novim uvjetima iako je zakon na snazi punih pet mjeseci, a od prvih izračuna prošlo je više od 60 dana. Iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva poručuju da bi prve doznake trebale stići do kraja ovog tjedna jer upravo istječe rok za one korisnike koji su među prvima predali obrazac.
Sporosti u realizaciji kumovala je podulja i komplicirana procedura po kojoj su oni što su predali zahtjev za mirovinu najprije tri mjeseca čekali da krene izdavanje informativnih izračuna, a nakon što ih prime i izaberu što će, prvo im HZMO mora priznati pravo na mirovinu te o tome obavijestiti Regos.
Potom Regos dostavlja obrazac R-POD putem kojega biraju mirovinsko osiguravajuće društvo koje će im isplaćivati mirovinu. Zasad je samo jedno, no država će do kraja ove godine osnovati i drugo. Kada vrate obrazac Regosu, čeka se protek zakonskog roka od 15 dana i nakon toga se daje nalog mirovinskom fondu da prebaci novac u roku od pet dana.
Podataka o visini dvostupnih mirovina još nema (prvi podaci o isplati iz II. stupa za korisnike koji su pravo ostvarili od ove godine trebali bi biti dostupni nakon isplate u srpnju), ali može se s velikom sigurnošću pretpostaviti da se na povratak u prvi stup odlučuju radnici koji su tijekom radnog vijeka primali plaće manje od 80 posto prosječnih plaća u zemlji.
I izračuni Ministarstva rada pokazali su da će se ostanak u kombiniranoj mirovini isplatiti građanima čija je prosječna plaća iznad 80 posto prosječne plaće, odnosno onima koji u ovom trenutku zarađuju više od 5000 kuna.
Zajedno s prvom isplatom mirovine ići će i isplata 15% jednokratnih iznosa onima koji to žele. Radnicima koji su štedjeli u drugom stupu, bilo da su bili dobrovoljni ili obvezni osiguranici, država je omogućila da u trenutku umirovljenja povuku 15 posto ušteđene svote jednokratno.
Tako je od do sada ugovorenih mirovina njih približno 27 posto iskoristilo pravo na isplatu 15 posto jednokratno. Takva isplata omogućena je samo onim radnicima čija je osnovna mirovina iz I. stupa veća 15% od najniže mirovine iz I. stupa.
Kolika bi trebala biti buduća mirovina da bi se steklo pravo na isplatu 15 posto štednje? Ako ste radili 15 godina, što je minimalan broj radnih godina za mirovinu, i nalazite se u drugom stupu, imat ćete pravo na isplatu 15 posto svoje štednje ako vam mirovina iz prvog stupa bude veća od 1097 kuna.
U slučaju da ste radili 30 godina, imate pravo na isplatu 15 posto štednje ako vam mirovina bude veća od 2194 kune. Ako ste radili 32 godine, mirovina ne smije biti ispod 2340 kuna, a u slučaju da ste radili 37 godina, ne smije biti ispod 2706 kuna.
Trenutačno je, nažalost, svaki peti radnički umirovljenik, oko 253 tisuće osoba, korisnik najnižih mirovina i ona u prosjeku iznosi 1587 kuna.
Porez na jednokratnu isplatu
Jednokratna isplata 15 posto ukupno prenesenog novca iz obveznog mirovinskog fonda bit će dio prve isplate iz mirovinskog osiguravajućeg društva, nakon sklapanja ugovora o mirovini. Prva isplata sadrži isplatu redovne mirovine, sve zaostatke mirovine od dana ostvarivanja prava na mirovinu te jednokratnu isplatu, ako je ugovorena.
Važno je znati da će prigodom ove isplate biti uplaćen porez na dohodak od nesamostalnog rada prema odgovarajućoj poreznoj stopi. Ona iznosi 12 posto na iznos do 30.000 kuna i 18 posto na onaj koji eventualno premašuje tu svotu, plus pripadajući prirez u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak. Korisnici mogu dobiti povrat dijela poreza i prireza po godišnjem obračunu ili ako je svota veća, moguća je i obveza doplate. Ako se korisnik odluči za jednokratnu isplatu 15 posto novca, mirovina iz drugog stupa izračunat će se prema preostaloj svoti.
Prinosi fondova
Kada se gledaju prinosi mirovinskih fondova, treba gledati duže razdoblje. Od osnutka do kraja travnja ove godine, primjerice, prosječni godišnji prinos u AZ fondu kategorije A iznosi 7,23%, u fondu B 5,51%, a u fondu C 5,52% i značajno je iznad stope inflacije, što znači da je povećana realna vrijednost imovine članova.
Na osobnom računu jednog korisnika koji nam je dao podatke na uvid evidentno je da je u 17 godina uplaćeno ukupno 199.503,26 kuna, a da je trenutačno stanje na računu 339.463,34 kune, odnosno da je zarađeno 140.000 kuna.
Doživotne mirovine
Ako se prilikom odlaska u mirovinu odlučite za kombiniranu isplatu, glavninu mirovine dobivat ćete preko HZMO-a (prvi stup), a drugi dio isplaćivat će vam mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) u koje prebacujete novac ušteđen u drugom stupu.
Mirovina iz drugog stupa je kao i ona iz prvog, doživotna, a njezina visina ovisi o ušteđenom iznosu, životnoj dobi i modelu raspodjele mirovinskih prava. Prije sklapanja ugovora s MOD-om morate odabrati model isplate kojim se određuje tko i pod kojim uvjetima sudjeluje u korištenju mirovinskih prava.